Austrijski list Standard piše o razočaravajućoj politici Zapada u BiH. S nadom da će ih na taj način privoljeti na suradnju i smirivanje tenzija, EU i SAD popuštaju nacionalistima, navodi Adelheid Wölfl u svojoj analizi.

Opis situacije u BiH austrijskoj publici novinarka Adelheid Wölfl započinje pričom o Azri Zornić, koja se nacionalno ne izjašnjava kao pripadnica nijednog od tri konstitutivna naroda, što ju, obzirom na važeće zakone, jasno diskriminira. U tekstu se, kako prenosi portal Deutsche Welle (DW), objašnjava problem s odredbama Ustava te Izbornog zakona BiH koje diskriminiraju manjine i nacionalno neopredjeljene. “Već je 2014. godine Europski sud za ljudska prava donio odluku da se Ustav BiH mora promijeniti kako ljudi poput gđe. Zornić više ne bi bili u nepovoljnom položaju. Presude koje bi trebale ukinuti temeljnu diskriminaciju Židova ili Roma datiraju iz 2009. godine. No, iako bi ravnopravnost svih građana trebala biti temelj svih demokracija i, iako nitko ne smije biti diskriminiran zbog pripadnosti grupi unutar EU-a, nitko se do sada nije zauzeo za Bosance i Hercegovce poput je gđe. Zornić“, navodi se u tekstu. Novinarka citira i samu Zornić, koja objašnjava zašto je to tako: „Provedba moje presude dovela bi ovaj diskriminirajući sustav - a s njim i plemenske vođe - do potpunog političkog kolapsa“, rekla je ona i pozvala na građanski ustav koji bi konačno omogućio funkcionirajuću vladu. Ona ističe da svi nenacionalisti u BiH, deseci tisuća ljudi koji se ne žele etnički i rasno definirati jer odbacuju tu ideologiju, ne samo da se ne smiju kandidirati, već nemaju ni izglede za dobar posao, obrazovanje ili pravu zdravstvenu skrb jer zbog etničke proporcionalnosti nenacionalisti ili manjine teško mogu ući u sustav.

Nacionalističke igre

Wölfl, s jedne strane, krivce za tu diskriminajuću praksu vidi u predstavnicima nacionalnih stranaka u BiH. S jedne je strane to HDZ BiH i njen predsjednik Dragan Čović, koji traže novu podjelu izbornih jedinica koje bi bile tako formirane da u jednoj od njih gotovo sigurno pobjeđuje kandidat HDZ-a, BiH piše autorica. „Takva reorganizacija izbornih okruga podsjeća na u SAD poznatu praksu tzv. ‚gerrymanderinga'. Tako se označava praksa pokušaja manipuliranja granicama izbornih jedinica kako bi se maksimizirale vlastite šanse za uspjeh. Osim toga, to bi dovelo u pitanje načela koja je postulirala sama EU, prije svih Njemačka, da u BiH ne smije doći do daljnje podjele po etničkim granicama“, navodi se u tekstu austrijskog Standarda. Wölfl kao moguće rješenje ovog problema navodi mišljenje austrijskog stručnjaka za BiH Josefa Marka.„Kada bi se etničke predznake izbrisalo i u Ustavu i u Izbornom zakonu, moglo bi se reći da je ukinuta 'izravna diskriminacija' u provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava“, cijeni Marko.

S druge strane, Wölfl kao drugog ključnog aktera vidi Milorada Dodika, za kojeg kaže da je svojim prijetnjama otcjepljenjem i nekim konkretnim potezima doveo zemlju u najveću krizu od kraja rata, što je uplašilo mnoge. Dodika, dodaje ona, u toj politici podupiru Srbija i Rusija.

Kompromiserstvo Zapada

No veliki problem, po mišljenju austrijske novinarke, tu predstavlja (ne)djelovanje međunarodne zajednice koja, u nadi da će ih na taj način privoljeti na suradnju i smirivanje tenzija, popušta nacionalistima. “Velika većina zapadnih diplomata i političara i dalje se oslanja na suradnju s etnonacionalistima - s predstavnicima drugačijih strujanja oni često ni ne govore. U ovom trenutku postoji veliki pritisak iz SAD-a i EU-a da najveća bošnjačka stranka, SDA, prihvati želje HDZ-a BiH. Prema riječima diplomata, šefu SDA Bakiru Izetbegoviću prijete čak i sankcije ako ne pristane na dogovor s HDZ-om. Taj pritisak je povezan s uvjerenjem, prije svega američkih diplomat,a da moraju ponovo spojiti dvije nacionalističke stranke Bošnjaka i Hrvata, kao i u Washingtonskom sporazumu tijekom rata“, navodi se u tekstu uz opasku da je, pak, Izetbegović trenutno na istoj liniji kao i nenacionalističke stranke te ne želi pristati na deal. To se, po riječima Wölfl, odnosi i na zahtjeve Dodika da se izmijeni uredbe o državnom vlasništvu. Ona navodi procjene da je Dodikovo blokiranje rada državnih institucija dio taktike kojom pokušava iznuditi da barem veći dio bivšeg socijalističkog društvenog vlasništva pređe s državnog na entitetsku razinu.

Izgubljeno povjerenje

Takva politika prilagođavanja nacionalistima, navodi se dalje u tekstu, vodi do velikog razopčaranja građana BiH u EU i u SAD. Otud je razumljivo i upozorenje Azre Zornić: „Ako se zapadna diplomacija udaljila od svojih vrijednosti do te mjere da aktivno podupire politiku koja se zalaže za esencijalističke, etničke teritorijalne podjele i meku separaciju, onda im jedino preostaje nadati se da se njihove zemlje neće u nekoj bliskoj budućnosti suočiti sa sličnim ekstremnim i dezintegrativnim političkim izazovima“.