Predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ističe da je pitanje imovine jedna od mnogobrojnih protudaytonskih inicijativa koje se u BiH nastoji ostvariti u sudjejstvu političkog Sarajeva i međunarodnog faktora, što je, tvrdi ona, dovelo do još jednog neustavnog eksperimenta koji je, kao što je i do sada bio slučaj, uzrokovao političku krizu.

Komentirajući za Srnu zahtjev bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića Pravobraniteljstvu BiH kojim traži informaciju o tome što je ta institucija poduzela u pogledu pravne zaštite državne imovine i imovinskih interesa BiH, Cvijanović je rekla da se Bećirović obratio u svoje ime, a ne u ime Predsjedništva BiH, što znači da nije riječ o zvaničnom stavu institucije. Dodala je kako se čini kao da netko želi namjerno proizvoditi krize kroz uporno rušenje daytonskog ustavno-ravnog poretka BiH.

-Treba podsjetiti da se u cijelom ovom neustavnom eksperimentu pitanje imovine prvobitno odnosilo na vojnu imovinu, kada je traženo da se takvu imovinu na prostoru dva entiteta preknjiži na Ministarstvo obrane BiH. Time se, zapravo, tražilo da se iz vlasništva entiteta imovinu prenese u vlasništvo BiH, ističe Cvijanović uz opasku da je Bećirović, kao veliki zagovornik NATO integracija, vjerojatno je upoznat sa zaključcima NATO samita u Tallinu iz 2010. godine, kojima se od RS-a i FBiH tražilo da u korist BiH preknjiže svoju nepokretnu vojnu imovinu.

-Da entiteti nisu vlasnici imovine, zašto bi se takvo što od njih  tražilo?, pita Cvijanović te pojašnjava da je, zatim, također 'političkim akrobacijama', pitanje vojne imovine prošireno i na cjelokupnu imovinu, i to, opet, zajednički smišljenom akcijom međunarodnog faktora i političkog Sarajeva, u okviru koje je Ustavni sud BiH 'izvođač radova'.

Prema riječima predsjedateljice Predsjedništva BiH, suština je da ne postoji ustavni osnov da se pitanje imovine regulira na razini BiH, inače se ne bi ni tražilo od entiteta da ju prenesu u vlasništvo BiH.