Piše: Dragan Bradvica

Cijene nafte naglo su pale u utorak na međunarodnim tržištima, spustivši se ispod 101 dolara pod pritiskom jakog dolara, strogih mjera suzbijanja covida 19 u Kini koje koče potražnju i straha od posustajanja svjetskog gospodarstva.

Na londonskom je tržištu cijena barela poslijepodne bila niža za 6.15 dolara i iznosila je 100.95 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 6.3 dolara nižoj cijeni, od 97.79 dolara.

Uteg cijenama nafte bio je danas jaki dolar, koji je dosegnuo paritet prema euru, poduprt najavama podizanja kamatnih stopa i zabrinutošću za gospodarstvo. U takvom su okruženju snažno pala i tržišta dionica.

Jaki dolar slabi kupovnu moć kupaca s drugim valutama, što znači i skromniju potražnju.

- Na Zapadu kombinacija visokih cijena energije i rast kamatnih stopa potpiruju strah od recesije koja bi ozbiljno utjecala na potražnju za naftom, tumače analitičari Commerzbanka. Cijene pritišću i obnovljena ograničenja u Kini radi suzbijanja novog vala covida 19, dodaju.

Nekoliko kineskih gradova ponovno je strogo ograničilo kretanje, zatvorivši kompanije i naloživši stanovnicima da ostanu kod kuće kako bi se obuzdalo širenje visoko zarazne podvarijante korona virusa BA.5.2.1. Trgovci će pozorno pratiti i posjet američkog predsjednika Joea Bidena Saudijskoj Arabiji.

- Američki predsjednik založit će se na ovotjednom sastanku sa čelnicima zemalja Perzijskog zaljeva za veću proizvodnju nafte u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), izjavio je u ponedjeljak savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

Proračunski domoljubi

I dok se cijeli svijet bori kako bi zauzdali cijene energenata koje idu u nebo, kako bi se inflacija stavila pod uzde, kako bi se žitelji vratili u neko normalno stanje, u Bosni i Hercegovini čini se i dalje je sve po starom.

Već smo godinama naviknuti na iste priče – kada cijena barela nafte 'skače', ne treba proći dan ili dva da 'skoči' i na našim benzinskim postajama, a kada cijena barela pada onda se to u BiH osjeti tek kroz tjedan ili čak i više, za vrlo mali iznos, a i to ukoliko opet u međuvremenu barel ne skoči pa bh. žitelji i ne osjete pojeftinjenje.

Pa čak i u ovoj nezapamćenoj, galopirajućoj inflaciji stare prakse ostaju iste, a i država okreće glavu na drugu stranu. Uz to, niti ne pomišlja kako bi barem za šest mjeseci ili godinu dana ukinula trošarine na naftne derivate i na taj način pomogla vlastitim narodima i žiteljima.

Sve države Europe i našeg okruženja su već u nekoliko navrata uvodile raznorazne mjere ograničenja cijena naftnih derivata (primjerice hrvatske vlasti su odlučile fiksirati najviše maloprodajne cijene na benzinskim stanicama koje se ne nalaze na autoputovima), samo naše vlasti se ne žele miješati u svoj posao.

Iz svega bi se dalo zaključiti da su bh. žitelji bogatiji od onih u Njemačkoj, Švedskoj ili Danskoj jer njima ne trebaju nikakve mjere pomoći, dok potonjima trebaju. Otužna je pak istina dijametralno drugačija – BiH je po kupovnoj moći druga najsiromašnija država u Europi, a koronavirus i inflacija su dodatno povećali siromaštvo u našoj zemlji.

Dublje od dna

Farsa ne bi bilo potpuna da vlasti kao da su jedva dočekale ovu situaciju pa se na dnevnoj bazi hvale značajnim povećanjem prikupljenih poreza.

Naime, to povećanje nije rezultat nekog velikog ekonomskog zaleta, nego upravo enormnih poskupljenja. Dakle, vlasti su još i ponosne na to što su im proračunu puni na račun čega su im žitelji dodatno osiromašili.

Proračunski domoljubi su ove godine nadmašili sami sebe, a to je vrlo, vrlo teško. Zemlja apsurda je već odavno na dnu svih mogućih ljestvica, a, nažalost, čini se kako se može ići i dublje od dna.