Deutsche Welle (DW) u svojoj analizi podsjeća da, nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio odluku o izmjenama Izbornog zakona i Ustava, član Predsjedništva BiH Željko Komšić od Ustavnog suda BiH očekuje adekvatnu reakciju, dok Schmidta kritiziraju i europski parlamentarci.

O nametnutim odlukama visokog predstavnika za BiH i njemačkog diplomata Schmidta izjasnit će se Ustavni sud BiH, jer je član Predsjedništva BiH Komšić podnio apelaciju u kojoj, među ostalim, navodi da bi sporne Schmidtove odluke mogle dati prostora za prihvaćanje rezultata etničkog čišćenja.

O istome bi se trebao očitovati i Odbor Europskog parlamenta za vanjske poslove jer je 25 europarlamentaraca nezadovoljno odlukama šefa OHR-a. Komšić, napominje DW, obrazlaže i da je Schmidt u izbornoj noći nametnuo „neustavne“ odluke te izvršio udar na integritet izbornog procesa.

'Ostali' i dalje na margini?

Schmidtovom odlukom, broj izaslanika u Domu naroda Parlamenta FBiH je sa 58 povećan na 80. Svaki od tri kluba konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata, imat će po 23 umjesto dosadašnjih 17 izaslanika, dok će klub „Ostalih“ umjesto 7 imati 11 izaslanika.

No, za razliku od konstitutivnih, „Ostali“ i dalje ne mogu pokretati pitanje vitalnog nacionalnog interesa. Kako se izaslanike u Dom naroda FBiH bira iz županijskih skupština, svaka od tih deset skupština imat će najmanje jednog izaslanika u Domu naroda FBiH iz svih klubova konstitutivnih naroda (Hrvatski, Srpski i Bošnjački) i pripadnika „Ostalih“.

Izbor preostalih izaslanika bit će proporcionalan broju stanovnika u županijama, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine.

Odluke koje 'legaliziraju etničko čišćenje'?

Do nametnutih izmjena, prema Ustavu FBiH, proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i „Ostalih“ u svim javnim organima vlasti i sudovima temeljila se na popisu stanovništva iz 1991. dok Aneks 7 (povratak prognanih u svoje prijeratne domove) ne bude u potpunosti proveden, jedna je od odredaba Daytonskog sporazuma.

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije iz Ljubljane Zijad Bećirović zato smatra da je Schmidt povrijedio Ustav i uvjeren je da je Komšićeva apelacija opravdana.

-Svi moramo uvažavati presude Haaškog suda i odredbe Daytonskog sporazuma o provedbi Aneksa 7. Izmjenom ustavne odredbe da se izbor izaslanika temelji na popisu stanovništva iz 1991., visoki predstavnik Schmidt mogao bi legalizirati zločinačke politike s kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Upravo je ta ustavna odredba poništavala rezultate 'etničkog čišćenja', tj. 'udruženog zločinačkog poduhvata', koji su u proteklom ratu u BiH počinili i visoki vojni i politički zvaničnici HDZ-a BiH, tj. 'Hrvatske zajednice Herceg-Bosne ', tvrdi Bećirović, pozivajući se na presude Haaškog suda (Prlić et al. (IT-04-74).

Weber: Preko izmjena Izbornog zakona HDZ želi treći entitet

To ističe i član Predsjedništva BiH Komšić u svojoj apelaciji Ustavnom sudu BiH, podsjeća DW. Da HDZ BiH i njegovi lobisti preko izmjena Izbornog zakona žele izmijeniti Ustav i stvoriti uvjete za formiranje „trećeg entiteta“ smatra i politolog, suradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina Bodo Weber, koji kaže da Schmidt nema podršku Vlade svoje zemlje, Njemačke, za odluke koje nametnuo na dan općih izbora u BiH, a koje su korist HDZ-a BiH.

Manje blokada nakon Schmidtovih odluka?

-Schmidt je, na zahtjev SAD-a, poklenuo pred prijetnjom izazivanja političke krize, a ta je prijetnja zapravo proizvod pogrešne i opasne pregovaračke politike SAD-a i EU-a. Ti pregovori o reformi Izbornog zakona od početka su usmjereni na makar djelomično ispunjavanje zahtjeva HDZ-a BiH, tj. njegove nacionalističke agende, da se preko izmjene Izbornog zakona izmijeni i ustavni poredak u BiH u pravcu stvaranja trećeg entiteta i osiguranja dominacije HDZ-a nad hrvatskim nacionalnim korpusom u BiH, kaže Weber.

Visoki predstavnik za BiH Schmidt predvidio je i mjere za deblokiranje federalnih institucija, ali one nisu sustavne, tako da će se, kako je šef OHR-a pojasnio za bh. medije, u slučaju blokada ponovo morati posegnuti za „bonnskim ovlastima“. Ekspert za ustavno pravo profesor Nedim Ademović potvrđuje za Radio Slobodna Europu da će Schmidtove odluke utjecati na to da institucije i zakonodavna vlast budu „prohodniji“ i da će biti teže blokirati procese.

-No, povećava se broj izaslanika koje se bira temeljem nacionalne strukture stanovništva, što znači da će županije s etnički čistim stanovništvom moći imati veći broj izaslanika, ukazuje Ademović.

Sitarski: Schmidtove odluke dobre

Analitičar Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski smatra da su Schmidtove odluke dobre, posebno povećanje broja izaslanika u klubovima Doma naroda Parlamenta FBiH.

-To povećava proporcionalnost predstavljanja svakoga od konstitutivnih naroda, kao i 'Ostalih'. Još je veća korist od povećanja broja izaslanika u klubovima naroda nužnog za nominiranje predsjednika i dva potpredsjednika FBiH, jer smanjuje mogućnost da bilo kojeg od tih dužnosnika koji trebaju predstavljati jedan konstitutivni narod izaberu izaslanici koje su u županijske skupštine, konzekventno i u federalni Dom naroda, birali birači koji pripadaju drugome konstitutivnom narodu, kaže Sitarski za DW, koji, pak, zamjera Schmidtu što se nametnutim izmjenama ne osigurava legitimnost izbora članova Predsjedništva BiH, i što je sužen krug pitanja na koje se odnosi vitalni nacionalni interes.

U međuvremenu su HDZ BiH i politički subjekti okupljeni u Hrvatski narodni sabor (HNS) najavili da će od OHR-a tražiti da ospori izbor Komšića za člana Predsjedništva BiH.

Europski parlamentarci traže od Schmidta pojašnjenje odluka

SDA, najutjecajnija bošnjačka politička stranka, Schmidtu zamjera što je „pomogao samo jednu stranu u BiH“, kazao je predsjednik SDA Bakir Izetbegović i ocijenio da je Schmidtovim odlukama HDZ BiH postao „nedodirljiv“.

-Dao im je poziciju  odlučivati tko je legitiman, tko nije, birati između probosanskih ili bošnjačkih blokova, stranaka, rekao je Izetbegović za FTV uz napomenu da je Schmidt istodobno ignorirao „niz diskriminacija u RS-u“.

Visoki predstavnik se, kaže Izetbegović, fokusirao samo na presudu po apelaciji „Ljubić“, dok je ignorirao presudu po apelaciji „Komšić“ te presude Europskog suda za ljudska prava.

Odluke Christiana Schmidta kritizirali je i 25 zastupnika u Europskom parlamentu, pa bi šef OHR-a narednih dana mogao u Bruxellesu podnijeti „raport“ Odboru Europskog parlamenta za vanjske poslove o izmjenama Izbornog zakona u BiH, objavila je europarlamentarka Tineke Strik na svom Twitter nalogu.

-Na naš zahtjev, Schmidt će se pojaviti pred Odborom kako bi objasnio razloge za donošenje svojih nedemokratskih mjera, napisala je Strik.

25 parlamentaraca iz Njemačke, Francuske i Nizozemske poziva OHR da povuče nametnute odluke.

-Duboko smo nezadovoljni što ste bonnske ovlasti iskoristili na dan izbora. Činjenica je da su se izmjene desile tako da se utjecalo na izborne rezultate, i to nakon što su izbori održani. U bojazni smo da je ovom odlukom stvoren potencijalni rizik da se dugoročno ugrozi autoritet OHR-a, upozorili su europarlamentarci dok je OHR demantirao optužbe da se nametnutim odlukama vrši dodatnu etničku podjelu BiH, uz pojašnjenje da se nije moglo ići u „opsežnije“ reforme koje bi zadirale u Daytonski sporazum.  S. N.