Broj mrtvih u napadima Hamasa na Izrael premašio je 600 ljudi, javlja u nedjelju Times of Israel, te dodaje da je ranjeno njih više od dvije tisuće, a deseci su oteti. 

Više od 400 pripadnika Hamasa je ubijeno, dodaje Times of Israel.

Vojno-sigurnosni kabinet Izraela održao je danas sjednicu na kojoj je potvrđena odluka Benjamina Netanyahua o proglašenju ratnog stanja.

Izraelski vojno-bezbjednosni kabinet izglasao je zvanično proglašenje rata nakon velikog napada palestinske oružane grupe Hamas, saopćeno je iz kabineta premijera Benjamina Netanyahua.

Odluka sigurnosnog kabineta, koja odražava Netanyahuovu raniju izjavu od subote, omogućit će mu veće vojne operacije u Pojasu Gaze.

Netanyahu je već u subotu rekao da je zemlja u ratu, nakon što su se teroristi Hamasa infiltrirali u južni Izrael.

"Ovo nije jednostavna operacija ili spirala nasilja, ovo je rat (...) i mi ćemo ga dobiti", izjavio je Netanyahu u subotu.

No odluka sigurnosnog kabineta daje toj izjavi pravni status.

Potvrđeno je da je najmanje 370 Palestinaca umrlo u Pojasu Gaze, dok je još 2200 ozlijeđeno, priopćilo je Ministarstvo zdravstva.

Izrael je rekao da je izveo više od 400 napada na Pojas Gaze, inzistirajući da je gađao infrastrukturu Hamasa, a premijer Benjamin Netanyahu upozorio je građane u Pojasu da napuste regiju jer će njegove trupe pretvoriti militantna područja u ruševine.

Hamas je ofenzivu počeo u subotu u zoru salvama raketa na Izrael čime je pokrivao svoje borce koji su se preko rupa u zidu između Gaze i Izraela ubacivali na teritorij Izraela napadajući vojne i civilne položaje usred gradova, na što su izraelske snage odgovorile bombardiranjem brojnih meta u Gazi, uskom području s više od 2 milijuna stanovnika.

Čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović izrazio je nadu da će se mir brzo uspostaviti na Bliskom istoku u objavi na X platformi na kojoj je postavio i fotografiju s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, a nasilje su osudili i drugi dužnosnici iz Bosne i Hercegovine.

"Užasni prizori napada na Izrael. Izražavam sućut za svaku žrtvu i razaranja koja su se dogodila", napisao je Čović na X platformi. Izrazio je nadu da će brzo biti uspostavljen mir.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto osudila je Hamasov teroristički napad ističući da BiH stoji uz Izrael.

"Nedvosmisleno osuđujem nepravedan i brutalan napad Hamasa na Izrael i njegove građane. Čvrsto stojimo uz Izrael u ovim teškim trenucima", napisala je Krišto.

I premijer Federacije BiH Nermin Nikšić osudio je nasilje navodeći da je Bosna i Hercegovina slično prolazila prije 30 godina.

„Nasilje je neprihvatljivo u svakoj formi, a naročito ono koje podrazumijeva stradanje civila‘‘, istaknuo je premijer Federacije BiH i čelnik SDP-a BiH Nermin Nikšić.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pozvao je u nedjelju Iran da prizna Izrael, a Izrael da prizna Palestinu te pozvao na mir i suzdržanost nakon što je Hamas pokrenuo veliku ofenzivu na Izrael, a broj žrtava neprekidno raste.

"Mogu ponoviti ono što sam rekao iranskom predsjedniku, s kojim sam se ipak susreo u New Yorku, da bi bilo dobro, pravedno i logično da priznaju Izrael", rekao je Milanović novinarima, dodajući da bi bilo dobro i da Izrael prizna palestinsku državu.

No ne vjeruje da će zaista doći do toga. "Ali to se neće dogoditi što god mi govorili, kakvu god podršku pružali danas ovima ili onima, čije god zastave mi vješali. Za mene u ovoj zemlji ima mjesta samo za jednu zastavu, a to je hrvatska zastava, a sve druge mogu biti samo pola koplja ispod, ali ne na istoj razini. Ni EU ni NATO, neka budu tu, ali to nije ista razina, a posebno zastave trećih država", dodao je Milanović.

Hrvatski predsjednik rekao je da se nada da nema stradalih Hrvata i osudio ubijanje civila.

"Pozivam na mir i suzdržanost jer ovo što gledamo je stravično (...) To ne gledamo u Ukrajini, ni jedne minute to nismo gledali. Izrael će uzvratiti na napredniji način, poginut će još više ljudi", kazao je hrvatski predsjednik.

Pojas Gaze, poprište novog rata s Izraelom, palestinska je enklava u rukama islamističkog pokreta Hamasa koja se desetljećima teško nosi s nasiljem i siromaštvom.

Na sjeveru i istoku graniči s Izraelom, na zapadu mu je Sredozemno more, a na jugu Egipat. To je skučeni teritorij od 360 četvornih kilometara (nešto manje od površine Brača), 41 kilometar dug i širok od šest do 12 kilometara.

Ondje živi dva milijuna Palestinaca ili gotovo 6000 stanovnika po km², što je jedna od najvećih gustoća naseljenosti na svijetu.

Zahvaljujući nalazištu Tell es-Sakan, otkrivenom 1998. godine, arheolozi mogu potvrditi da je utvrđeni kanaanski grad bio kontinuirano naseljen od 3200 do 2000 prije nove ere u sadašnjem Pojasu Gaze.

Nakon toga, Gaza je bila pod asirskom, babilonskom, rimskom, arapskom i kršćanskom dominacijom.

U 20. stoljeću Gaza je došla pod egipatsku upravu 1948. godine, ubrzo nakon proglašenja Države Izrael. Teritorij je zatim okupirao Izrael nakon arapsko-izraelskog rata 1967. godine.

Izrael se 12. rujna 2005. jednostrano povukao iz Pojasa Gaze, gdje dvije godine poslije na vlast dolazi Hamas, islamistički pokret koji Izrael i mnoge zapadne zemlje smatraju terorističkom organizacijom.

U lipnju 2006. Izrael je uveo kopnenu, zračnu i pomorsku blokadu enklave nakon otmice izraelskog vojnika koji je oslobođen 2011.

Židovska država je pojačala blokadu u lipnju 2007. kada je Hamas iz Gaze protjerao palestinsku vlast Mahmuda Abasa.

Jedini izlaz iz Gaze koji nije pod izraelskom kontrolom je granični prijelaz Rafah s Egiptom.

Lišen prirodnih resursa, Pojas Gaze pati od kronične nestašice vode i goriva. Nezaposlenost pogađa polovicu stanovništva, uključujući tri četvrtine mladih.

Više od dvije trećine stanovništva ovisi o humanitarnoj pomoći. Isti udio živi ispod granice siromaštva.

Od 2008. do 2021. godine izraelska vojska četiri je puta napadala Gazu kako bi zaustavila Hamasove napade na Izrael, uništila mu infrastrukturu koja se koristila za te napade i ubila mu vođe.

Novi rat izbio je u subotu nakon masovnog, iznenadnog Hamasova napada na Izrael.