Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman zatražio je u nedjelju u Berlinu od američkog državnog tajnika Anthonyja Blinkena da se SAD dodatno angažira oko izborne reforme u BiH i upozorio da bi u suprotnom moglo doći do radikalizacije u toj zemlji.
- Američkom državnom tajniku sam prenio našu veliku zabrinutost zbog propuštene šanse da se promijeni izborni zakon BiH. Upozorio sam i na moguću radikalizaciju situacije nakon izbora- rekao je Grlić Radman novinarima.

Grlić Radman traži Blinkenovu reakciju
Dodao je da je Blinkena zamolio za još jaču prisutnost i pomoć da se bošnjački lideri dogovore s hrvatskim predstavnicima o pravilima za izbore koji se održavaju u listopadu.
Dvojica dužnosnika sudjelovala su na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a koje su ponovo podržale Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije.
- Svi su ministri iznova iskazali solidarnost u pomoći te izrazili spremnost za jačim angažmanom ne samo pojedinih zemalja članica nego i cjelokupnog NATO-a - rekao je Grlić Radman.
Istaknuo je da NATO nije dio sukoba, ali podržava "pravedni i obrambeni rat Ukrajine.
Šef hrvatske diplomacije je razgovoru sa zamjenikom glavnog tajnika NATO-a Mirceom Geoanom zajamčio punu podršku nastojanjima Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, unatoč jasnom stavu predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji tvrdi da na taj ulazak treba staviti veto dok se ne riješi pitanje Izbornog zakona u BiH.
- Razgovarali smo i o brzini procedure i vjerujem da bi se to pitanje moglo riješiti i prije samita NATO-a krajem lipnja u Madridu- rekao je Grlić Radman.
Ponovio je kako vjeruje da će dvojbe koje je glede članstva Finske i Švedske izrazila Turska, uskoro riješiti kroz zajedničke razgovore.
S obzirom na situaciju da su u BiH raspisani izbori, ali da novci za održavanje izbora praktično stoje zarobljeni i rukama Dragana Čović preko HDZ-ovog ministra financija  BiH Vjekoslava Bevande, očigledno je da se diplomatskim aktivnostima preko Republike Hrvatske pokušava ishoditi odgađanje izbora po 'mostarskom scenariju' i uz odgodu izbora na primjer za mjesec dana pokušati u zadnji tren promijeniti važeća izborna pravila. Scenarij je to koji je odavno moguć, za njega se otvoreno zalaže Dragan Čović, a svojevremeno ga je kao mogućnost spominjao i Bakir Izetbegović.

BiH tema Bundestaga
Osim Sjedinjenih Američkih Država čiji najviši državni vrh u rješavanje ovog pitanja želi uključiti Hrvatska, u javnosti se pojavio i prijedlog rezolucije koja će očigledno ići na usvajanje u njemačkom Bundestagu a tiče se BiH.
Naime, vladajuće stranke u Njemačkoj okupljene oko SPD-a pripremaju tekst rezolucije za koju će glasati na sjednici Bundestaga, a kojom će iznijeti stav prema političkoj krizi u Bosni i Hercegovini.
Oni naglašavaju da su političke aktivnosti Milorada Dodika i Dragana Čovića pogubne za Bosnu i Hercegovinu te pozivaju lidere Srbije i Hrvatske da se distanciraju od takvih etničko-separatističkih snaga.
Oni navode ustavne izmjene i relevantne presude Europskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić - Finci, Zornić, Pudarić, Šlaku i Pilav, kao ključne za proces uključivanja Bosne i Hercegovine u NATO.

Nijemci protiv uplitanja susjeda
Iznose zabrinutost zbog sve većeg negativnog utjecaja susjednih zemalja na reformu izbornog zakonodavstva u BiH, na prvom mjestu misleći na uplitanje Hrvatske i njenih zvaničnika. Navode da "načelo legitimnog predstavljanja" treba odbaciti, a da bi stvaranje trećeg entiteta o kojem se govori ugrozilo teritorijalni integritet BiH.
Dragana Čovića, zajedno sa Miloradom Dodikom, u rezoluciji optužuju za separatizam i govor mržnje.
- Konkretno, političke akcije nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana Predsjedništva BiH, i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, imaju za cilj uništiti Bosnu i Hercegovinu kao državu i dom raznolikog stanovništva. Ova politika je prijetnja miru u jugoistočnoj Europi. To je neprihvatljivo i zahtijeva odlučan, čvrst otpor Europske unije, njezinih država članica i međunarodne zajednice - stoji u nacrtu rezolucije.
Naglašavaju da bi, nakon što su pregovori o izbornoj reformi propali, ideja o opstrukciji, bojkotu ili manipulaciji općih izbora, imala ozbiljne posljedice po BiH.
Govoreći o Miloradu Dodiku, ukazali su na aktivnosti u Narodnoj skupštini Republike Srpske koje se odnose na prijenos nadležnosti sa države na entitet i preuzimanje kontrole nad državnom imovinom.
Navedeno je da srpski politički vrh svojim izjavama daje podršku "velikosrpskim" idejama, a zabrinuti su i zbog utjecaja Rusije na srpske čelnike u BiH.