Nova politička kriza u Bosni i Hercegovini ponovo ovu zemlju dovodi do zastoja na putu ka EU, a već je neko vrijeme na začelju u procesu europskih integracija.

Od svih zemalja Zapadnog Balkana, samo je Kosovo iza Bosne i Hercegovine u eurointegracijama, ali je ovaj zastoj posljedica toga što Kosovo ne može napredovati zbog pet država članica koje ne priznaju kosovsku nezavisnost, piše Radio Slobodna Europa.

Bosna i Hercegovina se ponovo suočava s intencionalnom nestabilnošću koja ugrožava i funkcioniranje države.

Koalicija na nivou Bosne i Hercegovine je trenutno u krizi, s obzirom na to da su stranke "Trojke" odlučile raskinuti koalicijski dogovor sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), strankom Milorada Dodika, proruski orijentiranog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS).

Ondrej Kolar, eurozastupnik i izvjestitelj za Bosnu i Hercegovinu u Europskom parlamentu, u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) navodi kako se nada da će politički akteri u BiH pronaći način da se nastavi proces pridruživanja u EU.

Birajte

-Odgovornost bosanskohercegovačkih aktera je da biraju između srpskog proruskog puta nestabilnosti i propadanja, te europskog puta prosperiteta i razvoja, ističe Kolar.

Situacija institucionalne blokade u zemlji, kako tvrdi, očigledno dovodi u opasnost ispunjenje neophodnih uvjeta za uspješan nastavak procesa pristupanja EU i isplatu sredstava Unije predviđenih novim Planom za Zapadni Balkan, koji povezuje privredni rast s domaćim reformama.

Od prosinca 2022. godine, Bosna i Hercegovina uživa status kandidata za punopravno članstvo u EU.

Iako je 2019. Europska komisija iznijela nepovoljno mišljenje o spremnosti ove zemlje za sticanje kandidatskog statusa, Slovenija je uvjerila ostale članice Unije da odobre ovaj status zemlji, nakon što je i Ukrajina, koja se bori protiv ruske agresije, dobila isti status u lipnju iste godine.

Lideri EU su u ožujku 2024. izrazili spremnost da s Bosnom i Hercegovinom otvore pristupne pregovore nakon što se ispune neophodni uvjeti.

Ti uvjeti su obuhvaćeni u mišljenju Europske komisije iz 2019. godine, gdje se obuhvaća 14 prioriteta koje Sarajevo treba primjeniti kako bi se omogućio progres u europskim integracijama.

Propusti

Bosna i Hercegovina je također jedina zemlja regije koja neće dobiti prvu tranšu isplate iz europskog Plana rasta, jer zemlja nije blagovremeno podnijela Bruxellesu reformsku agendu, koja je bila glavni preduvjet da se odobre financijska sredstva.

Davor Ivo Štier, eurozastupnik i član Delegacije Europskog parlamenta za odnose sa BiH i Kosovom, upozorava da uvjeti za napredak na putu ka EU još nisu ispunjeni zbog nepostojanja suglasnosti relevantnih političkih faktora u zemlji.

-Većina građana BiH u Federaciji, Republici Srpskoj, Distriktu Brčko i u tri konstitutivna naroda i drugim zajednicama podržava članstvo u EU. Na osnovu toga, nadamo se da bi se sadašnji politički i institucionalni zastoj mogao riješiti proeuropskom većinom spremnom da ispuni neophodne kriterije za otvaranje pristupnih pregovora, poručuje Štier.

Kurt Bassuener, suosnivač i viši suradnik Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu, smatra da je napor "Trojke" da s trima opozicionim strankama iz RS-a reformira vladu bez Dodikovog SNSD-a, hvaljen kao pokušaj da se omogući napredak ka EU.

On smatra da ovaj potez također stavlja Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH (HDZ) i, kako ocjenjuje, "Dodikovog čovjeka" Dragana Čovića (predsjednik HDZ BiH) u nezavidnu poziciju.

-Obojica (Dodik i Čović) su predstavljali prepreku za usvajanje standarda i zahtijeva EU. Čak i ako ovaj napor uspije, što me ne bi razočaralo, sumnjam u to koliki bi napredak to zaista bio. Jer su Dodik, ali i Čović, simptomi sistemskog problema u Dejtonskoj ustavnoj strukturi i sposobnosti političara da polažu račune građanima i zakonu, a ne problem sam po sebi, istakao je Bassuener za RSE.

Sorecina poruka

Dom naroda Bosne i Hercegovine usvojio je 30. siječnja zakone o graničnoj kontroli i o zaštiti osobnih podataka BiH, dva zakonska akta bitna za dobijanje datuma za otvaranje pregovora BiH sa EU. Zakone je prije nekoliko dana usvojio i Zastupnički dom. Do usvajanja je došlo dok još traje institucionalna kriza u zemlji.

Šef Delegacije Europske unije u BiH Luigi Soreca je izjavio da je usvajanje dva europska zakona "značajno jer je bilo moguće usvojiti ključno zakonodavstvo vezano za EU usred političke krize".

-Jasno je da u raznolikoj zemlji kao što je Bosna i Hercegovina, procesi donošenja odluka moraju uravnotežiti potrebe različitih aktera. Stoga je razumljivo da je zakonima često potrebno više vremena za usvajanje nego u drugim zemljama. EU, sa svojih 27 država članica, također zahtijeva konsenzus među različitim glasovima. Ipak, postoji razlika između odvajanja vremena za raspravu o zakonodavstvu i namjernog blokiranja puta ka EU iz nepovezanih razloga, što se, nažalost, prečesto dešava, napisao je Soreca 30. siječnja.

Šef Delegacije EU u BiH je poručio da se, ako Bosna i Hercegovina ispuni određene ostvarive uvjete, Međuvladina konferencija za otvaranje pristupnih pregovora može održati "u narednim mjesecima".