Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Bosna i Hercegovina bila je jedna od tema u njemačkom Bundestagu i to na inicijativu zastupnika stranaka vladajuće koalicije SPD-Savez90/Zeleni i FDP koji žele i izglasavanje posebne rezolucije o većoj podršci Njemačke za BiH. Razloge za donošenjem ove rezolucije njemački zastupnici objašnjavaju rastućim nacionalističkim i secesionističkim tenzijama.

Međutim, "top mjesta" u rezoluciji, odnosno, najvećim krivcima za jačanje secesionizma 'targetirani' su srpski član Predsjedništva i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik HDZ BiH i HNS-a te predsjedavajući Doma naroda Perlamentarne skupštine BiH, Dragan Čović. Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je ovaj "epitet" izbjegao zahvaljujući Adisu Ahmetoviću, SPD-ovom zastupniku u Bundestagu podrijetlom iz BiH. Ipak, to ne znači da u rezoluciji jasno neće biti navedeno i "bošnjački, i srpski i hrvatski" nacionalizam.

Ahmetović protiv prozivanja Izetbegovića, Juratović za

Ahmetovićev stranački i zastupnički kolega Josip Jutarović, Hrvat podrijetlom iz Koprivnice, komentirajući za medije, objasnio je zašto se Izetbegović, barem kad je u pitanju secesija, ne nalazi u društvu Čovića i Dodika u predloženoj rezoluciji.

“To je bilo sporno ne samo meni, nego i Radnoj grupi za europska pitanja čiji sam član, a koja je jednoglasno tražila nekakve nadoknade prije svega po pitanju nacionalizma gdje je istaknuto da se nacionalisti trebaju navesti imenom i prezimenom. Shodno tome, odlučili smo da u tom slučaju trebaju biti tri imena navedena. Dakle, tu se prije svega ističe Dodikov nacionalizam, zatim, nacionalizam Dragana Čovića, ali isto tako i Bakira Izetbegovića. Ahmetović je bio mišljenja da Izetbegović ne treba biti na tom spisku jer on nije secesionist. Međutim, tu nije riječ samo o secesionizmu nego i o nacionalizmu. Druga stvar koja nam je bila sporna jeste izostanak navoda da će Njemačka pomoći oko suzbijanja kriminala i korupcije, što očigledno nije bilo toliko važno. Želim istaknuti da nismo Adis i ja problem, već što je nacrt te rezolucije procurio u medije i onda je javnost više o tekstu raspravljala nego mi zastupnici među sobom. Sretan sam što je na kraju taj tekst prošao iako nisu naše izmjene prihvaćene, rekao je Juratović za N1.

Kako kaže ovaj SPD-ov zastupnik, to znači da se u tekstu rezolucije nacionalistom neće nazvati Izetbegović, već će taj “epitet” ponijeti Dodik i Čović.

Ali on osobno smatra da je u tom "timu" i predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

-Izetbegović treba biti na tom popisu jer je on jedan od trojice nacionalista koji drži BiH u zatvoru tog nacionalizma i situaciji u kojoj nema naprijed jer su ljudi u strahu od rata na kojem se stalno potencira i ta tema ‘podgrijava’. Sve tri strane u tome sudjeluju, svaka na svoj način i na taj način se koče demokratski procesi i bilo kakve promjene u BiH. Dodik govori o separatizmu, odvajanju institucija. Izetbegović manje-više šuti na to, a istovremeno vodi kampanju po Njemačkoj za svoje izbore. Čović onda ‘uskače’ na taj način u toj priči govoreći stalno o trećem entitetu. Samim time, drže cijelo društvo u praktičnoj paralizi. Izetbegović se, s druge strane, jasno izjašnjava i mislim da to i građani najbolje prepoznaju, ukoliko uzmete u obzir da se oporba i izbori već najavljuju kao ‘džihad’, spominju izdajnici i slične stvari. Vidjeli smo i kako je primljen turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u Zetri i to ne odgovara ni umjernoj srpskoj ni umjerenoj hrvatskoj strani koje žele graditi bolje društvo i budućnost u BiH, zaključio je Juratović.

"Srpske, hrvatske i bošnjačke elite navodne etničke razlike korist za samobogaćenje i ostanak na vlasti"

Ali, bošnjački nacionalizam, sudeći prema tekstu zajedničkog zahtjeva vladajućih zastupnika Bundestaga, nije aboliran.

-Pozivamo saveznu vladu da pruži veću podršku zemlji s obzirom na rastuće tenzije i napore ka odvajanju u BiH. Navodne, etničke razlike iskorištava nacionalistička politička elita zemlje u srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj stranci, pojačava i iskorištava za samobogaćenje i održavanje vlastite vlasti, napisali su zastupnici u zajedničkom prijedlogu.

Nadalje se navodi kako su "reforme desetljećima blokirane kako bi se održalo povoljno okruženje za korupciju i pokroviteljstvo".

-Sada se pojedini politički čelnici sve više oslanjaju na separatizam, mržnju i govor mržnje – ne samo da bi odvratili pozornost od zastoja i društvenih frustracija za koje su same te političke snage odgovorne. Konkretno, političke akcije nacionalističkih političara poput Milorada Dodika, trenutno člana državnog Predsjedništva, i Dragana Čovića, predsjednika stranke HDZ BiH, imaju za cilj uništiti BiH kao državu i domovinu multikulturalnog stanovništva što je neprihvatljiva prijetnja miru u jugoistočnoj Europi i zahtijeva odlučan, čvrst otpor EU-a, njezinih država članica i međunarodne zajednice, navode zastupnici vladajućih stranaka u Bundestagu.

Zastupnici, između ostalog, pozivaju federalnu vladu da “izričito pozove političko vodstvo BiH na deeskalaciju i smanjenje unutarnjih tenzija”. Isto tako bi se trebala nastaviti snažno zalagati za sankcije u EU usmjerene na pojedince, institucije i tvrtke koji "podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodnu pravnu osobnost BiH".

-Također, od političkih čelnika Srbije, s obzirom na tekući proces pristupanja EU, kao i Hrvatske, treba bez sumnje tražiti da se distanciraju od etničkih separatističkih snaga u BiH, smatraju zastupnici.

Ostali zahtjevi usmjereni su, između ostaloga, na približavanje BiH NATO-u, nastavak "Berlinskog procesa" i jačanje ureda visokog predstavnika za BiH. Savezna vlada također bi trebala ispitati obnovljenu potporu njemačkih oružanih snaga za operaciju EUFOR Althea kao signal njemačke potpore.

Račun ide na naplatu Čoviću

No, ovo je veliki minus prvenstveno za predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića koji do sada nije ovako izričito, imenom i prezimenom, spominjan zbog secesionizma. Čini se da je 'presudio' 7. zaključak s Izvanrednog sabora HNS-a "o novoj institucionalnoj i teritorijalnoj organizaciju BiH ukoliko se nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda".

O tom zaključku mnogi od članova HNS-a su otvoreno zazivali 'treći entitet', no čini se da će račun na naplatu na koncu doći samo do Čovića.

Ipak, zanimljivo je kako vladajući zastupnici u Bundestagu nisu raspravljali o razlozima ovakvog "političkog aktivizma" te da su bošnjački politički unitarizam skoro potpuno marginalizirali.

Međutim, još dug je put do konačnog usvajanja rezolucije u njemačkom parlamentu jer istom predstoji potrebna procedura, od plenuma do slanja u odbore i vladajućih i oporbenih stranaka te se tek nakon rasprava i zaključaka u tim tijelima dokument rezolucije vraća na plenum gdje će se ponovno raspravljati i usvojiti zaključci. Očekuje se da će rezolucija, sredinom ovog ili početkom sljedećeg mjeseca, biti vraćena na raspravu u plenum, kada će biti poznat i konačan ishod glasanja.