Piše: V.S.Herceg

Kao i diljem svijeta, peti val pandemije donosi nove, rekordne brojke po broju oboljelih od korona virusa i to pretežito s novim sojem - Omicronom. No, statistika pokazuje i da je broj preminulih daleko manji nego što je to bilo tijekom četvrtog vala kada je dominirao Delta soj.

Istodobno, nova istraživanja znanstvenika o tijeku pandemije vrlo su optimistična - ocjenjuju da Omicron donosi konačan kraj pandemije te da će vrlo brzo prerasti u gripu.

No, za sada rekordan broj novozaraženih od početka pandemije značajno puni bolničke kapacitete i u BiH iz kojih apeliraju na pridržavanje epidemioloških mjera kako bi se taj pritisak smanjio. Ipak, je li Omicron početak kraja, kako to sve glansije tvrde znanstvenici?

Rekordno zaraženih, ali manje preminulih u 'Omicron valu'

U BiH je četvrti val korona virusa prošle godine bio poguban, kada se dnevno bilježilo blizu 100 preminulih, a rekord je zabilježen 5. travnja 2021. kada je registrirano 190 smrti osoba koje su bile zaražene. I tada se bilježio visok broj novozaraženih, koji je tijekom cijelog tog perioda bio veći od 1.000, a na vrhuncu vala rekordnih 2.154 novozaraženih.

S druge strane, u BiH je 14. siječnja 2022. godine zabilježeno 3.162 novozaražene osobe i 17 premunlih, a 15. siječnja 1.758 novooboljelih, dok je preminulo 15 osoba. Uz vrlo visoke brojke novozaraženih, "osobnost" petog vala je daleko viši broj novozaraženih, ali i daleko manji broj preminulih koji su u velikoj većini osobe starije životne dobi, najčešće s nekim od komorbiditeta.

Sličnu statistiku bilježe i ostale zemlje pogođene petim valom, pa čak i one s visokom procijepljenošću stanovništva što je među znanstvenicima povod za nova pitanja.

Po statistici Wordometers, Bosna i Hercegovina je na drugom mjestu u Europi, a čak treća u svijetu, po broju evidentiranih koji su preminuli od posljedica zaraze korona virusom na milijun stanovnika.

Kada je u pitanju Europa, na prvom mjestu je Bugarska s 32.042 preminulih - 4.665 najgorih ishoda na milijun stanovnika, a kada je u pitanju svijet, na tom neslavnom, prvom mjestu je Peru, sa 203.376 prmeinulih, odnosno, 6.039 slučajeva na milijun stanovnika.

BiH za sada ima ukupno 13.741 preminulih, što je 4.229 na milijun stanovnika te po ovom parametru slijede Mađarska i Crna Gora. Zašto je BiH bilježila tako visoku smrtnost stanovništva tijekom pandemije, je li bila u pitanju niska procijepljenost stanovnika, loše medicinsko liječenje, zdravstvena zapuštenost bh stanovnika, problemi s kisikom o kojem su se nizale korupcijske afere, lošim respiratorima itd. - zasigurno je tema nekih budućih znanstvenih analiza stručnjaka u BiH kao i istraživanje koliko su korona-mjere doprinijele dodatnom siromašenju bh građana.

BBC najavljuje kraj pandemije

Svjetsku javnost je uzburkao prilog BBC-a na pitanje hoće li Omicron obilježiti kraj pandemije u svijetu. 

-Gotovo da smo tamo, ovo sada je početak kraja, barem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Mislim da će nam se životi tijekom 2022. gotovo u potpunosti vratiti u pretpandemijsko vrijeme. Bila to nova ili stara varijanta, većina nas će, baš kao kad se zarazimo koronavirusom koji izaziva običnu prehladu, šmrcati i imat će možda blagu glavobolju, a nakon toga ćemo ozdraviti, naglasio je profesor Julian Hiscox, šef katedre za infektivne bolesti i globalno zdravlje na Sveučilištu u Liverpoolu za BBC.

On ne misli da će u budućnosti ponovno dolaziti do 'lockdowna' ili  ograničavanja velikih okupljanja, ali očekuje da će ove godine masovna testiranja na covid biti ukinuta.

-Endemičnost je ugravirana u ovaj virus. Vrlo sam optimistična. Uskoro ćemo biti u situaciji u kojoj virus cirkulira, a pritom vodimo brigu o zaštiti najugroženijih, dok ćemo za sve ostale prihvatiti da će se zaraziti. Prosječnoj osobi neće se dogoditi ništa. Morat ćemo prihvatiti činjenicu da će sezona gripe ubuduće biti i sezona korone i da će nam to predstavljati određeni izazov, kazala je i dr. Elisabetta Groppelli, virologinja sa Sveučilišta u Londonu St. George.

Mnoga pitanja trebaju odgovore

BiH se u cijelo vrijeme pandemije nastojala slijediti poteze zemalja EU-a, značajno kasnila u početku cijepljenja, ali i imala daleko blaže epidemiološke mjere. No, kašnjenje je imalo i jednu dobru karakteristiku - bh epidemiolozi i znanstvenici mogli su učiti iz pogrešnih poteza i odluka razvijenih zemalja, pratiti rezultate novih znanstvenih istraživanja itd., ali pitanje je su li to i činili.

Kao uostalom i vlade-političari diljem svijeta te, na koncu, koliko je pandemija iskorištena u manipuliranju demokracijom i uskraćivanju sloboda u jačanju autokracije te tako i zloupotrebi, ali i dramatičnom prekoračenju ovlasti itd., kao i pohlepi i manipulacijama pojedinih farmaceutskih mastodonata koji su u pandemiji zaradili milijarde.

-Konačno su mediji počeli raditi svoj posao i postavljati prava pitanja, nedavno je objavio na svom Facebook profilu bivši član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske za borbu protiv pandemije koronavirusa, prof. dr. sc. Gordan Lauc, znanstvenik s međunarodnim priznanjima i angažmanima, redoviti profesor na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Njegove teze i stajališta zbog kojih je bio kritiziran od Republičkog Stožera u susjednoj Hrvatskoj dobijaju sve više znanstvenog utemeljenja i javne potpore.

-Ovo je danas objavljeno kao pismo čitatelja u The Daily Telegraph: "Ako su vladajući znali da su mjere besmislene, a očito su to znali kad ih se sami nisu pridržavali, zašto su onda dali sve od sebe da nas uvjere, a i još uvijek nas uvjeravaju da su "mjere" važne...". To je stvarno ključno pitanje. Zašto su nam nametali "mjere" za koje smo vrlo dobro znali da nemaju značajan utjecaj na širenje epidemije? Znanost je vrlo jasno još polovicom 2020. godine pokazala da mjere mogu eventualno malo usporiti širenje virusa (za 10-20%), a neki znanstvenici i stručnjaci čak i danas lobiraju za razne "mjere", komentirao je prof. Lauc koji je smatrao kako su COVID potvrde potpuno promašen potez jer i cijepljeni mogu biti prenositelji virusa, te da je cijepljenje najnužije starijoj populaciji.

U svakom slučaju, kraj pandemije otvorit će nova, brojna pitanja.