Što se ustvari danas dogodilo u Domu naroda. Tko je većina, definira li se nova državna koalicija ili Trojka iz RS-a tek prkosi Čoviću. Hoće li i koju stranu zauzeti, je li rješenje za deblokadu Doma naroda smanjiti kvorum. Što je prioritet svih prioriteta - europski ili izborni zakon? Treba li smijeniti kadrove SNSD-a, je li mudro predložiti smjenu Čovića i treba li razgovarati o tri federalne jedinice. Za Dnevnik D Federalne televizije govorio je predsjednik HDZ - 1990 i izaslanik u Domu naroda Ilija Cvitanović.

Opozicija iz RS-a glasala protiv izmjena zakona

„Opozicija iz Republike Srpske je prije nekih mjesec i pol dana u Zastupničkom domu podržala evropske zakone i jasno se pozicionirala na evropskom putu BiH. Ja ne znam tačno koji su njihovi razlozi, kakvi su njihovi razgovori bili oko formiranja neke nove većine, šta su oni dogovorili, ko je koga tu izigrao, koga nije izigrao, ali danas sam i ja ostao iznenađen da nisu glasali za zakon o VSTV-u. Mislim da šalju političku poruku HDZ-u, BiH ili komu već drugom, da imaju kapacitet i da nisu baš bez kapaciteta u Domu naroda i u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ja vjerujem da će oni na narednoj prvoj sjednici podržati evropske zakone i da ćemo napokon usvojiti dio tih europskih zakona. Vidio sam da je SNSD glasao za zakon o VSTV-u, o državnom tijelu, za koje je donio odluku da se njegove odluke ne primjenjuju u entitetu Republika Srpska, tako da je tu puno paradoksa na koje možda i ne treba tražiti odgovora. Pomak je da je sjednica krenula, da je započela sjednica i nadam se da će ovo biti zadnja koja će biti prekinuta jer toliko stvari čeka u Parlamentu da se donesu zakoni, odluke, sporazumi ratificiraju. Tako da, sljedeći tjedan završimo ovo i da otvorimo priču o svim tačkama dnevnog reda, o izbornom zakonu pa i o smjenama“, rekao je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990.

Odnos u Domu naroda i tko je vlast?

„Nemoguće je objasniti - to je najveći problem u ovom trenutku. Nema definirane većine na razini BiH koja će preuzeti odgovornost za donošenje i evropskih zakona i odluka i svega onoga što treba donositi na razini BiH. Ja glasam po osobnoj procijeni, stranačkoj, koalicijskih partnera - ja se ne bih svrstao ni na jednu ni na drugu stranu. Vrlo jasno i sad kažem, svaki zakon koji dolazi iz evropske perspektive, mi ćemo ga uvijek podržati. I ako ga bude trebalo u budućnosti dorađivati, da bar taj minimum uradimo na evropskom putu BiH. Izborni zakon, živo me zanima kad dođe ta rasprava, kako će se svi ostali izaslanici u Domu naroda odnositi prema toj tački dnevnog reda, ali je najveći problem što nema definirana većina i jasno je da su tu pozicije upotpunosti polarizirane. S jedne strane imate SNSD iz Republike Srpske, s druge strane opoziciju iz Republike Srpske, imate Trojku iz Federacije koja jasno kaže da neće sa SNSD-om, imate SDA kojim odgovara ovakva pozicija, niti su dio većine, niti nose neku odgovornost, imate HDZ BiH koji je u partnerstvu sa SNSD-om i vrlo teško će biti razlučiti ko je tu s kim“, objasnio je Cvitanović.

Razgovori s PIC-om i eventualni zaokreti političkih dešavanja

„U Domu naroda zadnjih sedam, osam mjeseci stalno se događaju neki manevri u ovom pravcu ili u onom pravcu i dogode se iznenađenja. Pojavi se neka većina na jednoj sjednici, na drugoj se pojavi neka druga većina koja nešto izglasa, tako da nema stabilne većine. Zaključak PIC-a na kojem sam bio nazočan na sastanku - nisam osjetio ni na samoj toj sjednici i na tom sastanku da su se stvari značajno promijenile. Svatko je iznio svoju priču, svoju političku poziciju, svoju procjenu šta je izlaz iz ove situacije i nisam vidio da su tu napravljeni koraci ka približavanju stavova“, kazao je Citanović.

Dalje je objasnio: „Nema tu dogovora. Ja sam siguran da on nije postignut. Nadam se da će ga netko postići, da ćemo doći do većine. Neka je pravi ko god hoće, samo da imamo stabilnu većinu koja će usmjeriti proces u pravcu u kojem javnost očekuje od nas. Ono što sam osjetio na sjednici Vijeća za implementaciju mira jeste da, Međunarodna zajednica ipak još uvijek nije digla ruke od Bosne i Hercegovine i da ne želi čak biti ni tutor, niti nametati neke odluke - želi biti partner u interesu Bosne i Hercegovine i svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini i motivirati ključne političke lidere da se ne bavimo avanturizmom – da krenemo u jednu ozbiljnu reformu u Bosni i Hercegovini kako bismo otvorili pregovore sa EU.“

Razlika između HDZ - 1990 i HDZ-a BiH

„Dok god je BiH uređena kako je, hrvatski narod mora imati neko koordinirujuće tijelo i ja ne želim tražiti razlike ondje gdje one ne postoje. To kao što su nacionalni interesi hrvatskog naroda, Izborni zakon, Domovi naroda, Predsjedništvo BiH. Ali gdje se razlikujemo? Ja sam siguran da se razlikujemo u uključivosti, u pristupu, u iskrenosti“, rekao je predsjednik HDZ1990, te dodao: „mislim da se razlikujemo i u tome možemo li završiti ovaj proces. HDZ BiH je imao mogućnost proteklih 20 godina da dogovori Izborni zakon. Napravili su pet vlada od kad se pojavio fenomen Željko Komšić. Mislim da su napravili puno propusta, mislim da bi mi lakše došli do rješenja Izbornog zakona. Nekako je takva percepcija stvorena, ali to je minimum ispod kojeg mi nikada nećemo ići. Ni mi kao stranka, ni naši koalicijski partneri s kojima dogovaramo nastup na narednim izborima“.

Na pitanje da li bi se u ovoj situaciji odrekli SNSD-a, te smijenili njihove kadrove, uključujući i Nikolu Špirića, Cvitanović je odgovorio: „Ako imamo rješenje i za Izborni zakon u tom okviru - sve bih uradio da dođemo do Izbornog zakona. Isto tako, radi korektnosti i istinitosti moram naglasiti poziciju SNSD-a. Dakle, ustavna je pozicija taj kvorum i tri izaslanika u Domu naroda, entiteta Republika Srpska. Oni koriste tu poziciju. Po meni je taj kvorum predviđen za ozbiljna nacionalna pitanja i eventualnu njihovu ugrozbu. Oni ga sada koriste da sačuvaju svoje kadrove“.

Na kraju je dodao: „Da. Ja sam potpisao zahtjev za smjenu Nikole Špirića za jednu od hitnih sjednica u petom mjesecu - ako se pojavi, budući da sam dio oporbene stranke, podržali bi“.

Da li su tri federalne jedinice rješenje?

„To je tema o kojoj treba razgovarati. Rekao sam da je Izborni zakon minimum onoga što je u ovom trenutku težnja hrvatskog naroda u BiH da bi bio ravnopravan. Za mene je vrlo bitna pozicija Predsjedništva BiH i u Domovima naroda, entitetskom i državnom.

Ali ako ćemo ići u neki novi dogovor u BiH, sve teme moraju i trebaju biti na stolu jer država je dva entiteta, tri konstitutivna naroda. Dayton je uspio zaustaviti rat, donijeti nekakav mir, ali nije uspio napraviti funkcionalnu državu u kojoj ćemo funkcionirati na principu univerzalne pravednosti gdje nećemo imati diskriminacija, gdje će se svatko moći kandidirati, gdje će svaki kolektiv biti zadovoljan. Šta će to biti u perspektivi što će pomiriti individualna i kolektivna prava? Koje god rješenja se ponudi, a da je na tom tragu, mi ćemo ga podržati. Bio to federalizam, bila to promjena Izbornog zakona, ali se nešto u tom pravcu mora rješavati“, izložio je predsjednik HDZ-a 1990.