Prosječan zaposlenik u Federaciji Bosne i Hercegovine godišnje provede i do 25 dana na bolovanju – gotovo četiri puta više nego u zemljama Europske unije. 

Jedan radnik u realnom sektoru poslodavca može koštati više od 13.500 KM godišnje, a srednju kompaniju i više od milijun maraka gubitka. Shodno tomu, može se reći da bolovanja u našoj zemlji odavno nisu individualni problem, nego ozbiljan sustavni i poslovni rizik. 

Loš zakon

Damir Kovačević, ekspert za “absence leave” pojasnio kako je moguće da je u Federaciji zabilježeno četiri puta više dana bolovanja nego u Europskoj uniji.

- Rekao bih da ključ leži u demografiji, međutim, mnogi faktori zapravo utječu na taj dio neplaniranog absentizma. Kolokvijalni naziv za odsustvo radnika iz radnog procesa se stručno naziva absentizam, a bolovanje je samo dio njega. Postoji niz faktora - od sustavnih što je sporost javno-zdravstvenog sustava, preko organizacijskih samih poslodavaca do zloupotrebe radnika, naveo je.

Prosjek dana na bolovanju u 12 zemalja EU po zaposlenom je 7,4 dana. Republika Hrvatska konkretno ima 13,3 dana, BiH ovisno o dijelu između 15,5 i 22 do 25 dana, ovisno o županiji i području koje istražujemo. Problem nije vezan samo za Federaciju, cijelo područje biše Jugoslavije je pogođeno poput Slovenije, naprimjer, koja ima gotovo 12,5 do Srbije i Makedonije koje teže ka 22 dana po svakom uposlenom u državi.

- Kod nas je zakon o zdravstvenom osiguranju još iz 1997. s izmjenama koje su bile kozmetičke, tako da imamo ta 42 dana koje koriste uposlenici, pa i Federalnog ministarstva zdravstva da odrade te nekakve privatne stvari. Slabe su kontrole na županijskoj razini. Pokazuje se da ljudi koji odu na bolovanje zapravo odlaze na godišnji odmor i na putovanje van granica BiH, a koje nije u svrhu liječenja, tako da moramo demotivirati uposlenike da uzimaju bolovanje za te svrhe. Naprimjer kontrolori na županijskoj razini slabo kontroliraju provedbu. Ne dolaze kući ljudima koji su na bolovanju 13 dana da ih provjere, kazao je Vedran Marčinko iz Federalnog ministarstva zdravlja.

Proljeće najčešće

Postoji 11 ministarstava, odnosno, 11 zavoda zdravstvenog osiguranja, koji imaju podatke koje je teško dobiti, ali kada je riječ o podacima koje smo dobili za privatna istraživanja od poslodavaca, oni po jednom radniku imaju između 17 i 22 radna dana bolovanja.

- Evidentno je da kako mi, tako i druge zemlje regije imamo problem s povećanim procentom privremene spriječenosti za rad zbog bolesti. Ovo je sustav spojenih posuda. Jako je teško unaprijediti sustav, a da istovremeno ne unapređujete drugi. Ovdje govorimo o sustavu radnih odnosa, zdravstvenog osiguranja i sustavu zaštite na radu. Sva tri trebaju biti usklađena i poboljšavana u kontinuitetu, a kako bismo smanjili bolovanje, pojasnio je stručnjak za radno pravo Mehmed Hadžić.

Analitika Zavoda zdravstvenog osiguranja FBiH pokazala je da radnici bolovanje češće uzimaju u proljetne dane.

- Kada je sjetva, onda radnici u mjestima koja su prepoznatljiva po poljoprivredi uzimaju bolovanje kako bi završili te poslove. I u Hercegovini kada je berba grožđa za to se uzme odsustvo. Analize po županijama su pokazale da postoje zloupotrebe, ali mislim da je u realnom sektoru mnogo manji postotak dok se u javnom često uzmu privremene spriječenosti za rad kako bi obavili druge poslove. I čini mi se da ta bolovanja nekako više podnosi javni nego realni sektor. Ne potiču se bolovanja, ali je zakonski okvir napravljen tako da je jako teško provesti taj disciplinski postupak koji demotivira uposlenika, naglasio je Marčinko.