Čak polovina kućanstava u BiH je energetski siromašno, a indicije su da bi taj broj u dogledno vrijeme mogao biti veći.

Rješavanju problema se mora pristupiti sustavno kroz donošenje adekvatnih mjera, ali i promjenu pristupa prema pitanju električne i toplotne energije.

Energetsko siromaštvo pojam je koji se u posljednje vrijeme često može čuti, a posebno je intenziviran vremenu energetske tranzicije i globalne ekonomske krize, koja znatno utječe na kupovnu moć ljudi. Tom se tematikom aktivno bavi Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, iz kojeg jednostavno pojašnjavaju da se energetsko siromaštvo kao takvo spominje u kontekstu obitelji koje su u teškoj ekonomskoj situaciji zbog visokih računa za električnu i toplotnu energiju.

Siromaštvo u BiH vs. siromaštvo u Europi

- Sukladno tome se kaže da je energetski siromašno društvo ono koje si ne može osigurati dostatne količine električne i toplotne energije te se u zimskom razdoblju okuplja u manjem prostoru, narušavajući svoj komfor, ili nije u prilici kupiti si lijekove, školovati djecu, osigurati zdravu hranu itd. Dakle, ako obitelj ne može normalno živjeti zbog visokih računa za energiju, ona je energetski siromašna, definira za Klix.ba Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.

Energetski siromašno kućanstvo u Europi je ono koje troši više od deset posto svog kućnog proračuna na električnu i toplotnu energiju.

- U svijetu je energetsko siromaštvo ako ne plaćate račune za električnu ili toplotnu energiju. Kod nas to nije slučaj, jer ljudi prvo plate račun za električnu energiju pa tek onda razmišljaju o drugim stvarima. Kod nas je više prisutno da nemamo dugovanja, druge potrebe već su zapostavljene upravo zbog energetskog siromaštva, dodaje Agić.

Kako BiH spada u siromašnije zemlje dok su cijene energenata gotovo pa identične onima na svjetskom tržištu, izuzev električne energije, kupovna moć našeg stanovništva je na niskoj razini.

- Na temelju dosadašnjih procjena iz istraživanja, može se reći da bi okvirno 50% kućanstava u BiH trebalo pomoć ili je u energetskom siromaštvu ili u riziku od njega. No, zasigurno da je 10% njih nuždi i njima treba hitna pomoć da bi uopće nastavili živjeti bez ugrožavanja svoga te zdravlja članova svojih obitelji, ukazuje za Klix Agić.

Poskupljenja energenata

Tema energetskog siromaštva posebno je aktualna u vremenu energetske tranzicije u kojoj se nalazi i BiH, a koja prolazi kroz proces u kojem će sasvim izvjesno doći i do novog poskupljenja energenata.

- Rast cijena energenata ne prati porast plaća i mirovina, što pokazuje da ćemo biti u još težoj situaciji. Kada kod nas poskupi električna energija, onda ćemo imati još veći postotak energetski siromašnih kućanstava, upozorava ona. Zbog očekivanog pogoršanja situacije, na državnoj je razini nužno praviti strateške dokumente i planove u kontekstu pomoći najugroženijim kućanstvima, uz potporu onih koji su u riziku od energetskog siromaštva.

- Nakon istraživanja koje smo radili prije dvije godine, krenula je izrada strateških dokumenata te su Tuzla, Gračanica, Kalesija i Doboj Istok izradili svoje strateške dokumente s mjerama smanjenja energetskog siromaštva. Dokumenti su usvojeni te tijekom iduće godine počinje i realizacija, nadodaje Agić koja, u kontekstu smanjenja energetskog siromaštva, ukazuje da i građani mogu učiniti mnogo toga.

Tako je, među ostalim, potrebno u svakom trenutku pratiti mogućnost sufinanciranja mjera energetske efikasnosti na objektima, uz eventualno korištenje obnovljivih izvora energije.

- S druge stane, i sami moramo voditi računa o potrošnji energije jer nije dovoljno imati energetski efikasan uređaj ili izoliran objekt, ukazuje Agić.

Promjena pristupa prema energiji

Od iznimnog je značaj i promjena pristupa prema energiji, posebno električnoj, jer praksa je pokazala da se Balkanci općenito prilično bahato ophode prema tom bitnom resursu.

- Nama je mizerno voditi računa o tome, što je pogrešan način razmišljanja. Naime, u bogatijim državama vode više računa o potrošnji električne energije no mi. Istraživanje koje smo radili na uzorku od deset tisuća kućanstava pokazalo je da siromašni, ali i bogati, troše mnogo energije u odnosu na ono što bi trebao biti prosjek, ilustrira sugovornica Klixa i ukazuje da je bolji odnos potrebno imati i prema toplotnoj energiji jer su rezultati dosadašnjih analiza pokazali da se vrši bespotrebno pregrijavanje objekata.

Komentirajući podjelu novčane pomoći EU-a namijenjene energetski siromašnim kućanstvima u FBiH, Agić ističe da je u pitanju jednokratna i brza pomoć koja, pak, nije održiva jer održiva pomoć traži sustavan pristup s planom provođenja mjera i praćenja njihove realizacije.