Čelnici SAD-a i Kine će razgovarati o Ukrajini, u Mariupolju iz ruševina dosad izvukli 130 osoba

Američki predsjednik Joe Biden razgovarat će u petak s kineskim kolegom Xijem Jinpingom kako bi izmijenili stavove o ruskoj invaziji na Ukrajinu i drugim temama od obostranog značaja, objavila je Bijela kuća.
Razgovor putem telefona dvojice predsjednika stići će nakon što su američki dužnosnici upozorili da je Peking možda već odlučio financijski pomoći Moskvi.
Savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan ranije je razgovarao s kineskim kolegom Yangom Jiechijem na "intenzivnom sedmosatnom sastanku" na kojem je prezentirao američke stavove o ruskoj invaziji.
AFP je objavio fotografije iz zraka koje prikazuju neboder u Kijevu kojega je jutros pogodio projektil.
Najmanje jedna osoba je poginula, a tri su ranjene u napadu ruskih snaga. Do napada je došlo u četiri sata ujutro po srednjoeuroskom vremenu. Stanovnici koji žive u višim dijelovima zgrade su evakuirani, a spasilačke službe se kroz ruševine pokušavaju probiti do ljudi koji su zatrpani u ruševinama.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije promijenio svoj stav da se međunarodne granice, koje su utvrđene 1991. godine, moraju i dalje priznavati, rekao je predsjednički savjetnik Oleksij Arestovič.
Zelenski je više puta istaknuo da Ukrajina neće napraviti kompromis u pogledu svoj teritorijalnog integriteta, prenosi Reuters.
Podsjetimo, Rusija je anektirala poluotok Krim od Ukrajine 2014. godine, ali Ujedinjeni narodi još uvijek tu regiju smatraju dijelom Ukrajine. Rusija je također priznala deklaracije o neovisnosti dviju samoproglašenih republika u Lugansku i Donjecku na istoku Ukrajine.
- Nikada nećemo odustati od svojih nacionalnih interesa, rekao je Arestovič.
Marina Ovsjanjikova, ruska novinarka koja je s antiratnom porukom na transparentu prekinula prijenos večernjeg dnevnika na Prvom kanalu, izjavila je za BBC da nije mogla ostati po strani.
- Zaista sam htjela zapadnoj publici pokazati da su Rusi protiv rata, rekla je. Ovsjanjikova je kažnjena s 30.000 rublji (1,937 kuna), a kaže da je bila svjesna da će biti uhićena.
- Htio sam Rusima pokazati da vas je kremaljska propaganda pretvorila u zombije. Prestanite vjerovati u to,m nemojte više pratiti kremaljske kanale. Naučite tražiti informcije, analiziajte ih. Tražite zapadne izvore, ukrajinske, znam da je teško pronaći alternativne informacije jer se vodi rat informacijama, ali morate pokušati, poručila je ruska novinarka.
NATO je odlučan zaustaviti daljnju eskalaciju rata u Ukrajini, izjavio je u četvrtak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
"NATO ima odgovornost spriječiti daljnju eskalaciju ovog sukoba. To bi bilo još opasnije i prouzročilo bi više patnje, smrti i razaranja", rekao je Stoltenberg na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu s kancelarom Olafom Scholzom.
Upozorio je članove sigurnosnog bloka da "mir i sigurnost ne možemo uzimati zdravo za gotovo".
Stoltenberg je dodao kako pozdravlja Scholzove napore da pronađe diplomatsko rješenje za rat, uključujući izravne kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Pohvalio je Njemačku za vojnu i humanitarnu potporu Ukrajini.
Stoltenberg je rekao novinarima da je "rat predsjednika Putina protiv Ukrajine uništio mir i šokirao svijet".
Odao je priznanje kijevskim snagama i obećao da će ih nastaviti podupirati "kako bi podržali pravo na samoobranu sadržano u povelji UN-a".
Scholz je rekao kako je Njemačka povećala sredstva za svoje oružane snage kako bi osigurala "da je NATO sposoban ispuniti svoje dužnosti i mandat".
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva ulaže 'kolosalnu energiju' u mirovne pregovore s Ukrajinom.
- Naša delegacija pokazuje veću spremnost prema mirovnog dogovoru nego druga strana, rekao je.
- Sklapanje takvog sporazuma, poštivanje njegovih parametara i provedba mogli bi vrlo brzo zaustaviti ono što se događa, rekao je.
Na upit o izvješću FInancial Timesa u kojemu se navodi da su Ukrajina i Rusija postigle značajan napredak u postizanju preliminarnog mirovnog plana, Peskov je rekao:
- To nije točno, postoje elementi koji su točni, ali u cjelini to je netočno, rekao je za Reuters.
Kako piše Financial Times, nacrt sporazuma sada sadrži 15 točaka i uključuje obećanja da Ukrajina neće ulaziti ni u kakve vojne saveze, neće dopustiti postavljanje stranih vojnih baza i oružja na svojem teritoriju, te da neće otvoriti granice pripadnicima tuđih vojnih snaga. Sporazum bi trebao uključivati i vojno-sigurnosna jamstva saveznika poput SAD-a, Ujedinjene Kraljevine i Turske, a Kijev bi po sporazumu smio i dalje zadržati svoju vojsku. Zauzvrat, ruske snage bi se u potpunosti povukle s teritorija koji su zauzele nakon 24. veljače ove godine.
Spasilačke službe pokušavaju ispod ruševina granatiranog kazališta u Mariupolju pronaći put do skloništa, gdje se, kako pretpostavljaju, nalaze preživjeli civili.
Fotografija kazališta koje je objavilo gradsko vijeće pokazuju da se urušila cijela grada na tri kata, a u njoj se skrivalo 1000 civila. Ruševine su zatrpale ulaz u sklonište kazališta, pa još nije poznat broj žrtava, rekao je Pavlo Kirilenko, čelnik regionalne administracije Donjecka na Telegramu. Zastupnik ukrajinskog parlamenta Sergij Taruta rekao je na Facebooku da su se neki ljudi uspjeli spasiti iz uništene zgrade.
Kirilenko je također otkrio da je u ruskim napadima raketiran bazenski kompleks u Mariupolju, gdje su se skrivali žene i djeca.
- Pod ruševinama su trudnice i žene s djecom, napisao je, ali broj žrtava zasad je nepoznat.
Velika Britanija poslat će raketni sustav Sky Sabre i 100 vojnika u Poljsku, izvijestio je ministar obrane Ben Wallace. Britanija se, poput ostalih članica NATO-a, ne želi uključiti u rat u Ukrajini, ali je pojačala vojne resurse u susjednim zemljama, članicama NATO-a.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova podržava izjavu svog veleposlanika u Ukrajini koji je ranije danas izjavio kako Kina nikad neće napasti Ukrajinu te da žele pomoći zemlji koja je meta ruske agresije.
- Kina podržava sve napore koji doprinose ublažavanju situacije u Ukrajini i političkom rješenju. Peking je spreman učiniti svoj dio kako bi se prevladala humanitarna kriza, rekao je glasnogovornik ministarstva Zhao Lijian.
Zhao je odbio komentirati znači li potpora Pekinga izjavama veleposlanika da Kina neće ponuditi oružje ili drugu pomoć Rusiji i podržala invaziju na Ukrajinu.
- Kina nikad neće napasti Ukrajinu, rekao je ranije kineski veleposlanik u Ukrajini Fan Xianrong tijekom sastanka s guvernerom oblasti Lavov Maksimom Kozickim.
- Pomoći ćemo, posebno ekonomski. U situaciji u kojoj se sada nalazite postupat ćemo odgovorno, rekao je kineski veleposlanik.
Dodao je kako je Kina prijateljska država ukrajinskom narodu.
- Kao veleposlanik mogu odgovorno ustvrditi da će Kina uvijek imati pozitivan odnos s Ukrajinom, kako ekonomski, tako i politički, izjavio je Xianrong.
Ukrajina istražuje incident s besposadnom letjelicom koja je prošli tjedan pala na Zagreb i sigurno ga ona nije lansirala prema Hrvatskoj, izjavio je u četvrtak ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov.
“Ja sam u svakodnevnom kontaktu s hrvatskim kolegom, razgovaramo o tome. Istražujemo taj incident i uvjeravam vas da mi nismo ti koji su lansirali taj dron prema Hrvatskoj. Hrvatska je naš prijatelj i nikad to ne bismo učinili”, rekao je Reznikov.
On je video vezom sudjelovao na sastanku članova vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta, pododbora za sigurnost i obranu i članova parlamentarnog izaslanstva EU-Ukrajina.
Reznikov je, odgovarajući na pitanje hrvatskog zastupnika Tonina Picule, podsjetio da je Ukrajina bila među prvim zemljama koje su priznale Hrvatsku i među prvima koja je počela slati oružje u Hrvatsku tijekom rata.
Dodao je da se tu postavlja pitanje i sigurnosnog sustava NATO-a. “Dron je preletio nekoliko zemalja članica, kako ga niste vidjeli, zašto ga niste uništili, možete li pokriti vlastiti zračni prostor?”, uputio je, kako je rekao, “retoričko pitanje” ukrajinski ministar obrane Reznikov.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u obraćanju Bundestagu u četvrtak još jednom apelirao na Njemačku da jače podrži Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije te od Njemačke zatražio da preuzme vodeću ulogu.
"Ljudi u Ukrajini žele živjeti slobodno i ne žele se pokoriti nekoj drugoj zemlji", rekao je Volodimir Zelenski obraćajući se zastupnicima Bundestaga preko video-linka.
On je rekao kako se u Europi ne smije dopustiti ponovno uništenje jednog naroda. On je spomenuo mjesto Babin Jar gdje su njemački vojnici 1941. počinili jedan od najvećih pokolja Židova u Drugom svjetskom ratu. Tamo je, kako je rekao Zelenski, prije nekoliko dana jednu obitelj koja je došla odati počast, ubila ruska raketa.
Zelenski je tijekom svog 20-minutnog govora optužio Njemačku da je oko Ukrajine "sagradila zid" kojim je zemlju izolirala i "isporučila Rusiji". On je pritom naveo činjenicu da je Njemačka dugo vremena ustrajala na ostvarenju projekta plinovoda Sjeverni tok 2.
Zelenski je rekao kako stavom Njemačke da jače ne podrži Ukrajinu taj zid "svakim danom biva sve deblji".
"Dragi kancelaru (Olaf) Scholz, srušite taj zid. Dajte Njemačkoj vodeću ulogu koju ona i zaslužuje", rekao je Zelenski aludirajući na povijesni govor američkog predsjednika Ronalda Reagana koji je od Mihaila Gorbačova zatražio da sruši Berlinski zid.
Ukrajinski predsjednik je rekao kako su ruske bombe i rakete do sada ubile tisuće civila.
"Rusija bombardira i raketira sve: stambene zgrade, bolnice. Okupator je 2022. usred Europe ubio 108 djece", rekao je Zelenski.
Zastupnici Bundestaga su dugim pljeskom ispratili govor ukrajinskog predsjednika a potpredsjednica Bundestaga Kathrin Goering-Eckard je Ukrajini zajamčila punu podršku.
Zelenskij se već prije putem video linka obratio parlamentima SAD-a, Kanade i Velike Britanije.