Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Mediji donose sve više informacija o povaćanom broju zaraženih korona virusom. Mnogi se pitaju čekaju li nas ponovno rigorozne mjere koje smo vidjeli u pandemiji, a od čega se svijet još uvijek oporavlja?

Podsjetimo da je, između ostalih, Austrija imala jedne od najstrožih covid-mjera gdje se necijepljenim osobama zabranjivao izlazak vani, a vrlo stroge mjere bile su i u Njemačkoj, u mnogim zemljama održavani su prosvjedi protiv strožih mjera i "covid terora".

Doživjeli smo mnoge, potpune nelogičnosti i presedane. Primjerice, u Hrvatskoj i BiH su se čak ukidala potreba predočenja negativnog PCR testa na granici tijekom održavanja izbora (!), zabranjivalo se starijim osobama i djeci izlazak u šetnju, zatvaralo oboljele u izolatorije... Mnogi strahuju od mogućnosti uvođenja novih korona mjera.

Pandemija Covid-19, kriminala i korupcije

Točan globalni broj umrlih od covida-19 i dalje je teško utvrditi tri godine nakon otkrivanja prvog slučaja, iako se stručnjaci slažu da je smrtnih slučajeva daleko više nego što je službeno prijavljeno.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije naveli su kako je skoro tri puta više ljudi umrlo je od Covid-19 nego što pokazuju službeni podaci koji pokazuju kako se zarazilo skoro pola milijarde ljudi, a od posljedica zaraze preminulo više od 6 milijuna ljudi. U BiH preminulo je skoro 14,5 tisuća ljudi, a zabilježeno je više od 370 tisuća slučajeva. 

Bilo je više od 6,65 milijuna službeno prijavljenih smrtnih slučajeva od covida otkako je virus prvi put identificiran u Kini u prosincu 2019. godine, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Međutim, zemlje različito broje smrtnost od covida i metode su se mijenjale tijekom pandemije.

Međutim, naknadna istraživanja i analize pokazale su da su tijekom pandemije i lock-downa cvjetali kriminal i korupcija. Primjerice, analiza Associated Pressa, otkrila je da su prevaranti ukrali više od 280 milijardi dolara financijske pomoći za covid-19; još 123 milijarde dolara je protraćeno ili pogrešno potrošeno. Ukupno gubitak predstavlja 10% od 4.2 bilijuna dolara koliko je američka vlada do sada isplatila kao pandemijsku pomoć, a optuženo je skoro 2.500 osoba.

Od "pandemije kriminala" nisu ostale imune niti ostale zemlje, pa tako ni BiH gdje je optužen i osuđen sam nekadašnji vrh FBiH i brojni drugi dužnosnici u BiH.

Mnogi klinički centri iz pandemije su izašli “bogatiji” za respiratore koje nisu nikada, a teško i da hoće, ikada iskoristiti. Možda ih vidimo na prodaji na eBayu?

Škole i vrtići su ostali prazni, osnovnoškolci, srednjoškolci i studenti prešli su na online nastavu, a starije osobe i djeca bili su skoro dva mjeseca pod zabranom kretanja izvan svoja četiri zida. Ekonomija je skoro stala.

Mnogi žitelji, među kojima i bolesnici, imali su i velike probleme zbog uvođenja mjera zabrane napuštanja prebivališta, a u strahu i panici išlo se iz krajnosti u krajnost –  od potpuno nepotrebnih uspostavljanja karantena za one koji su u BiH pristizali iz inozemstva do susjeda koji su prijavljivali susjede jer su ovi izašli baciti smeće u kontejner, a s mantrom “ostanimo kući” (svakako opravdanom u najosjetljivijem periodu) počinjao je i završavao dan… Istraživanja pokazuju i na ugroženo psihičko zdravlje stanovništva pogoršano strogim mjerama, strahom od zaraze, strahom od budućnosti, egzistencije...

U analizi i istraživanju bh stručnjaka, prof. dr. Ante Domazeta, prof. dr. Vjekoslava Domljana, prof. dr. Almira Pešteka i mr. Faruka Hadžića u studiji ‘Održivost emigracija iz BiH’, sačinjenom potporom zaklade Friedrich Ebert Stiftung, posebno se govorilo o pandemijskom dobu i upravljanju krizom koju je bh vlast iskoristila za manipulacije.

-Veliku mrlju na medicinski aspekt krize, i pored stručnog i požrtvovanog rada medicinskog osoblja, bacile su koruptivne radnje vladinih institucija u oba entiteta. Za takve radnje stvoreni su povoljni uvjeti proglašavanjem, inače nužnog stanja prirodne nesreće u F BiH i manje potrebne izvanredne situacije u RS-u, čime su se našli i razlozi za obustavljanje procedura javnih nabavki predviđenih Zakonom o javnim nabavama BiH, naveli su, gdje se, između ostaloga, zaključuje kako je korumpirana vlast sve bogatija.

Pogreške u procjenama

Ispitivanje preko 80 studija koje su se bavile virusom Covid-19 otkriva da su se mnoge od njih oslanjale na pretpostavkama koje su bile pogrešne i koje su imale tendenciju preuveličati korisnost i u isto vrijeme podcijeniti troškove lockdowna.

Kao rezultat, većina ranih cost-benefit analiza došla je do zaključaka koji su kasnije pobijeni konkretnim podacima te su se pokazale netočne, piše u sažetku velike cost-benefit analize lockdowna koju je proveo Douglas W. Allen, profesor ekonomije na sveučilištu Simon Fraser u Kanadi, objavljene u travnju 2021. godine.

Pregled literature o troškovima i koristima Covid-19 lockdowna pokazuje da su rani argumenti za zaključavanje počivali na nekoliko nerealnih pretpostavki. Te su pretpostavke uključivale da se virus nastavlja eksponencijalno širiti do imuniteta stada, da pojedinci neće sami mijenjati svoje ponašanje u svjetlu virusne prijetnje i da je vrijednost izgubljenih života neovisna o dobi.

Istraživanje je otkrilo da jednostavni SIRS modeli ne mogu predvidjeti napredovanje virusa, odnosno pojedinačne reakcije na virus su važne i da su troškovi nekih mjera dalekosežni i veliki.

Zaključavanje je bila pogreška – više štete nego koristi

Zaključavanje ima određeni učinak na slučajeve, prijenose i smrtne slučajeve, ali ti učinci su rubni. Kao rezultat, zaključavanja ne prolaze ispit troškova i koristi.

Moglo bi se tvrditi da je politika zaključavanja Covid-19 ex post bila samo pogrešna. Pogled unatrag je nepravedan. U ožujku 2020. suočeni s nepoznatim virusom i savjetom stručnjaka da će milijuni ljudi umrijeti bez zaključavanja i izolacije, političari i službenici javnog zdravstva donijeli su ispravnu odluku za to vrijeme.

Takav je argument razuman za ožujak 2020., a možda i za travanj 2020. Međutim, kako je zabilježeno u pregledu literature, krajem travnja već je bilo poznato da su 1) empirijska predviđanja modela temeljenih na SIRS bila pogrešna, 2) da su modeli sadržali niz upitnih pretpostavki, 3) da je smrtnost bila velika samo među starijima i 4) da su troškovi lockdowna veliki.

Napredak razumijevanja o virusu se s vremenom poboljšao, ali politika se nije iz temelja promijenila. Do kolovoza je bilo dostupno dovoljno podataka koji pokazuju da bi svaka razumna analiza troškova i koristi pokazala da je zaključavanje stvaralo više štete nego koristi. Nerazumno je sugerirati da ispravna odluka nije mogla biti donijeta na jesen kada je pogodio drugi val zaraze”, navodi se u analizi.

„Mislim da nas ipak ne čeka još jedna sezona mjera, jer većina ljudi ipak nije toliko glupa“

Bivši član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske za borbu protiv pandemije koronavirusa, prof. dr. sc. Gordan Lauc, znanstvenik s međunarodnim priznanjima i angažmanima, redoviti profesor na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji je tijekom pandemije bio strog kritičar pandemijskih mjera te ukazivao na manipulacije i kriminal,na svom Facebook profilu objavio je zanimljiv komentar:

-Razne "mjere" nikada nisu imale znanstvenu osnovu, no nisu niti postojali dokazi da ne rade, pa su mnogi političari i tvrtke zloupotrijebili situaciju za neke svoje interese. Bliže se izbori u Americi pa se opet razgovara o raznim "mjerama", no sada postoje jasni dokazi da "mjere" ne rade (štoviše da uglavno rade značajnu štetu) pa čak i mediji poput CNN-a koji su bespogovorno zastupali mjere više ne mogu otvoreno lagati o tome...Mislim da nas ipak ne čeka još jedna sezona mjera, jer većina ljudi ipak nije toliko glupa da mogu toliko dugo biti varani istom pričom..., napisao je Lauc.

Lauc je tijekom pandemije smijenjen zbog svojih stavova i kritika prema mjerama koje pogoduju raznm manipulacijama i kriminalu. Ispostavilo se da je u većini bio u pravu.

Dr. sc. Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, početkom ove godine govorio je o sezoni gripe.

-Ove će godine, sasvim sigurno će biti više oboljelih i umrlih od gripe nego prošle dvije sezone. Nosile su se maske, ljudi su držali distancu, više pazili na higijenu ruku. Jako je cirkulirao korona virus, a kada je jedna virusna bolest dominanta u populaciji, puno je manja šansa da se proširi druga, rekao je Kaić.

On je rekao kako se "na početku epidemije mislilo da se lockdownom može spriječiti globalno širenje virusa, no danas je jasno da to nema smisla te da će virus trajno biti endemski prisutan u svijetu". "Mjerama se", kazao je, "može samo na kratko usporiti cirkulacija virusa".

U BiH još uvijek nema informacija o povećanom broju pacijenata zaraženih korona virusom, no kako dolazi sezona gripe, za očekivati je pogoršanje epidemiološke situacije.

No, u svjetlu novih vijesti o broju oboljelih od Covid-19, ostaje za vidjeti jesmo li nešto naučili iz pandemijskog vremena. Ili ipak ne.