Piše: Dragan Bradvica

Vijeće Europske unije za vanjske poslove u ponedjeljak će voditi novu raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini, velikoj političkoj krizi, potezima koje vuku vlasti Republike Srpske…

Iako rasprave o našoj zemlji i općenito o zapadnom Balkanu u Uniji nisu rijetkost, ovaj put svi očekuje ipak mnogo konkretnije poteze, a ne samo prazne floskule.

Ovdašnji vlastodršci su oguglali na bilo kakva upozorenja i dobronamjerne sugestije, tim više što imaju podršku autokrata širom svijeta, pa je jednostavno nužno da Unija povuče konkretne poteze.

Ukoliko to i ovaj put izostane samo će se nastaviti rasipati ionako sve manji utjecaj unije u regiji. A ono na što su ovdašnji političari itekako osjetljivi jeste uskraćivanje izdašnih financijskih paketa, jasno etiketiranje onih koji su remetilački faktor i jasne i nedvosmislene mjere prema njima. Prema nekim diplomatskim izvorima, upravo će 21. veljače ministri vanjskih poslova zemalja članica EU razgovarati o mogućim sankcijama članu Predsjedništva BiH iz RS-a i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, a od ranije je jasno kako ih najveći broj zemalja, prevođene Njemačkom, zagovaraju.

Dodik i prijatelji?

U javnost je već prošli tjedan procurio dokument Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) u kojem se navodi što se trenutno događa u BiH. U njemu se sugerira da se još uvijek ne ide u bilo kakve sankcije, ali ukoliko bi vlasti RS-a krenule u ono što su počele, onda bi i EU uvela jasne sankcije. To bi se odnosilo na zamrzavanje imovine, zabranu putovanja, uskraćivanje EU fondova itd.

Iz izjava koje daje ovih dana, Dodik i nije previše zabrinut. Iako je ranije jasno govorio da ukoliko mu Unija uvede sankcije tada je potpisala raspad BiH, sada tvrdi da o sankcija neće biti ništa.

- Ranije je bilo malo zemalja koje su bile spremne stati iza RS-a, osim Rusije. Vidjet ćete u ponedjeljak u EU kako to izgleda, u Vijeću Europe i na nekim drugim mjestima, naveo je Dodik.

Postavlja se pitanje radi li se tek o još jednom Dodikovom blefu ili ipak ima neke nove informacije. Dodik osim Mađarske u EU do sada nije uspijevao naši sugovornike za svoje ideje. Nesporno je kako slovenska Vlada predvođena Janezom Janšom ima određenu razinu razumijevanja Dodikovih stavova, te kako zbog stanja oko Izbornog zakona i majorizacije Hrvata u BiH i Republika Hrvatska nivelira svoje stavove prema Dodiku i RS-u, ali te zemlje nikada do sada nisu stajale iza poteza koji su više nego jasno secesionizam.

Na kraju krajeva, sam Dodik gotovo svakodnevno tvrdi kako je njegov cilj samostalna RS koja bi se kasnije pripojila Republici Srbiji pa onda i ne treba posebno analizirati koji je cilj poteza vezanih za navodno vraćanje nadležnosti. Iako su se vlasti iz RS-a nadale kako bi zemlje koje su u brojnim slučajevima nezadovoljne onime što se događa unutar same EU, kao što su Poljska, Češka ili Slovačka, mogle biti te koje će stati iz njegovih stavova, niti to se do sada nije događalo.

Upravo zbog toga biti će izuzetno zanimljivo vidjeti hoće li pobrojane države ili neke druge (nesporno je kako se naviše pored pobrojanih računa na Rumunjsku, Grčku, Cipar ili Bugarsku) stati na stranu onoga što zastupa Dodik i vlasti iz RS-a.

Izborni zakon u BiH

Osim ove problematike, u dokumentu se navodi i kriza oko Izbornog zakona BiH, koji još uvijek nije izmijenjen što samo produbljuje ogorčenje kod Hrvata iz BiH. Tako će ministri raspravljati i o ishodu pregovora u Neumu koji zasad nisu uspjeli postići kompromis oko izbornih promjena.

Ovim dokumentom se sugerira da bi se napori trebali nastaviti. A cilj reformi bi, prema EU, trebali biti 'izmjene izbornog zakona kojima se poboljšavaju standardi (veća transparentnost)', 'izmjena Ustava kojim bi se jamčilo poštivanje odluke Europskog suda za ljudska prava i ravnopravnost svih žitelja' te 'revidiranje modaliteta izbora predsjedništva'.

U dokumentu se upozorava da već postoje najave o bojkotu izbora, što bi moglo dovesti do novih tenzija, a EU ne isključuje ni izbijanje sukoba. Zato zagovara slanje jasne poruke da se izbori moraju održati u zadanom roku po svaku cijenu, ali i da treba nastaviti razgovor o reformama prije izbora u listopadu.