Političke krize u Bosni i Hercegovini traju ili se ponavljaju, kako na državnom, tako i na nižim razinama vlasti.

Kako posljednja blokada državnih institucija izgleda u praksi, kome odgovaraju politike kriza, podjela i blokada, i gdje su u svemu tome država i građani, analizirao je Radio Slobodna Europa (RSE)

Blokade i izlazi: Svatko svoju politiku goni

U posljednje četiri godine državne institucije su blokiranje četiri puta. U svim blokadama sudjelovao je SNSD predsjednika Milorada Dodika. Odluku o posljednjem bojkotu politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska donijeli su nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko krajem srpnja 2021. nametnuo izmjene Kaznenog zakona BiH kojima se negiranje genocida i veličanje osoba osuđenih za ratne zločine proglašava kažnjivim.

Prvi na udaru novih blokada našao se Prijedlog zakona o proračunu institucija i međunarodnih obveza BiH za 2021. godinu. Sjednica Doma naroda, zakazana za 27. srpnja je otkazana. Od početka bojkota do kraja siječnja ove godine bilo je zakazano pet sjednica parlamenta, četiri Zastupničkog i jedna Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na većini sjednica nije bilo predstavnika RS-a.

Predstavnici SNSD-a su se ipak pojavili na sjednici Zastupničkog doma 26. listopada na kojoj se raspravljalo o smjeni ministar obrane Sifeta Podžića (SDA), koji ipak nije smijenjen. Većina zastupnika glasala je protiv, a na sjednici nisu sudjelovali zastupnici oporbe iz RS-a. Na 8. hitnoj sjednici Doma naroda raspravljano je o političkoj krizi, analizira RSE.

Snježana Novaković Bursać, šefica Kluba SNSD-a u Zastupničkom domu PS BiH, za RSE je kazala : "Eskaliralo je donošenjem, nametanjem zakona od strane posljednjeg visokog predstavnika Inzka, a prije toga zbog dvije-tri odluke Ustavnog suda BiH koje nemaju uporište u Ustavu. Izlaz iz ove krize zove se, jednom riječju, prihvaćanje. Moramo prihvatiti ustavnu strukturu onakvom kakva ona jest, da je sastavljena iz dva entiteta što i jest, kompoziciju zemlje kakva jest, da je ona sastavljena iz dva entiteta.".

S druge strane, šef Kluba SDA u zastupničkom domu PS BiH, Adil Osmanović o uzrocima i izlazu iz krize, kaže: "Naravno da je najodgovorniji predsjednik SNSD-a, član Predsjedništva BiH, gospodin Milorad Dodik. On je bez bilo kakvih razloga pristupio blokadi države i državnih institucija. Generalni izlaz iz političke krize mogao bi biti sankcioniranje Milorada Dodika i njegovih najbližih suradnika od strane, prije svega, EU i administracije SAD-a i da se pokaže da SAS neće tolerirati takvu antidaytonsku, antiustavnu politiku koju vodi Milorad Dodik, koja može dovesti do eskalacije cjelokupnog zapadnog Balkana".

Astronomske plaće bez puno rada

Predsjedništvo BiH je od početka posljednje krize održalo šest vanrednih i tri redovite sjednice. Na vanrednim Dodik nije bio prisutan. Na redovitim je bio prisutan, ali nije podržao nijednu točku dnevnog red, među kojima su i one koje se odnose na vanjsku politiku, imenovanja i međunarodne ugovore.

On je blokirao i odluku o angažiranju helikoptera Oružanih snaga BiH, čiju su pomoć zbog požara tražili na jugu BiH. Ni Vijeće ministara BiH nije se naradilo u prethodnom periodu. U dvije godine mandata od 189 obećanja ispunjeno je samo jedno, 108 je neispunjenih, dok se 66 vodi u proceduri.

Istodobno, državni dužnosnici primaju plaće, koje se bez dodatnih prihoda i naknada kreću od 2.000 do 2.400 eura, dok je prosječna plaća u BiH blizu 500 eura, a minimalna blizu 300 eura, analizirao je RSE.

Naime, plaće bh parlamentaraca u Parlamentarnoj skupštini BiH je oko 2.000 eura, predsjedavajućem Vijeća ministara BiH plaća je 2.100 eura, a ministrima u Vijeću ministara 2.200 eura, dok je svakom od tri člana Predsjedništva BiH plaća oko 2.400 eura, o čemu prosječni bh žitelj može samo sanjati.

Blokade

Listopad 2018. - prosinac 2019. - nije formirano Vijeća ministara BiH

Veljača 2020. - Ustavni sud BiH odlučio da je poljoprivredno zemljište u RS-u vlasništvo BiH, a ne entiteta

Siječanj - srpanj  2020. - Središnje izborno povjerenstvo BiH izabrano bez glasova SNSD-a i HDZ-a BiH

Srpanj 2021. - OHR zabranio negiranje genocida i ratnih zločina