Piše: V.S.Herceg

Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Hrvatske i tijekom posjeta otvorenju Mostarskog sajma u nekoliko navrata naglasio je nužnost "otopljavanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata" i dogovor oko promjene Izbornog zakona BIH.

Ove njegove poruke zvučale su kao svjevrsni apel, a mogle su se protumačiti i kao upozorenje sestrinskoj stranci, HDZ-u BiH, ali i poziv prema najjačoj bošnjakoj stranci, SDA, koju predvodi Bakir Izetbegović.

Povjerenje, otopljavanje odnosa, partnerstvo – ima li odgovora?

-Želimo obnoviti savezništvo i partnerstvo između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH. Za to je ključno ponovno uspostaviti povjerenje, imati veće razumijevanje za pozicije jednih i drugih. Potrebno je uložiti dodatne napore, između lidera političkih stranaka, hrvatskih i bošnjačkih, da se napravi dodatni iskorak i uz pomoć međunarodne zajednice pronađe rješenje. Postoji voljni trenutak i razumijevanje unutar EU, ali i SAD, da BiH bolje i ravnopravnije funkcionira nakon sljedećih izbora. Zato je naš jasan stav da želimo obnoviti savezništvo i partnerstvo između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH. Za to je ključno ponovno uspostaviti povjerenje, imati veće razumijevanje za pozicije jednih i drugih, ali mora se pronaći temelj onoga što je bilo postignuto u Daytonskom i Washingtonskom sporazumu, gdje je Hrvatska imala izrazito konstruktivno ulogu. Zato želimo i danas poslati poruku suradnje i prijateljstva, koje će omogućiti HNS-u da ostane jedinstven kao do sada, ali i da se pronađe dogovor da BiH postane funkcionalnija, kazao je Plenković nakon sastanka s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH, ali i na otvaranju Mostarskog sajma gospodarstva.

U njegovoj izjavi više puta se spominju bolji odnosi Bošnjaka i Hrvata. Je li ovo 'deadline' za konačan dogovor bez kojeg bi Hrvati, kao politički element mogli potpuno biti istisnuti, ali i fizički nestati iz BiH. Ni Bošnjaci ne bi ostali „netaknuti“ jer u Europi vlada bojazan od rasta radikalizma te bi bili pritisnuti stalnim dokazivanjem u suprotno.

Očito je da Plenković zna za moguće scenarije, da je u puno toga upućen, a što, naravno, nije kazao u svojim javnim obraćanjima.

No, na sastanku Plenkovića s predstavnicima HNS-a 'karte' su bile otvorene. Kako Dnevni list doznaje, naglašena je istinska presudnost trenutka za bh Hrvate. U suprotnom, najveću cijenu najprije bi platili Hrvati Srednje Bosne, a potom i iz ostalih područja koji bi i fizički nestali iz BiH, čime bi Hrvati bili svedeni na nacionalnu manjinu. Čini se da, toliko godina nakon što je lansirana predizborna krilatica „Opredjeljenje ili istrebljenje“, ista je aktualnija nego ikada.

Escobar o tijesnoj suradnji Dodika i Čovića

Nedvojbeno je da i Gabriel Escobar, američki povjerenik za Zapadni Balkan, vrlo dobro zna o čemu govori kada odgovara na pitanja o "tijesnoj suradnji Milorada Dodika i Dragana Čovića".

-Ponavljam… Mislim da puno motivacije dolazi iz korupcije. Pozivam lidere da rade na dobrobit institucija i naroda. Trebate gledati te akcije, ne u kontekstu etnonacionalizma već u kontekstu daljnje korupcije. I to je moja najveća briga. Nadam se da možemo postići nekakav dogovor i vjerujem da BiH ima veliki potencijal. Ljudi iz BiH dobro žive i rade kada se presele u Europu ili SAD, mi želimo da im bude dobro u BiH, kazao je Escobar u intervjuu koji najavljuje N1 za nedjelju.

I ovo je poruka koja bi se nedvosmisleno mogla protumačiti kao odustanak od "ustaljenih tokova" i okretanje prema otopljavanju odnosa Bošnjaka i Hrvata čiji dogovor će biti ključan za stabilnost ne samo Federacije BiH, već i BiH. Ali i poziv na otrježnjenje.

Escobarov stav kako se ne radi o "etnonacionalizmu" već o korupciji, poražavajuća je konstatacija za hrvatsku politiku u BiH koja tako dobija ocjenu korumpiranosti. I to američki povjerenik ne spominje tek usputno.

Nakon ovoga, pitanja su mnoga - hoće li predsjednik HDZ-a BiH biti u stanju "staviti na led" predsjednika SNSD-a Milorada Dodika nad kojim "vise" američke sankcije i koji na otvorenje sajma u Mostaru, ničim izazvan i izazivački na reveru nosi značku ruske zastave, dok istodobno hrvatska vlada na čelu s Plenkovićem potvrđuje, kao nikada do sada, iznimno dobro ekonomsko partnerstvo, a hrvatski državljani u SAD mogu putovati bez viza kao rijetko koji državljani ostalih zemalja?

Na koncu, SAD je do sada višestruko dokazala naklonjenost Hrvatima, a svi napori u unaprjeđenju odnosa daleko su teži zbog "hrvatskog utega" koji dolazi iz BiH. Što učiniti?

Kako profitirati od prijateljstva Plenkovićeve vlade i Amerike iz koje stižu poruke da je "napad na Hrvatsku - napad na SAD"? Kako da Plenkovićev iznimni angažmana za bh Hrvate, ali i za BiH, ne bude uzaludan? Izgleda da je za one koji su „skuhali ovu kašu“ – vrijeme puhanja.