Inicijatori današnje Deklaracije Brdo-Brijuni, predsjednici Slovenije i Hrvatske Borut Pahor i Zoran Milanović, najvjerovatnije će u potpunosti povući deklaraciju koja je trebala biti usvojena. Razlog je protivljenje članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića da se u tekstu deklaracije nađe i pojam "legitimno predstavljanje".

"Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima", trebalo je stajati u konačnom dokumentu, piše Hina.

S obzirom da su Džaferović i Komšić jasno rekli da neće podržati takav tekst dokumenta, Pahor i Milanović će potpuno povući deklaraciju nakon čega se neće ni razmatrati usvajanje.

Na sastanku u Sloveniji su prisutni, pored tri člana Predsjedništva BiH, i predsjednici Slovenije Borut Pahor, Hrvatske Zoran Milanović, Srbije Aleksandar Vučić, Crne Gore Milo Đukanović, Kosova Vjosa Osmani, Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i Albanije Bajram Begaj.

Ovo je 11 sastanak lidera regiona od pokretanja inicijative procesa Brdo-Brioni 2010. godine.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je nakon sastanka u Sloveniji rekao da se odustalo od deklaracije koju su pripremali, ali da su doneseni zaključci - "što je u principu ista stvar". Međutim, daljim obraćanjem postalo je jasno da stvar nije ista jer u zaključcima nije prihvaćen termin na kojem je insistirao.

"Zaključci su najniži zajednički naznačnik oko kojeg smo se mogli dogovoriti, ali i dalje zajednički. Ja ću još reći da ću sa svoje strane učiniti sve moguće da se ova inicijativa nastavi", rekao je on.

Govoreći o sastanku istaknuo je kako je on bio dobra vježba dijaloga, pogotovo u ovim teškim okolnostima u kojima se nalazi svijet, Evropa i Zapadni Balkan.

"To nije mala stvar. Zadovoljan sam onim što smo danas napravili", rekao je.

Milanović zatim govori kako je predložio da se u dokumentu pomene konsitutivnost naroda, ali da nije prihvaćeno.

"Nama se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH to nisu dale, onda smo odlučili da na deklaraciju nećemo ni ići, ali smo na kraju našli nešto zajedničko", rekao je.

U dokumentu je konkretno trebalo stajati: "Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim niovima vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punoj saglasnosti s EU standardima".

"Samo doticanje tog pojma u smislu jednaka prava za sve konstitutivne narode nije prošlo. Nekima to naprosto smeta, uopće spominjanje tog pojma smeta. Legitimno ili ne, to moramo znati. Sa sličnim problemom sam se suočio i na samitu NATO-a u Briselu kada sam se morao danima boriti i prijetiti blokadama zajedničkog komunikea prije nego što je ušao samo spomen dejtonskog paketa. To nam govori u kakvim okolnostima živimo da se moramo boriti za temeljna prava", zaključio je Milanović nakon pitanja novinara da pojasni šta se desilo sa dijelom koji je izbačen.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da su na sastanku Brdo-Brijuni pokazani različiti stavovi, ali da je razgovor tekao civilizovano i racionalno, te da je suglasan sa stavom predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića o konstitutivnosti u BiH.

Uspjeli smo da usvojimo zajednički zaključak u šest tačaka koji reafirmiše podršku evropskom putu Zapadnog Balkana. Osnovna tačka je reafirmacija ubrzanog evropskog puta cijelog regiona. Vizna liberalizacija za sve u regionu, davanje kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini. Za nas je važno i da tražimo podršku Evropske unije zbog teške energetske situacije u kojoj se našao i Zapadni Balkan, kao i cijela Evropa", kazao je Vučić.

Predsjednik Srbije je rekao i da su prisutni na sastanku u svemu ostalom pokazali dijametralno suprotne stavove, ali da je razgovor tekao civilizovano i racionalno.

"Mi imamo drugačiji pristup odnosima sa Prištinom nego drugi. Gotovo svi ovdje, osim Bosne i Hercegovine i to zahvaljujući srpskom stavu, su priznali nezavisnost Kosova", rekao je Vučić.

"Velike su razlike po pitanju Bosne i Hercegovine, stava predsjednika Milanovića o konstitutivnosti, kojeg je i Srbija podržala jer je u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom. Dakle, ništa više sve civlizovano normalno, nije bilo tenzija ni nepristojnih riječi", opisao je Vučić.

Dodao je da je član Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka odmah odbio deklaraciju u kojoj se spominjala konstitutivnost i da o tome nisu htjeli ni da pričaju, ali da u Bosni i Hercegovini dolaze izbori.

Vučić je govorio i tome da trenutno većina stanovnika Srbije ne podržava članstvo ove države u Evropskoj uniji, ali da se nada da će to promijeniti.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da su na sastanku lidera Brdo-Brioni procesa usvojeni zaključci koji govore o tome da Brisel treba da posmatra Zapadni Balkan kao jedinstvenu geostratešku zonu i da zemlje regiona u jednom paketu treba da postanu punopravne članice.

Dodik je, u izjavi za RTRS nakon sastanka, rekao da “druga dva člana Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić nisu prihvatili formulaciju u kojoj se govori o važnosti legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim nivoima vlasti u BiH, odnosno da nisu pristali na formulaciju u kojoj se govori o BiH s dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.

Dodik je istakao da bi Brisel u narednih pet godina trebalo da izdvoji više sredstava za podršku zemljama Zapadnog Balkana.

“U suprotnom, treba razmisliti kojim putem ići, jer smo vidjeli da su druge zemlje dobile kandidatski status, a nisu ispunile većinu uslova za takav čin”m rekao je on.

Dodik je naglasio da je ovakav format razgovora dobar, te da se nada da će biti nastavljen jer pruža priliku za razgovor i viđenje situacije drugih političkih predstavnika i predstavnika zemalja Zapadnog Balkana.

“Sretan sam i zahvalan što se sastanak završio pozitivno. Diskusije koje smo imali su bile konstruktivne. Ima stvari koje nas dijele, ali moramo shvatiit gdje su nam razlike i prevazići ih. Diskusije nisu bile toliko dramatične da bi nas udaljile od usvajanja zaključaka. Nažalost, nismo mogli usvojiti deklaraciju  jer je bilo određenih problema koji su nas podijelili. Ali, Predsjedništvo Brijuna potvrdilo je ponovo da je proširenje EU bitno kao hitno rješenje za stabilnost naš regije. Pozivamo na napredak procesa proširenja. Pozivamo da se osigura BiH status kandidata do kraja 2022. godine. Posvećenost dijalogu je jedini način da se prevaziđu bilo kakve razlike ili nerazumijevanja u našem odnosu”, rekao je Pahor.

Govoreći o dijalogu između Srbije i Kosova, Pahor je rekao odgovarajući na pitanje novinarke, kako niko nije pozvao Srbiju da prizna Kosovo, već da nastave dijalog kako bi osigurali mir i stabilnost ne samo za te dvije zemlje već cijelu regiju.

Milanović nije trebao gurati nešto što ne može proći, a to je takozvano legitimno predstavljanje i konstitutivnost, poručio je danas član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić koji učestvuje na samitu Brdo-Brijuni.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović u ponedjeljak je kazao kako “nekima u Bosni i Hercegovini smeta i samo spominjanje pojma konstitutivnih naroda zbog čega na sastanku Procesa Brdo-Brijuni nije usvojena zajednička deklaracija”.

“Moj prijedlog prije nekoliko dana, u pripremi ovog sastanka, bio je da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama, mnogima se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali te je taj prijedlog ‘odbijen istog trena'”, kazao je.

Komšić je u reakciji na ovakav potez Milanovića naveo kako su Džaferović i on zauzeli jasan stav po tome pitanju.

“Presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Zornić, preciznije rečeno u stavu 43. presude naloženo je odbacivanje koncepta konstitutivnosti na koji se, kako u presudi piše, a ne samo kako mi tvrdimo, moralo pristati činjenja genocida i etničkog čišćenja. Te presuda integralni je dio Mišljenja Evropske komisije o kandidatskom statusu za članstvo BiH u EU. Zahvalan sam predsjedniku Pahoru koji se zalaže za to da BiH dobije kandidatski status. Iz toga i proističe njegovo razumijevanje za to da ne možemo usvajati one principe koji se kose sa presudama suda u Strazburu i Mišljenjem Evropske komisije”, kategoričan je bio Komšić.

Nakon što su Džaferović i Komšić intervenisali, umjesto zajedničke deklaracije usvojeni su zaključci.