Valutni odbor Centralne banke BiH (CBBiH) dao je svoj doprinos ekonomiji zemlje i osigurao njenu monetarnu stabilnost kao jedan od ključnih faktora makroekonomske stabilnosti, istaknuto je tijekom tematskog susreta predstavnika Centralne banke BiH s novinarima.

Govoreći o temi „Instrument obvezne rezerve u valutnom odboru“, Dejan Kovačević, rukovoditelj Ureda CBBiH za monitoring i analize, podsjetio je da je monetarna politika, Zakonom o Centralnoj banci BiH, povjerena Centralnoj banci BiH, čime je i ustanovljen valutni odbor, odnosno čvrsto vezanje KM za euro. Uvođenjem i primjenom valutnog odbora, BiH je, kako je pojasnio, preuzela monetarne uvjete eurozone i, uvjetno, rečeno monetarnu politiku Europske centralne banke. - Ono s čim se danas suočavamo jest ogroman šok koji je pogodio cijeli svijet: ograničena je ponuda određenih resursa, energenata, prije svega, nafte i plina, zbog dešavanja u Ukrajini nakon izlaska iz korone, poremećeni su lanci opskrbe i sve te stvari su rezultirale skokom cijena osnovnih energenata i hrane, koji je rezultirao rastom inflacije. S tim se, manje - više, suočava cijeli svijet, pa tako i mi, naveo je Kovačević prema čijim se riječima u centralnim bankama obveznim rezervama regulira likvidnost komercijalnih banaka.

Kovačević je najavio i da CBBiH, u suradnji s MMF-om, planira novi okvir obvezne rezerve koji bi trebao stupiti na snagu od 1. siječnja 2023. godine, a kojim se predviđa uvođenje održavanja obvezne rezerve u stranim valutama, što će omogućiti veću fleksibilnost u primjeni instrumenta obvezne rezerve (valutna diferencijacija stope obvezne rezerve i politike naknade), a jedan do ciljeva je, kako je rekao, smanjenje euroizacije pasive (i aktive) sektora komercijalnih banaka.