Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt ponovno je 1. srpnja iskoristio svoje ovlasti kako bi poništio dva neustavna zakona Narodne skupštine Republike Srpske i pooštrio Kazneni zakon BiH.

S tim u svezi, Christian Schwarz-Schilling, bivši visoki predstavnik u BiH, u atuorskom tekstu sadržaj kojeg prenosi Deutsche Welle (DW), napominje da je Narodna skupština RS, jednog od dva entiteta u BiH, s pretežno srpskim stanovništvom, ranije usvojila zakon kojim se suspendira primjenu svih odluka Ustavnog suda BiH na prostoru tog entiteta.

Presude Ustavnog suda BiH se, slijedom toga, više ne bi trebalo provoditi u RS-u a Zakon je predložio entitetski predsjednik Milorad Dodik, koji njeguje najbolje veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.

- Ovaj zakon je najteže kršenje Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma od okončanja rata 1995. godine te je,stoga, izazvao veliku uznemirenost. Ne čudi što je međunarodna zajednica - američki State Department, EU, NATO i Ured visokog predstavnika (OHR) - odmah reagirala i najavila protumjere.

Nema više rata, terora i zločina

Prva je uslijedila od Christiana Schmidta, koji je odgovoran za nadzor Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan užasan rat u BiH 1995.

Schmidt je 1. srpnja poništio dva zakona Narodne skupštine RS i izmijenio Kazneni zakon u BiH tako da za svakog tko ospori ustavni poredak države prijeti kazna do pet godina zatvora. Sukladno tome, jednako bi bili kažnjeni i oni koji ne poštuju odluke visokog predstavnika. To znači da Tužiteljstvo BiH ima čvrstu zakonsku osnovu i mora procesuirati i Dodika i druge počinitelje. Hoće li se to provesti, drugo je pitanje, komentira Schwarz-Schilling i napominje da je Schmidt u izvanrednom obraćanju javnosti jasno poručio da su postupci Dodika i entitetskog parlamenta izravno kršenje ustavnog poretka BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma.

Podsjetio je da je mandat mirovnog sporazuma osigurati da se rat, teror i zločini poput onih koje su doživjeli ljudi Srebrenice i opsade Sarajeva, nikada više ne ponove. Schmidt je pozvao međunarodnu zajednicu da usmjeri nove sankcije protiv svih koji ciljano podrivaju ustavni poredak države, podsjeća se.

Ostvarenje nekadašnjih ratnih ciljeva

Nakon Schmidtove odluke, Dodik je u konfuznom govoru 2. srpnja najavio da, kao naredni m korak, RS više neće priznavati Sud BiH, Tužiteljstvo i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) BiH i da bi do kraja godine, ako se pritisci na njega pojačaju,on mogao raspisati čak i referendum o statusu RS-a.

Uz to je rekao da želi da se ojača entitetsku granicu između RS-a i FBiH. Dodik je u svom govoru pokušao u igru ​​uvući i Srbiju i njenog predsjednika Aleksandra Vučića, ali i sukob s Kosovom. To ne čudi. Nije tajna da se vodi borba za vlast između dva predsjednika - i, naposljetku, oko toga tko bi trebao voditi cijeli srpski narod u budućnosti. Tako je Dodik rekao da 'Schmidtove odluke predstavljaju sinkronizirani napad na RS, Srbiju, te Vučića i njega osobno'. Ponovio je da vjeruje u "ujedinjenje sa Srbijom", što bi zapravo značilo ispunjenje velikosrpskih ratnih ciljeva bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.

Dosljedne sankcije

Vučić se, zasad, suzdržao od bilo kakvih izjava, samo je rekao da je vrlo zabrinut onoim što se u RS-u zbiva i da se plaši da će međunarodna zajednica postupiti vrlo oštro. Jelena Trivić, politička miljenica predsjednika Vučića, koja je kao Dodikova protukandidatkinja pod sumnjivim okolnostima izgubila predsjedničke izbore u RS-u 2022., poručila je da nije suglasna da Srbi kao narod i RS postanu žrtva neodgovornog pojedinca u akciji koja se zove 'Kako da spasim svoje milijarde?'. Ipak to je ono što Dodik radi. Trivić upozorava da Dodik prijeti cijeloj RS i narodu koji zbog njegovih neracionalnih odluka mora postati topovsko meso, podsjeća se u tekstu.

- Sada je na potezu međunarodna zajednica. Ne smiju se praviti greške koje su se pravile dok sam ja bio visoki predstavnik, kada su me SAD spriječile poduzeti mjere i pokazati Dodiku gdje su mu granice. Međunarodna zajednica sada imapuno mogućnosti sankcionirati Dodika, s tim što te sankcije moraju biti dosljedno primjenjivane, poručuje bivši vioski predstavnik u BiH Schwarz-Schilling.

Mudro i odlučno djelovanje

On, nadalje, ukazuje i da ne treba gubiti iz vida da je Dodik, zapravo, Putinova produžena ruka na Zapadnom Balkanu.

- Dodik poručuje da će ići do kraja jer drugog izbora nema. Upravo ra rečenica bi nas sve trebala protresti, jer Dodik više nema što izgubiti. To ga čini vrlo opasnim. Suglasan sam s glasovima neovisnih intelektualaca, koji navode: "Odgovor na Dodikov puzajući državni udar mora biti konfrontacija, a ne kompromis i ustupci... Korištenje policijskih snaga, snaga misije EUFOR-a'Althea' ili korištenje tzv. over-the-horizon- NATO snaga, moralo bi se hitno razmotriti, prije svega slanjem interventnih postrojbi na geostratešku najbitniju lokaciju - Brčko Distrikt. Dodik neće stati dok ne bude zaustavljen. Sada se mora postupiti vrlo mudro i s velikom odlučnošću. Međunarodna zajednica ne smije ponoviti greške iz devedesetih. Dodik ne smije započeti novi rat, zaključuje Schwarz-Schilling.