U petak je pušten u rad novi alat za borbu protiv korupcije i zaštitu javnih resursa - Registar koncesija u BiH, sačinjen uz podršku Veleposlanstva Švedske u BiH. Registar predstavlja prvu bazu ove vrste, koja obuhvaća informacije o pravnom okviru, dozvolama, naknadama, koncesionarima i proračunskim prihodima ostvarenim od koncesija u BiH, kao i javno dostupne podatke o visini naknade, dinamici uplata, o dugovanjima i poslovanju korisnika koncesijskih prava na prostoru cijele BiH.

Registar prikazuje podatke o 735 koncesija i 528 pravnih lica koja su potpisala ugovore o koncesiji u BiH. Iako je poznato da iznos koji je lani uplaćen u proračune svih razina vlasti u BiH premašio 100 milijuna, javnosti je, uglavnom, nepoznat način dodjele i kontrole prava na raspolaganje prirodnim resursima.

Iako ovu oblast uređuje čak 14 različitih zakona, koji svi nalažu da se detalje ugovora o koncesijama mora javno prikazati, svega 4 od 14 tijela nadležnih za kontrolu koncesija posjeduju registre ugovora o koncesijama.

Registar koncesija je pokušaj da se ove podatke učini javno dostupnima, napominju iz nevladine organizacije Transparency International (TI) u BiH, unatoč čijim su pokušajima javnosti u BiH poznati ugovoreni iznosi i uvjeti dodjele za tek 30% ugovora o koncesijama, što ukazuje na potrebu za većom transparentnošću u tom sektoru.

Nadalje, složen zakonski okvir i nejasne nadležnosti onemogućavaju efikasno praćenje realizacije ugovora o koncesiji, dok je naplata koncesijskih naknada manja od realne dobiti ostvarene eksploatacijom resursa, ukazuju iz TI BiH.

Skrivanje podataka

Prema izvješćima o izvršenju proračuna svih razina vlasti, u cijeloj zemlji je, naime, prošle godine naplaćeno oko 125 milijuna KM prihoda od koncesija, a ti prihodi manji za 3 milijuna no 2021. godine, podatak je sadržan u Registru koncesija kojeg je objavio TI u BiH.

Udio tih prihoda u ukupnim tekućim prihodima pao je na svega 0,9%, iako se u BiH eksploatira ogromne prirodne resurse, jer brojni koncesionari gomilaju velike dugove.

S druge strane, većina tijela vlasti nema uspostavljene registre koncesija, ne objavljuje ili odbija dostaviti podatke o naplati i dugovima koncesionara, zbog čega postoje ogromni korupcijski rizici.

TI BiH je za sada dobio podatke o 735 koncesija koje su odobrile sverazine vlasti u BiHte o 528 koncesionara, a podaci su objavljeni kako bi javnost mogla pratiti stanje u toj oblasti, što je prvi korak u prevenciji korupcije i zlouporabe javnih resursa.

Tako su brojna tijela dostavila nepotpune podatke, dok Vlada Sarajevske županije, Vlada HBŽ-a i Vlada RS-a nisu dostavile informacije o pojedinačnim uplatama i dugovima koncesionara. Samo 95 koncesionara za koje su vlasti dostavile podatke trenutno duguje oko 14,1 milijuna KM, ali je taj iznos daleko veći jer se krije podatke o dugovima brojnih koncesionara dok se prirodna bogatsta eksploatirai bez zaključenih ugovora, zbog čega se potraživanja od koncesija ne evidentira po svim osnovama.

Prijave inspekciji i tužiteljstvu zbog neregularnosti 

U proteklim godinama, veliki broj koncesionara izbjegavao je i plaćanje obveza, a zbog slabe kontrole nadležnih tijela i skrivanja podataka sve je prolazilo bez posljedica. TI BiH je, slijedom dobivenih informacija, podnio i prve prijave nadležnima, a protiv odgovornih u Vladi SBŽ-a podnesena je i kaznena prijava nadležnom tužiteljstvu zbog nepokretanja postupaka naplate sumnjivih i spornih potraživanja od koncesionara, vrijednih 1,7 milijuna KM, čime je načinjena značajna šteta po javne prihode.

Iako veliki broj koncesionara nije plaćao obveze a neki su u međuvremenu i ugašeni, Ministarstvo gospodarstva SBŽ-a nije raskinulo ugovore, dok Ministarstvo financija nije pokretalo procedure naplate putem aktiviranja mjenica.

Kako se godinama tolerira i eksploataciju prirodnih resursa bez zaključenog ugovora, TI BiH je zbog uočenih nepravilnosti uputio do sada i 10 prijava inspekcijskim tijelima. U dva slučaja inspektori su zabranili eksploataciju geotermalne vode zbog neposjedovanja dozvole nadležnih ministarstava, u jednom je utvrđeno da poduzeće nema ni koncesiju ni licencu za izvođenje radova.

TI ukazuje i da je jedan od najvećih problema praćenje realizacije ugovora, jer postoje sumnje da brojni koncesionari ne prijavljuju realno prihode ili količine eksploatiranih prirodnih resursa, a upravo se temeljem toga naplaćuje koncesiske naknade. Najveći broj koncesija, njih 47% ,dodijeljeno je u oblasti eksploatacije mineralnih sirovina, gdje godinama nije bilo značajnijeg povećanja naplate, iako su cijene gotovo svih mineralnih sirovina na svjetskim tržištima višestruko povećane posljednjih godina.

-Odsustvo funkcija nadzora je prisutno i tamo gdje su rizici od neregularnosti, neistinito prijavljenih količina, nestručne eksploatacije i prijevare najveći. Prihodi i javni interes u ovom pogledu ovise o onome što privatni koncesionar prijavi u geodetskim snimanjima i financijskim izvješćima. Ministarstvo ne može dati javnosti, struci i Vladi RS jamstvo ili argument da su tako prijavljene količine i prihodi koncesionara istiniti. Iako za kvalitetan nadzor nad eksploatacijama postoje značajne tehničko-tehnološke mogućnosti, Ministarstvo ne planira, ne ugovara i ne uspostavlja stručne nadzorne mehanizme, nalaz je Ureda za reviziju RS-a, a na sličan problem u FBiH ukazivao je i Ured za reviziju institucija FBiH, dodaju iz TI BiH.

Transparentnost dodjele koncesija

Kako se, nadalje, ukazuje, i kod procedure dodjele koncesija zaobilazi se javno nadmetanje, a podaci koje je dobio TI BiH pokazuju da je 63% ugovora o koncesijama dodijeljeno nakon samoinicijativne ponude koncesionara.

Kao posljedica toga, brojne koncesije dodijeljene su gospodarskim društvima koja imaju upitan kredibilitet, jer podaci koje je dobio TI BIH pokazuju da, od ukupnog broja koncesionara, njih 104 nema nijednog ili ima svega jednog zaposlenog, a ostvarivali su prihode koji premašuju 22 milijuna KM. Zbog izostanka transparentnosti pri dodjeli koncesija, kontroli i naplati javnih prihoda TI BiH je više puta ukazivao potrebnim omogućiti javnosti praćenje stanja u oblasti koncesija kroz javnu objavu registara i svih podataka o naplati koncesijskih naknada.

Ova organizacija već godinama zagovara i usklađivanje zakonskog okvira na svim razinama u BiH s Direktivom o koncesijama i drugim značajnim EU propisima i dovođenje sustava koncesija pod jedinstveni sustav javnih nabava. S. N.