Piše: Dragan Bradvica

Bez značajnog poboljšanja obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini ova zemlja nema nikakvu priliku za čupanje iz blata u kojem se nalazi više od dva desetljeća.

Male zemlje ne mogu u današnjem svijetu računati na bilo kakav uspjeh bez besprijekornog obrazovnog sustava, odnosno da postanju zemlje znanja, a to se posebno odnosi na BiH koja je uz devastirani obrazovni sustav još leglo političke, ekonomske i pravne nestabilnosti, korupcije, klijentelizma, kriminala…

Međutim, ova zemlja i u sferu obrazovanja ide obrnutim smjerom pa smo već godinama, u najboljem slučaju, zakovani u mjestu. Dok drugi koračaju četvrtom industrijskom revolucijom, dok je razvoj umjetne inteligencije poprimio neslućene razmjere naša država je u dalje u drugoj industrijskoj revoluciji, digitalna pustinja, a k tome i dalje se više vode debate o tome je li Gavrilo Princip heroj ili terorist nego o novim tehnologijama, stvaranju stručnjaka u svim područjima života, uspostavi nasušno potrebne meritokracije…

Predškolsko, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje

A o kakvom demografskom i obrazovnom kolapsu svjedoče i podaci državnih institucija.

Naime, Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH za 2022. godinu, s ciljem unapređenja  statističkog izvještavanja u situaciji kada briga o kvaliteti i razvoju obrazovanja  u BiH postaju prioritet u obrazovnim politikama na svim razinama.

Prema Informaciji, u BiH je ukupno bilo 427 predškolskih ustanova s 33.200 djece, što je više za 19,9 posto, djece i povećanje za 12,3  posto zaposlenih u 2021./2022. u odnosu na prethodno razdoblje. Od ukupnog broja predškolske djece njih 63 posto upisano je u javne ustanove, a 37 posto u privatne ustanove.

Obuhvat djece predškolskim obrazovanjem u BiH u ovom razdoblju je 19,4  posto, što je znatno niže od europskog prosjeka. Stoga su osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem najznačajniji prioriteti kada je u pitanju ova razina obrazovanja.

U osnovnom obrazovanju na početku školske 2021./2022. u BiH djelovale su 1.702 redovite osnovne škole (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju. Istovremeno su upisana 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika. U nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, među kojima žene čine 73,8 posto.

U 313 srednjih škola upisano je 108.257 učenika u školskoj 2021./2022. u BiH, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 2.147 učenika, ili 1,9 posto. Najveći broj učenika pohađao je tehničke škole 56,8 posto, slijede gimnazije 21 posto, dok je u stručnim školama bilo 18,8 posto učenika. U nastavni proces u ovom razdoblju bilo je uključeno 12.840 nastavnika.

Visoko obrazovanje

Na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u akademskoj 2021./2022. godini u zimski semestar upisano je 76.028 studenata, od toga je 65.561 student upisan na sve godine studija, a 10.467 su apsolventi. U 2021. studije su završila 12.324 studenta, što je za 7,3 posto manje u odnosu na školsku 2020. Statistički pokazatelji govore da je u petogodišnjem razdoblju smanjen broj studenata za 18.799. U akademskoj 2021./2022. na visokoškolskim ustanovama bila su zaposlena 9.782 nastavnika i suradnika.