Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Dragan oko duga Republike Srpske prema tvrtki Viaduct je ne vrhuncu. Rješenja nema, vlasti iz RS-a žele svoj teret prebaciti na državu, ali Federacija ne želi vraćati tuđe dugove. 

U međuvremenu, Forbes Slovenija stupio je u kontakt s suvlasnikom poduzeća Viaduct Portorož Borisom Goljevščekom koji jasno poručuje da neće stati dok ne dobije svoj novac te poručuje da pripremaju i druge mjere za naplatu, pored onog koji podrazumijeva prodaju imovine BiH. Goljevšček ističe kako je Viadukt ponudio sporazumni raskid ugovora o koncesiji nagodbom, što je Vlada RS odbila.

- HES Vrbas je potom u listopadu 2015. godine podnio odštetni zahtjev protiv Vlade RS. Pošto je Vlada odbila zahtjev, Viaduct je, kao većinski vlasnik HES-a Vrbas, 2016. podnio zahtjev za arbitražu sa BiH pred ICSID-om u Washingtonu, na osnovu ugovora o zaštiti ulaganja koji su Slovenija i BiH potpisale 2002. Tada je raskinuo i ugovor. Viaduct je prvobitno u sporu zastupala odvjetnička tvrtka SDIL, koja je potom privukla Vannin Capital da financira spor, kao i odvjetničku tvrtku MSK iz Washingtona. Oni su do 2020. zastupali Viaduct, a potom nas je zastupala odvjetnička tvrtka 3VB iz Londona, objašnjava Goljevšček. BiH je izgubila arbitražni spor na sudu u Washingtonu u aprilu 2022. Dodaje kako je ICSID Viaduktu dosudio odštetu u iznosu od 39,8 miliuna eura, uz kamatu retroaktivno obračunatu od 13. studenog 2021. do datuma isplate.  Kumulativna kamatna stopa je 7,1 posto, a Viaduktu su dosuđeni i pravni i drugi troškovi, ali oni su beskamatni. Viaduct je, zbog toga što Vlada RS nije izmirila dug, prošle godine najavio prinudni povrat odštete, uključujući kamatu.

- Važno je dodati da su advokati Viaducta do danas više od 18 puta obavijestili sve nadležne organe u BiH, ali nikada nisu dobili službeni odgovor, kaže Goljevšček.

Rješenje preko UNO BiH

Šerif Isović, bivši ravnatelj Porezne uprave FBiH predložio je na koji način bi se mogao otplatiti dug u slučaju 'Viaduct', a da teret ne snosi država BiH. Taj dug je, podsjetimo, sada veći od 110 milijuna maraka. Upitao je zbog čega bi neodgovorna obaveza ili trošak entiteta prolazio kroz proračun države?

- Jer ako je tako, neodgovorni će biti još manje odgovorni i svoj nerad će prevaljivati na druge. Zbog toga pravila igre trebaju biti da se to ne tiče proračuna države i onog tko je u ovom nevin već onog ko je obavezu ili trošak neodgovorno proizveo. Za takvo nešto mislim da postoje rješenja, a jedno je sadržano u Zakonu o uplatama na jedinstveni račun. Naime prema članu 5. Zakona o uplatama na jedinstveni račun, Uprava za neizravno oporezivanje BiH je odgovorna za doznačavanje prikupljenih prihoda korisnicima prihoda, a prema članu 11. stav 3. ovog Zakona dio prihoda koji je obračunat za entitet se isplaćuje tom entitetu nakon što entitet podmiri sve svoje obaveze u pogledu financiranja međunarodnih obaveza, pojasnio je Isović. 

Naglasio je da se u ovom slučaju ne radi o dugu države, odnosno, izdvajanju sredstava za servisiranje inozemnog duga, već o presudi koja se odnosi na jedan entitet.

- Pa bi taj entitet trebao i snositi svoj dug. Stoga Vijeće ministara treba obavezati Upravu za neizravno oporezivanje da prije doznake/prijenosa sredstava sa jedinstvenog računa koja pripadaju entitetu RS doznači/uplati izravno Viaductu po sudskoj presudi, pa neka entitet, a ne država tuži. Opcija da država plati pa da tuži je protivna državnim interesima i amnestija od odgovornosti. Možda bi ovakva odluka Vijeća ministara BiH ubrzano potakla reakciju tužilaštva. RS treba predložiti da se sve odmah ne umanjuje i da eventualno dug uz sporazum sa Viaductom plati u ratama pod uslovom da snose zatezne kamate i druge troškove, zaključio je Isović.

Dobit Središnje banke BiH

Svoje viđenje iznio je i predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik. Smatra kako su institucije BiH još jednom su demonstrirale svoju nesposobnost i opredjeljenje da ne rade u interesu oba entiteta, već na štetu RS. Slučaj 'Viaduct koji je vodilo Pravobraniteljstvo BiH to dokazuje, napisao je Dodik. 

- Stav da BiH bude predstavljena u međunarodnom arbitražnom sporu kao subjekt, a da šteta bude učinjena RS govori o lošim namjerama. Lošim potezima, propuštanjem radnji i procesnim greškama doveli su da BiH bude presuđena, a RS kažnjena. Usprkos tome RS ne bježi od svojih obaveza i ponudila je rješenje zasnovano na zakonu, rekao je Dodik. Smatra kako je Vijeće ministara BiH donijelo odluku koja je bazirana na zakonu, a koju su podržali ministri iz reda Bošnjaka.

- Nermin Nikšić je odbio takvo rješenje, želeći da šteta bude veća. BiH koja je presuđena dužna je da izmiri obaveze, a nakon toga će se izvršiti unutrašnje poravnanje. Na računu Središnje banke BiH i drugih banaka nalazi se preko 700 milijuna maraka neraspoređenih sredstava, od kojih gotovo 300 milijuna maraka pripada RS, naveo je Dodik. Usprkos brojnim dogovorima, kako nastavlja, Nikšić i političari iz Sarajeva blokiraju raspodjelu.

- Nikšić je nekoliko puta priznao da je to potrebno uraditi, ali da oni to ne smiju. Zato je priznao da je tražio da Schmidt nametne raspodjelu, što smo mi odbili. Tim sredstvima, kao i onim iz drugih izvora, mogu se izvršiti poravnanja. Međutim, ovdje očigledno nije namjera da se problem riješi, već da se nanese šteta RS, po cijenu da bude kažnjena i FBiH. Zato po ko zna koji put pozivamo na ispunjenje dogovora, ali i zakonskih obaveza, da se izvrši raspodjela sredstava. Na taj način omogućilo bi se izvršenje svih obaveza i nesmetan rad BHANSE, ističe Dodik.