Dnevni.ba - PRELOADER

Cijelo društvo mora pokazati da neće tolerirati nasilje nad ženama

09 Ruj 2020


Cijelo društvo mora pokazati da neće tolerirati nasilje nad ženama

Piše: V. Hlavaček

Ograničeno kretanje i samoizolacija tijekom pandemije virusa COVID-19 povećava rizik od rodno zasnovanog nasilja, ustvrdili ste u proljeće 2020. Što je pokazalo praćenje situacije u BiH u sljedećim mjesecima, jer pandemija još traje... Kako pomoći ranjivim skupinama... Kome i kako da se ugroženi obrate, pitali smo Elmaju Bavčić, službenicu za pitanja rodne ravnopravnosti i mladih Misije OSCE-a u Bosni Hercegovini

-U kontekstu aktualne situacije smatramo da je veoma važno istaknuti činjenicu da period krize povećava rizik od pojave rodno-zasnovanog nasilja. Nasilje nad ženama češće se javlja tijekom izvanrednih situacija i tek ćemo vidjeti kakav će uticaj borba protiv pandemije imati na sigurnost žena širom svijeta. Visoki dužnosnici OSCE-a su dali zajedničku izjavu u kojoj ističu složenost situacije i ukazuju na činjenicu da se stopa nasilja počinjenog od strane intimnog partnera može povećati tijekom izolacije kod kuće, kada je i dostupnost usluga žrtvama nasilja ograničena. Donošenjem mjera međusobnog distanciranja faktori poput stresa, poremećaja u radu socijalnih službi i službi zaštite, te umanjena mogućnost pristupa uslugama, mogu povećati rizik od pojave nasilja, kaže nam Elmaja. 

Osmisliti jasan odgovor

Misija OSCE-a u BiH smatra veoma važnim da nadležne institucije osmisle jasan odgovor i donesu mjere prevencije rodno-zasnovanog nasilja na cjelokupnoj teritoriji zemlje i o njima obavijeste sve nadležne institucije u sistemu zaštite. Također je od presudnog značaja prepoznati ovaj rastući problem i potataknuti građane da traže potrebnu podršku i zaštitu od nasilja u periodu krize- kažu nam u OSCE-u.

Prema rezultatima istraživanja OSCE-a na temu dobrobiti i sigurnosti žena, nešto manje od polovice (48%) ispitanica u Bosni i Hercegovini (BiH) nakon navršenih 15 godina života doživjelo je neki oblik zlostavljanja, uključujući tu i nasilje počinjeno od strane partnera, nasilje počinjeno od strane osobe sa kojom žrtva nije u partnerskom odnosu, uhođenje i seksualno uznemiravanje.

Govoreći nešto konkretnije, gotovo četiri od deset žena (38%) izjavile su da su doživjele psihološko, fizičko ili seksualno nasilje nakon navršenih 15 godina života počinjeno od strane partnera ili drugog lica (Federacija BiH: 36%, Republika Srpska 39%)- saznajemo.

Nadalje, samo 10% žena u Federaciji BiH i 1% u Republici Srpskoj izjavile su da su prijavile policiji najteži nasilni incident počinjen od strane partnera. Ovi brojevi nešto su viši u slučajevima kada su počinitelji nasilja osobe sa kojima žrtve nisu u partnerskom odnosu, ali i dalje ukazuju na postojanje problema u pogledu prijavljivanja nasilja i povjerenja u organe za provedbu zakona- što je zabrinjavajuće.

Premalo presuda

Kada je u pitanju nasilje u obitelji, Misija OSCE-a u BiH uočila je nedosljednost između broja prijava i broja izrečenih presuda. Većina procesuiranih predmeta se odnosi na fizičko nasilje počinjeno od strane partnera, a izvještaji OSCE-a ukazuju i na visoku stopu prevalencije psihološkog nasilja počinjenog od strane trenutnog ili bivšeg partnera.

Još je niži broj izrečenih presuda. Misija je također zabrinuta i zbog niskog broja izrečenih zaštitnih mjera, nedovoljno stroge politike izricanja presuda i oskudnih informacija o rješavanju problema pojave drugih oblika nasilja počinjenog od strane osobe sa kojom žrtva nije u partnerskom odnosu.

Zanimalo nas je koji su razlozi zbog kojih žene/djevojke ne prijavljuju nasilje i koliko su česti takvi slučajevi.

Argumenti koji se najčešće navode kao razlog zašto preživjela nije prijavila policiji najteži doživljeni incident počinjen od strane osobe sa kojom nije u partnerskom odnosu ili od strane bivšeg partnera su da žrtva situaciju želi riješiti sama (28%), ili da je želi riješiti uz pomoć prijatelja ili člana obitelji (26%).

 Preživjele uglavnom ističu da incident koje je počinio partner nisu prijavile jer su smatrale da su razmjere doživljenog nasilja zanemarive (38%) ili su smatrale da se radi o privatnom, porodičnom pitanju (33%). Strah od partnera ili počinitelja nasilja ističe se u vezi sa sve tri kategorije počinitelja, ali se posebno često javlja u slučajevima nasilja čiji je počinitelj trenutni intimni partner (27% ispitanica boji se trenutnog, dok se 20% boji bivšeg partnera). Želja da se incident sačuva u tajnosti i stid također su neki od ključnih razloga zbog kojih preživjele nisu prijavile policiji nasilje počinjeno od strane trenutnog ili bivšeg partnera- iznose svoja saznanja u OSCE-u.

Što poduzeti?

Što se tiče preživjelih, drže u OSCE-u, veoma je važno da nasilje prijave, a to mogu učiniti pozivom policiji na broj 122, kao i putem SOS linije (1265 za FBiH i 1264 za RS). Međutim, u cilju efikasne borbe protiv nasilja nad ženama, cijelo društvo mora pokazati da neće tolerirati nasilje nad ženama. U tom smislu, dužnost je svih nas da prepoznamo nasilje (sigurni smo da bi nam to otvorilo oči i omogućilo da sagledamo i prepoznamo nasilje, čak i u krugu vlastite šire porodice) i reagiramo na njega. Također imamo zakonsku obvezu da prijavimo krivična djela, uključujući tu i krivična djela nasilja nad ženama. Tek kada mi kao građani/ke odlučimo da nećemo zatvarati oči pred ovim problemima, moći ćemo se efikasno boriti protiv ove pojave- mišljenje je djelatnika OSCE-a u BiH.

Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Udruženja BH novinari i Medicus Mundi Mediterania i ne održava nužno mišljenje ACCD.

DNEVNI


U novom broju donosimo

Novi broj

23 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

22 Stu 2024

U novom broju donosimo

Novi broj

21 Stu 2024