BORBA ZA SPAS BUNSKIH KANALA: Investitor poduzeće čiji je prokurist bila Jelka Milićević
Nekoliko je nevladinih organizacija izvesno vrijeme angažiranih u borbi za spas Bunskih kanala – prirodnog blaga na jugu Grada Mostara, točnije lokaliteta na kojemu je ranije u planu bila gradnja mini-hidrocentrala.
U prvom redu je to Majski cvijet, a dosta su aktivni bili i mladi okupljeni u Novi val, udrugu nastala u Blagaju. Županijski sud u Sarajevu jesenas je nakon pravne trakavice u koju su pokrenuli upravo aktivisti poništio okolinske dozvole za građenje elektrana, međutim njihova borba time nije mogla prestati, s obzirom da su tek nekoliko mjeseci kasnije investitori "Hercegovina građevinsko zanatstvo" - Podružnica obnovljivi izvori Mostar zatražili ponovno izdavanje dozvole za građenje.
Sačuvajmo endemsku ribu
Nevladini aktivisti podsjećaju da se radi o zaštićenom području, i to po više osnova. Riječ je o prirodnom plodištu i matištu endemskih vrsta riba, a sami kanali i korito Neretve zaštićeno su područje po trećoj kategoriji.
Ušće rijeke Bune također je zaštićeno područje. Budući zid novosagrađenih objekata bi, tvrde, onemogućio migracije endemskih riba na putu ka mjestima matičnog mrijesta, što je i vjerojatni razlog zbog kojega su sarajevske sudije poništile raniju odluku o izdavanju okolinske dozvole koju je prethodno bilo odobrilo Federalno ministarstvo okoliša.
Aktivisti su došli i do saznanja da je aktualni investitor, dakle Hercegovina građevinsko zanatstvo poduzeće čiji je prokurist do 2018. bila federalna ministrica Jelka Milićević, što ukazuje na povezanost s HDZ-om BiH i ostalima vladajućim strankama.
- Danas su suvlasnici firme gospoda Mijatović, Primorac i Palameta, rekao nam je naš sugovornik koji je zamolio da se ne otkriva njegov identitet.
Ekološke udruge nedavno su od Ministarstva okoliša HNŽ-a zatražile da Bunske kanale uvrste u registar zaštićenih dijelova prirode na razini županije, međutim budući da nije uspostavljen registar ovih područja na razini entiteta, samim tim ni na razini županija, Ministarstvo u ovom kontekstu nije moglo pozitivno odgovoriti na zahtjev.
U odgovoru je navedeno da je to područje još 1970. tadašnjim zakonima proglašeno zaštićenim prostorom, a budući da se takvi zakoni konzumiraju i danas, po logici stvari Bunski kanali smatraju se zaštićenim prostorom na kojemu nije dozvoljena gradnja. Sama činjenica da se pojavila mogućnost gradnje mini hidroelektrana na zaštićenom području povlači i pitanje odgovornosti onih koji izdaju dozvole za građenje.
Odjel za urbanizam i građenje Grada Mostara u svibnju 2019. odbio je zahtjev Hercegovina građevinskog zanatstva za izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju mini hidroelektrana Buna 1 i Buna 2, nakon što je utvrđeno da se traženi lokalitet nalazi u dijelu toka Neretve proglašenog zaštićenim objektom prirode.
Predstavnici mještana Buna i Blagaj, te koordinacije većeg broja različitih eko-udruga, ranije su Odjelu podnosili zahtjeve kojima su se protivili izgradnji zbog štetnih posljedica koje bi nastupile, kao i u cilju zaštite prirodnog bogatstva ovog područja.
Info pultovi
Aktivisti Majaskog cvijeta prije dva dana pozvali su osviještene građane Mostara da im se priključe u aktivizmu i sprječa gradnje minihidrocentrala na Kanalima, a u sklopu akcije, danas će se na Španjolskom trgu postaviti informativni štand (od 11 sati), a već sutra i ispred Doma kulture na Buni i u Blagaju, gdje će volonteri građane upoznati s problemom izgradnje i proceduralnim propustima i neregularnostima učinjenim u ovom slučaju.
- Kroz razgovor i podjelu informativnog materijala volonteri će informirati sugrađane o našim nastojanjima da zaustavimo procese ishodovanja dozvola za izgradnju ovih objekata. Također, pozvat ćemo zainteresirane građane da nam se priduže i daju svoj doprinos u daljnjoj borbi za očuvanje Bunskih kanala. Ovom i budućim aktivnostima želimo skrenuti pozornost lokalne zajednica na važnost borbe protiv izgradnje mHE Buna 1 i 2, rekao je predsjednik Majskog cvijeta Oliver Arapović.
H. Ž.