Piše: Dragan Bradvica

Gotovo da i nema bilo kakvog ozbiljnijeg međunarodnog i domaćeg istraživanja u ljestvica po kojima Bosna i Hercegovina ne kupi prašinu na dnu starog kontinenta.

Naravno, izuzetak su kriminal, korupcija, klijentelizam, nepotizam i slične pošasti – tu smo, nažalost, sami vrh Europe. Osim ovih otužnih činjenica ono što je možda i gore jeste da se već desetljećima ili blago dižemo ili stagniramo, što i nije nikakvo iznenađenje za svakoga tko poznaje prilike u državi.

Mnogi upravo BiH vide kako knjiški primjer 'zarobljene države', a kao takva i ne može biti ništa drugo do servis političarima, njihovim obiteljima i prijateljima, političkim kapitalistima i pseudoprivatnom sektoru, a sve na uštrb naroda i žitelja koji u njoj žive. I posljednji podaci Eurostata samo još jednom otkrivaju tužno stanje u ovoj farsi.

Samo europsko dno

Naime, Albanija je na posljednjem mjestu u Europi po dohotku po glavi stanovnika i kupovnoj moći, prema novoobjavljenim podacima Eurostata za 2021. godinu, piše portal EUractiv.

Podaci pokazuju da bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u Albaniji iznosi samo 32 posto prosjeka Unije.

A tko je na drugom mjestu nije teško pogoditi – 'bolesnik BiH'.Naime, u nas je bruto domaći proizvod po glavi stanovnika tek 33 posto prosjeka Unije.

Kada su u pitanju druge države regije, u Sjevernoj Makedoniji se ovaj indikator poboljšao sa 38 posto prosjeka EU na 42 posto, Srbija je imala 44 posto, Crna Gora 48 posto, u odnosu na prethodnih 45 posto.

U drugom indikatoru, individualna potrošnja po glavi stanovnika koji mjeri potrošnju prema paritetu kupovne moći i razini cijena, Albanija je na posljednjem mjestu. Ova zemlja koja je i kandidat za članstvo u EU dosegla je samo 39 posto prosjeka EU, isto kao i što je bio slučaj i prošle godine i stoji mnogo lošije od prosjeka koji iznosi 48 posto u slučaju zemalja kandidata (bez Turske).

Prema Eurostatu, Luksemburg i Irska su 2021. zabilježile najveći BDP po stanovniku po paritetu kupovne moći u Europi, sa 168 posto i 119 posto iznad prosjeka EU. Danska je bila treća sa 33 posto iznad prosjeka EU, Nizozemska četvrta sa 30 posto više, a Austrija i Švedska obje sa 23 posto više.

Nasuprot tome, Bugarska je bila 43 posto ispod prosjeka EU, Grčka 36 posto, a Slovačka 31 posto ispod EU prosjeka.

Superhik država

Na sve ovo i nije potrebno mnogo dodati osim toga da na vidiku nema niti 'r' od bolnih reformi i dijametralno drugačijeg vođenja politike.

Niti u predizborno, a kamoli u postizbornom vremenu nema niti ozbiljnije priče o tome kako poboljšati stanje, a o konkretnim mjerama da ne govorimo. Beskrupulozna borba za vlast i međustranačke razmirice i dalje dominiraju u političkom životu, a kako stvari stoje dominirati će i sljedeće četiri godine.

Stoga možemo očekivati da političarima koji će biti nova vlast, njihovim 'partijskim drugovima', rodbini i prijateljima uistinu bude mnogo bolje, a narodima i žiteljima siti ili i gore. Tome u prilog govore i određene najave kako će se dužnosnicima na državnoj razini plaće povećati za čak tisuću maraka. Ipak je inflacija, pa se ljudi brinu za sebe.