Bosanskohercegovački Hrvati nisu birali ni Komšića, ni Milanovića
Piše: V.S.Herceg
Nitko kao hrvatski predsjednik Zoran Milanović nije bio u fokusu izvješćivanja medija iz BiH i Hrvatske sa sudjelovanja na 76. sjednici Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN) gdje je govorio na glavnoj raspravi.
Dok je sudjelovanje i nastup aktualnog predsjadavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića protekao skoro nezapaženo, Milanović je govorio o posljedicama i oporavku od pandemije COVID-19, klimatskim promjenama, događanjima u Afganistanu, sastao se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, a dobar dio govora odnosio se i na BiH, odnosno, prava bh. Hrvata, a aktualnom predsjedavajućem Predsjedništva BiH spočitnuo je legitimitet predstavljanja.
Komšić na staroj 'mantri'
S druge strane, Komšić se na kratko susreo s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom, ponovio svoje prijašnje stavove kako "susjedne države, koje su tijekom rata u BiH bile aktivno involvirane u sukob, vršeći agresiju na međunarodno priznatu Republiku Bosnu i Hercegovinu, još ju promatraju kao ratni plijen", očito misleći na susjednu Srbiju, ali i Hrvatsku.
Komšić se potužio i na RS te us tvrdio da je na snazi političko protivljenje Zakonu o zabrani negiranja genocida, te da član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz entiteta RS protivljenje Zakonu koristi i kao sredstvo i kao izgovor za političke blokade u radu institucija.
Kako je priopćeno iz Predsjedništva BiH, naglasio je da "dio političkih elita u BiH nastoji promovirati etnički ekskluzivitet, što je diskriminatorno i protivno međunarodnim i demokratskim standardima o jednakopravnosti građana, te zatražio snažniju potporu UN-a u zaštiti temeljnih ljudskih prava".
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, imao je kratak, konvencionalan i diplomatski odgovor naglasivši kako "s naročitom pozornošću prati politička zbivanja u BiH i regiji, kao i da shvaća ozbiljnost i kompleksnost aktualnog političkog trenutka, ističući da će UN ostati privrženi potpori BiH.
Milanović umiro Erdogana: U Hrvatskoj se nitko ne razmeće pričom odcjepljenja Mostara i Hercegovine
No, potpori BiH, ali i bh Hrvatima, kako je već više puta naglasio, privržen je i hrvatski špredsjednik Zoran Milanović. On je imao značajan sastanak sa turskim predsjendikom Erdoganom, dobrim, kućnim prijateljem predsjendika najjače bošnjačke strnke Bakira Izetbegovića s kojim je upravo ključan dogovor hrvatskih predstavnika oko izmjene Izbornog zakona BiH.
Za razliku od Komšića koji je zagovarao oprobanu mantru kako se zemlje susjede, među kojima je i Hrvatka, prema BiH ponašaju kao prema ratnom plijenu, hrvatski predsjednik turskom je jasno poručio kako Hrvatska ne zagovara politiku ambicija prema bh teritoriju.
Nakon sastanka s turskim Predsjednikom, predsjednik Milanović rekao je da su prijateljski razgovarali o BiH.
-Ono što govorim javno, govorim i na takvim sastancima. Na sastanku je s turske strane bio i ministar vanjskih poslova i ministar obrane, vrlo visoka i jaka delegacija. Ne znam koja država je došla u jačem sastavu u New York, rekao je predsjednik Milanović dodavši da su razgovarali dosta otvoreno te da je razgovor bio vrlo ugodan.
-Ono što sam naglašavao gospodinu Erdoganu je da u Hrvatskoj nema baš nikoga tko će se razmetati pričama da će se Mostar i Hercegovina odcijepiti, što čujemo od nekih drugih za neke druge dijelove BiH. I to nije pametno i potrebno. U Hrvatskoj nitko ne zagovara takvu politiku i takve ishode, niti tako misli, rekao je hrvatski predsjednik.
"Predsjednik sam i Hrvata iz BiH"
Niti jedan hrvatski predsjednik Hrvatske do sada, kao niti jedan premijer, do sada nisu toliko isticali prava bh. Hrvata. Čak ni, među Hrvatima u BiH omiljena bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Tek za njenog mandata, službeni Zagreb stidljivo je najavio kako ne smatraju Komšića legitimnim sugovornikom ispred bh. Hrvata, da bi Komšićevo ignoriranje sada doživljavalo svoj vrhunac.
Kada je riječ o predsjedniku Milanoviću, on je stvorio svojevrsni politički fenomen - izabrala ga je hrvatska ljevica, za njega je glasao minoran broj glasača s pravom glasa iz BiH, a nametnuo se hrvatskoj desnici - govori o Hrvatima u BiH, negira Komšića kojeg je svojedobno podržavao, uručuje odličja postrojbama HVO-a, ne marginalizira generale HVO-a itd.
Ukratko, čini i govori upravo ono što bh. Hrvati žele vidjeti i čuti te tako zauzima veliki dio prostora koji je do sada ekskluzivno pripadao HDZ-u.
-Gospodin Komšić ovdje je došao kao jedan od članova Predsjedništva BiH. Ne znam s kakvim mandatom i u čije ime ovdje govori. Čak i da jest predsjednik Hrvata, oni funkcioniraju kao trio. Ja sam predsjednik Hrvatske, hrvatskih građana, pa i na neki način i onih Hrvata koji žive u BiH i to je moja dužnost i obveza i osjećaj, na kraju krajeva i to u onoj mjeri u kojoj to Ustav kaže - da se brinemo i vodimo računa o Hrvatima izvan Hrvatske, ali naravno, uz puno poštovanje zemalja. Građani BiH hrvatske narodnosti imaju hrvatsko državljanostvo, a ja sam hrvatski predsjednik. To je politika koju nisam ja provodio ali to su formalno-pravne činjenice, rekao je novinarima predsjednik Hrvatske nakon obraćanja u Generalnoj skupštini UN-a.
On je pojasnio kako i Hrvati u BiH, kao i u New Yoruku imaju pravo glasa, i da je to nešto što je on "vrlo često problematizirao i pokušavao svesti na razumnu razinu, upravo zato da se susjedna država ne kompromitira".
Ne može se oteti dojmu da se Milanović pravda jer je, eto, i predsjednik bh Hrvata s hrvatskim državljanstvom i ponovno podsjeća da je smatrao dvojbenim njihova prava za glasanje na izborima u Hrvatskoj.
Hrvati iz BiH željeli Grabar Kitarović, ne Milanovića
A, kada smo već kod legitimiteta i legaliteta, dobro je podsjetiti na rezultate posljednjih izbora za predsjednika/cu Republike Hrvatske, kada se u drugom krugu biralo između dotadašnje predsjednice i kandidatkinje HDZ-a i desnog centra Kolinde Grabar Kitarović i kandidata lijevog centra Zorana Milanovića. Rezultati pokazuju da bh Hrvati nisu birali Milanovića nego Kolindu Grabar Kitarović.
Zoran Milanović početkom 2020. izabran je za novog, petog, hrvatskog predsjednika u sedmim predsjedničkim izborima i to nakon uvjerljive pobjede nad Kolindom Grabar-Kitarović i razlici od oko 100 tisuća glasova. Milanović je prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva RH pobjednik predsjedničkih izbora s osvojenih 52,70% glasova, a Kolinda Grabar Kitarović 47,3% glasova te je kandidat SDP-a novi predsjednik Republike Hrvatske. Za Milanovića je glasalo 1.034.170 hrvatska birača, a za Kolindu Grabar Kitarović njih 929.707.
Grabar Kitarović je u inozemstvu imala uvjerljivu podršku birača. Sveukupno u inozemstvu je glasalo 50.904 hrvatskih građanina i 44.049 njih (86.53%) odlučilo se za Grabar Kitarović dok je njih 6.055 (11,89%) glasalo za Milanovića.
Što se tiče glasača u BiH s pravom glasa, a koji pripadaju XI. Izbornoj jedinici - dijaspora, tu se na izbore odazvalo 35.547 glasača. Kolinda Grabar Kitarović dobila 32.467 glasa (91,3%), a Milanović 2.701 (7,59%), dok je nevažećih listića bilo 377.
Tako da je točno da je pobjednik predsjedničkih izbora Zoran Milanović formalno - pravno i predsjednik bh Hrvata s hrvatskim državljanstovm, ali je činjenica da je u BiH dobio minoran broj glasova. Isto kao što je i Komšić zadobio minoran broj glasova Hrvata u Federaciji BiH, ali i treći put došao na mjesto u Predsjedništvu zahvaljujući velikoj večini bošnjačkih glasova iz pretežito izbornih područja s bošnjačkom većinom.
Legitimnost, koja podrazumijeva priznanje od strane stanovništva jedne države, za obojicu je, sudeći prema osvojenim glasovima, više nego upitna, no legalnost, jer su obojica birani po važećim zakonskim odredbama - ne.
Međutim, ova legitimnost se, bez obzira na broj glasova, u posljednje vrijeme mijenja u korist Milanovića jer on sve češće istupa u ime bh. Hrvata, dok se Komšić ni ne trudi zadobiti njihove simpatije, nikada nije posjetio područja s većinski hrvatskim stanovništvom.
Milanović, za čijeg je inzistiranja i mandata kao predsjednika SDP-a, smanjen broj zastupnika iz tzv. dijaspore u Hrvatskom saboru, te je simpatije zadobio. Pitanje je samo njegov krajnji, politički cilj.
Milanović u UN-u o pravima Hrvata u BiH: Hrvati nisu u mogućnosti birati svoje predstavnike
Predsjednik Republike Zoran Milanović govorio je na glavnoj raspravi 76. sjednice Opće skupštine UN. Milanović je govorio o posljedicama i oporavku od pandemije COVID-19, klimatskim promjenama, događanjima u Afganistanu, a dobar dio govora odnosio se i na jugoistočno susjedstvo, BiH.
“…Utvrđeni interes Hrvatske je blagostanje Zapadnog Balkana. Stabilnost, funkcionalnost i uspjeh te regije mnogo nam znače. Zbog toga je Hrvatska jedan od najsnažnijih zagovornika perspektive članstva u EU-u za zemlje regije. Ispunjavanje jasno utvrđenih kriterija, provedba reformi i postizanje opipljivih rezultata i dalje su ključni uvjeti za članstvo u EU. No, povrh toga, put do članstva služi postizanju viših standarda kojima tamošnji narodi teže. Demokratska transformacija i vladavina prava ostat će središnji pokazatelji. Također smo nastavili pozivati sve regionalne čelnike da smanje napetosti, prevladaju razlike i pronađu putove do izgradnje trajnih odnosa. BiH je temelj za mir i sigurnost u široj regiji. Njezin teritorijalni integritet, funkcionalnost institucija i suživot među narodima oduvijek su bili važni za Hrvatsku. Ipak, teško je moguća izazovnija i složenija situacija na Zapadnom Balkanu od one u Bosni i Hercegovini. (A na Zapadnom Balkanu je uvijek izazovno)", rekao je Milanović.
On je dalje rekao: "Željeli bismo vidjeti BiH kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana. Nažalost, narativi u BiH često se kreću između dva uporno neostvariva i nepravedna cilja – centraliziranog upravljanja i separatizma. Svaki je destruktivan na svoj način i protivan duhu ustavnog okvira, koji proizlazi iz Daytonsko-pariškog sporazuma.
Daytonsko-pariški sporazum nije bez grešaka i one će se bez sumnje morati rješavati. Međutim, ne bismo trebali podcjenjivati ukorijenjenu osjetljivost i zamršenost koju je BiH naslijedila. Niti bi ona trebala biti podvrgnuta eksperimentima koji opasno odstupaju od temeljnih načela Daytonsko-pariškog sporazuma. To je nužno za napredak BiH i ostvarenje njezinih težnji u pogledu EU".
On je naglasio kako je nejednakost konstitutivnih naroda BiH predugo neriješena.
"To je nepotrebno stvorilo unutarnje političke nestabilnosti i napetosti. Kako bi krenula naprijed, Bosni i Hercegovini potreban je odgovarajući institucionalni okvir za ‘podjelu vlasti’, zasnovan na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne reprezentacije. Koncept konstitutivnih naroda često se pogrešno predstavlja kao zapreka jednakim pravima svih građana. Mnoga politička i pravna djelovanja mogu se osigurati bez odricanja od demokratskih prava i sloboda.
Izborne reforme u BiH odavno kasne i hitno su potrebne. Izborne reforme trebale bi omogućiti svakom konstitutivnom narodu (Bošnjacima, Srbima i Hrvatima) da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama. Hrvati BiH nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo. Nije stoga čudno što se osjećaju marginalizirani i obespravljeni. To se mora promijeniti”, rekao je između ostaloga Milanović.
Komšić komentirao Milanovićeve izjave
Otkako je postao predsjednik ne postoji ništa što ne možete očekivati od njega i postavlja se pitanje sa kakvom osobom imamo posla – je li šarlatan, čovjek opasnih namjera ili pak šarlatan opasnih namjera, sve ono što izgovara ne samo da nije primjereno funkciji nego i stoljeću u kojem živimo. U BiH ne postoji po ustavu takva rečenica iz koje možete zaključiti da sam ja predsjednik Hrvata, nego sam član Predsjedništva iz reda tog naroda. Svakom onom tko krene u tom pravcu sa komentarima o BiH, savjetujem da pročita Ustav BiH. Ni ja ne komentiram načine kako bi oni trebali orgranizirati Hrvatsku - odgovorio je Milanoviću predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić u izjavi za N1 nakon svog izlaganja u UN-u
