Francuska, Italija, Belgija, Poljska, Mađarska, Slovačka i Malta imaju previše dugova. Utvrdila je to Europska komisija, ali ne zahtijeva od njih strogu štednju. Sedam dužnika EU najprije će dobiti savjete.

Četiri godine su europski ministri financija imali mira od kontrolora i savjetnika Europske komisije u Bruxellesu. Zbog korona-krize i ruskog rata protiv Ukrajine, od 2020. su bila suspendirana fiskalna pravila za nacionalne budžete i stroga ograničenja duga.

Ali, od ove godine ograničenja će se ponovo primjenjivati. U malo izmijenjenom i labavijem Paktu Europske unije za stabilnost i rast. Pa ipak, i u novom paktu ostaju stari kriteriji: tri posto novog duga i 60 posto ukupnog duga mjerenog u odnosu na ekonomsku proizvodnju (BDP).

U eurozoni, odnosno zemljama čiji je valuta euro, prosječan odnos duga i BDP je 88 posto. Slično kao i u Kini kod koje ta vrijednost iznosi 87 posto.

A Njemačka, najveća ekonomija u EU, posluje relativno dobro sa 63 posto ukupnog duga i novim zaduženjem od 2,5 posto.

Japan, članica G7, već odavno ima najveći udio duga u svijetu: 256 posto BDP. Sjedinjene Američke Države, također članica G7, su na 122 posto duga u odnosu na svoj BDP. Norveška, koja nije članica EU, a bogata je naftom i plinom, jedna je od rijetkih zemalja u svijetu koja godinama ostvaruje budžetski suficit i to od oko 80 posto BDP-a.

Komisija EU je, kao što je i njena dužnost, pažljivo razmotrila upravljanje budžetom država-članica. Dobra vijest: koeficijenti duga svih zemalja EU, osim Estonije, polako opadaju poslije apsolutnog vrhunca 2020.

Protiv sedam članica Europska komisija namjerava pokrenuti procedure
Francuska, Italija, Belgija, Malta, Slovačka, Mađarska i Poljska imaju više od tri posto novog duga. Francuska ima tekući deficit od 5,5 posto s ukupnim dugom od 110 posto BDP. Italija ima novi dug od 4,5 posto s ukupnim opterećenjem od 140 posto BDP.

Formalni postupak protiv sedam zemalja morao bi pokrenuti Savjet ministara EU koji se sastaje u srpnju.

Sedam dužnika, a posebno Francuska i Italija, moraju predstaviti program restrukturiranja svojih javnih financija do 20. rujna. To je priopćio Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EU-a za ekonomska pitanja. Pored toga, Europska komisija će formulirati vlastite preporuke za konsolidaciju njihovih budžeta.

Jedini postupak zbog deficita u EU trenutno je u toku protiv Rumunjske. Ta zemlja je imala previše novih dugova i prije korona-krize 2020. I do sada je neadekvatno provodila mjere koje je preporučila Europska komisija.

Faza konsolidacije dužnika sada može trajati četiri godine, dok se ne postigne održivo smanjenje novog duga. Prije reformiranja Pakta stabilnosti, pravilo su bili godišnji ciljevi, što je moglo dovesti do vrlo strogih programa štednje.

Stroga je štednja, kao poslije financijske krize 2008., sada „sasvim pogrešan“ odgovor, ocijenio je nadležni povjerenik EU za gospodarstvo Paolo Gentiloni. Važnije su, dodaje, strukturne reforme i ulaganja na pravim mjestima.

„Danas se fokusiramo na tri stvari: jačanje konkurentnosti, provođenje nacionalnih planova oporavka nakon covida i primjenu novih pravila za dobro financijsko upravljanje“. Ne živimo u normalnim vremenima i ne možemo se jednostavno vratiti normalnim fiskalnim pravilima, dodao je povjerenik, imajući u vidu rat u Ukrajini.

Gospodarstvo se polako oporavlja
Otvaranje procedura za prekomjerni deficit je sasvim normalni instrument Europske komisije, objašnjava Dombrovskis. Oporavak gospodarstva polako uzima maha, što olakšava i smanjenje duga.

„Iz ekonomske perspektive, vidimo sporo, ali postojano razvedravanje na horizontu. Inflacija. je u velikoj mjeri smanjila kupovnu moć ljudi. Sada inflacija ponovo opada i to bi se trebalo nastaviti“, predviđa Dombrovskis.

Europska komisija je priopćila da zapravo još ima dovoljno novca. Članice EU potražile su samo 38 posto ili 240 milijardi eura za investicije iz zajedničkog Korona-fonda EU za razvoj. Realizacija projekata mora ići brže, jer se 2026. završava taj fond, prvi u povijesti EU koji se financira zajedničkim dugom.

Markus Ferber je novoizabrani zastupnik u Europskom parlamentu iz redova Kršćansko-socijalne Unije (CSU) i financijski stručnjak. On je zadovoljan što je Komisija donijela neugodnu odluku da pokrene procedura zbog prekomjernog deficita i protiv velikih država-članica poput Francuske i Italije.

„I ubuduće se mora dosljedno držati te linije. Da je Komisija odlučila drugačije, novi Pakt za stabilnost i rast pretrpio bi ozbiljnu štetu već prilikom prve primjene“, ocijenio je Ferber u Bruxellesu. On ujedno nije propustio istaknuti da je Francuska u proteklih 15 godina čak 14 puta prekršila kriterije deficita, ali da nikada nije bila kažnjena.

Zeleni, ljevica i sindikati su veoma kritički nastrojeni prema mogućim mjerama štednje, piše Seebiz. „Prisiljavanje država-članica na drakonske rezove budžeta je recept za ekonomsku, socijalnu i političku katastrofu“, navodi se u priopćenju Europske konfederacije sindikata ETUC, piše financa.