Piše: Dragan Bradvica

U Beču se održava trodnevna konferencija na kojoj se razgovaralo depopulaciji koja je sve veći problem diljem Europe. Cilj je bio okupiti istraživače iz cijelog svijeta koji rade na problemu depopulacije i njegovim posljedicama iz demografske, ekonomske, sociološke, političke, ekološke i geografske perspektive.

O značaju ove konferencije dovoljno govori kako je glavni govornik bila Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demokraciju i demografiju koja je govorila o izazovima povezanim s demografskim promjenama i padom stanovništva. Na konferenciju su svoje izlaganje imali i Tado Jurić i Faruk Hadžić na temu 'Socio-ekonomske posljedice iseljavanja stanovništva iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije - trenutnu situaciju i perspektive' iz kojeg se jasno vidi o demografskom kolapsu u kojem se nalazi ova regija.

Problemi u EU

Navode kako se EU suočava s teškom demografskom situacijom uzrokovanom padom nataliteta, starenje radno sposobnog stanovništva i jednosmjerna migracija iz periferije EU do jezgre EU. Tako se suočava s problemima održavanja radne dobi stanovništva potrebnog za uzdržavanje umirovljenog stanovništva, dok je na istovremeno, rješenja bi trebala izbjegavati društvene i političke napetosti.

Trendovi iseljavanja s periferije u jezgru EU su i ozbiljna politička pitanja i ovaj trend stvara društvenu percepciju nepravde unutar EU-a. Tako se navodi da karta gustoće stanovništva Europe pokazuje da se EU periferija posebno suočena s demografskim padom, ali i time mnoge zemlje EU demografski su devastirane. Pronatalitetne politike u većini zemalja članica EU nisu dovele do, a demografsko poboljšanje očekivanog učinka.

- S obzirom kako su sve mogućnosti za demografsku revitalizaciju Europe ili nerealne ili

politički neprihvatljivo za sve članove, radom od kuće ili rad na daljinu mogao bi biti pravi demografski odgovor na demografske izazove EU-a. Naime, ovaj oblik gospodarstva omogućio bi značiti oživljavanje mnogih regije, posebno periferija EU. Ova demografska mjera mogla bi usporiti odljev mozgova iz EU periferije, ponovno naseliti velika napuštena područja periferije EU i oživljavanje predgrađa i ruralnih područja i ponuditi radnicima da pobjegnu iz gradova s visokim cijenama života ili pronaći više prostora za širenje (ljudi imaju više djece kada imaju više prostora). Ključna ideja je dati dozvole za preseljenje za dva posto radnika iz javnog sektora koji se žele preseliti na periferiju i raditi na daljinu, stoji u radu.

Demografski kolaps u regiji

Nadalje, naglašava se kako Unija ne bi trebala biti zainteresirana za depopulaciju perifernih područja jer postoji uzročna veza između povećanog iseljavanja s periferije EU i povećanja ilegalnih migracija. Depopulacija periferije EU nije samo problem jugoistočne Europe, nego treba posvetiti mnogo više pažnje i migracijama s periferije u jezgru EU.

- Podaci za BiH pokazuju da u promatranom razdoblju (2007.-2020.) došlo je do smanjenja broja učenika u osnovnoj škola za 98.807, bilježi se smanjenje 66.857 u Hrvatskoj i 99.957 manje učenika u Srbiji. Nadalje, smanjenje broja učenika srednjih škola u BiH iznosi 46.467, u Hrvatskoj 31.357 učenika, a u Srbiji 38.704 učenika. Radna snaga se također smanjila u sve tri zemlje tijekom promatrano razdoblje od 2007. do 2020. Radna snaga je smanjena za 89.753 radnika u BiH, prvenstveno zbog iseljavanje stanovništva. U Hrvatskoj je smanjenje radne snage za 161.372 radnika, dok je u Srbiji došlo je do smanjenja radne snage za 122.965. Analizu smo proveli kako bismo izračunali stvarni i potencijalni BDP za BiH, Hrvatsku i Srbiju i pokazuje kako sve tri promatrane zemlje od 2013. imaju niže ekonomske rast od potencijala i unutar raspona potencijala, koji djelomično se može objasniti i smanjenjem radne snage sila, kao faktor proizvodnje, navode u svom radu Jurić i Hadžić.