Piše: Dragan Bradvica

U srijedu se na Brdu kod Kranja održava veliki samit između čelnika Europske unije i zemalja članica s liderima država zapadnog Balkana.

Prvi ovakav održao se davne 2000. godine u Zagrebu, slijedio je povijesni samit u Solunu 2003. i onda tek posljednjih godina u Sofiji i ponovno u Zagrebu. I dok su prva dva uistinu bili prekretnice, slale jasne poruke kako nam je svima mjesto u Uniji, posljednja dva obilježili su ipak skepse najjačih država EU oko daljnjeg proširenja, barem u nekom kraćem ili srednjoročnom roku.

Nažalost, sve su prilike kako će se i u srijedu u Sloveniji više razgovarati o financijskom paketu pomoći, vrijednom velikih 30 milijardi eura, stabilnosti, reformi (što su jako važne teme) ali ne i o proširenju.

Prema informacijama koje stižu iz diplomatskih krugova, ponovno će se koristiti raznorazni eufemizmi ali poruka je već neko vrijeme svima više nego jasna – proširenje će pričekati neka druga vremena.

Izbori u Njemačkoj i odlazak Angele Merkel, izbori u Francuskoj iduće godine, sve kompliciraniji odnosi s Velikom Britanijom i SAD-om (posebno vezano za novi savez ove dvije države s Australijom), turbulencije s Rusijom, Turskom i Kinom, nužnost reformi unutar Unije top teme su u Briselskim hodnicima. Zapadni Balkan to odavno nije.

Bez proširenja

Nakon što je Reuters objavio kako nema suglasnosti da se i u dokumentu s ovog samita jasno i nedvosmisleno da podrška nastavku proširenja, naravno kada ispunimo sve uvjete, u regiji je ponovno zavladala nevjerica.

Ukoliko se uistinu u srijedu ne da kristalno jasna poruka svih zemalja članica i svih institucija Unije kako će sve države koje ispune uvjete postati dio EU, onda će ponovno zavladati i apatija. Stvari je na svojoj zapadnobalkanskoj turneji pokušala 'ispeglati' čelnica Europske komisije Ursula von derLayen koja je slala uistinu umirujuće poruke.

- Posjeta regiji isključivo je u svrsi europske perspektive te da ohrabrim zemlje zapadnog Balkana. Dokaz da ovome ozbiljno pristupamo je revidirana metodologija. Naša poruka je jasna – želimo vas u EU, rekla je Von der Leyen.

Voditelj Delegacije EU u BiH Johann Sattler također kaže da Unija šalje jasnu poruku da BiH i zapadni Balkan imaju budućnost u EU i da više nije pitanje hoće li, nego kada će BiH postati članica EU.

Radi se o vrlo dobrim i ohrabrujućim porukama značajnih dužnosnika, koji su nebrojeno puta pokazali kako su itekako veliki zagovornici širenja Unije na ovu regiju. Međutim, nažalost po nas, proces je jako kompliciran i u njemu će glavnu ulogu ipak imati vlasti, odnosno parlamenti svih 27 zemalja članica EU.

Jasno je kako će se vlasti primjerice u Francuskoj, Nizozemskoj ii Danskoj jako teško odlučiti dati 'zeleno svjetlo' za bilo koju državu zapadnog Balkana ako to ne želi njihova javnost.

Iluzorno je očekivati da bi se išlo kontra stava većine vlastitih žitelja pogotovo u vrijeme kada se politika itekako određuje i djelovanjem medija, NGO sektora, udruženja građana, lobijima itd. Još kada tome dodamo da i EU vjerojatno čekaju unutarnje reforme, perspektiva proširenja čini se sivom.

Što se događa u regiji?

Naravno, niti države zapadnog Balkana nemaju se Bog zna s čime pohvaliti. Srbija niti sama ne zna bi li ili ne išla u EU, europski put stagnira, rješenja pitanja s Kosovom nema. Zbog toga Kosovo još nije priznalo pet zemlja članica pa se ne može niti nadati dobivanju statusa kandidata dok ne postigne pravno obvezujući sporazum sa Srbijom.

Sjeverna Makedonija i Albanija već ranije su uradile i više nego se od njih tražilo kako bi počeli pregovore, ali kako se to nije dogodilo, pa i kod ove dvije zemlje stvari stoje u mjestu.

Crna Gora je daleko najviše napredovala, otvorila sva poglavlja, ali i u ovoj državi nakon posljednjih izbora pojavljuju se brojne anomalije i 'aveti prošlosti'. Sve to ih je usporilo na EU putu, mada upravo na Crnoj Gori Unija mora pokazati kako proces proširenja nije mrtav. Radi se o državi s oko 600 tisuća stanovnika, članici NATO-a, s otvorenim poglavljima, s potpuno usklađenom vanjskom politikom s EU, eurom kao službenom valutom tako da relativno brzo članstvo Crne Gore ne bi poremetilo bilo kakve odnose u EU, a značilo bi jak vjetar u leđa europskim aspiracijama cijele regije.

Gdje se nalazi BiH? Nažalost po sve narode i žitelje, nigdje. Od 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije nismo uradili gotovo ništa, ne radimo i na manjim reformama, ali su naši političari za sve to gotovo svakodnevno spremni optužiti i okriviti EU i od njih tražiti da nam daju status kandidata bez ikakvog uvjetovanja.

Kako se to sigurno neće dogoditi, a vrlo vjerojatno da i naše političke (kvazi)elite neće raditi na ispunjavanju uvjeta, uspostavi pune vladavine prava, borbe s kriminalom i korupcijom, meritokraciji itd. BiH će tapkati u mjestu sve da i unutar EU vlada najveći mogući entuzijazam oko proširenja. 

Zajednička predanost radu na jakoj, stabilnoj i ujedinjenoj Europi

Čelnici država članica EU-a trebali bi sljedeći tjedan u Brdu kod Kranja, uoči samita EU-zapadni Balkan na neformalnoj radnoj večeri razgovarati o ulozi Unije na međunarodnoj sceni slijedom događaja u Afganistanu, indo-pacifičkoj regiji i odnosima s Kinom, predlaže predsjednik Europskog vijeća.

'Tijekom naše radne večere, 5. listopada želio bih da održimo stratešku raspravu o ulozi Unije na međunarodnoj pozornici u svjetlu nedavnog razvoja događaja u Afganistanu, sigurnosnog partnerstva SAD-a, Velike Britanije i Australije (AUKUS) i o razvoju naših odnosa s Kinom', kaže se u pismu kojim Charles Michel poziva čelnike država članica na samit.

Michel u svom pismu navodi da EU mora strateški djelovati i povećavati svoje kapacitete za autonomno djelovanje kako bi zaštitila svoje interese, ustrajati na svojim vrijednostima i načinu života i pomoći u oblikovanju globalne budućnosti.

 'To traži da EU postane aktivnija i učinkovitija. Odnosi sa strateškim partnerima, uključujući i transatlantske te s novim silama moraju biti ključna komponenta snažne vanjske politike', ističe Michel.

U srijedu, 6. listopada, čelnicima država članica pridružit će se čelnici zemalja zapadnog Balkana. Na tom sastanku će se razgovarati o snažnijem angažmanu EU-a na ekonomskom oporavku i održivom razvoju te regije kao i o daljnjem jačanju političkog dijaloga i sigurnosne suradnje. Michelsmatra da EU i zapadni Balkan trebaju potvrditi zajedničku predanost radu na jakoj, stabilnoj i ujedinjenoj Europi.

'Ovo bi također bila važna prilika za raspravu o tome kako osigurati stabilnost regije, ojačati regionalnu suradnju i riješiti regionalne sukobe', navodiMichel u svom pozivnom pismu.