Spomen-ploča ubijenim građanima Sarajeva srpske nacionalnosti otkrivena je danas na Kazanima, a otkrili su je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović te gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.

Otkrivanju ploče prisustvovao je veliki broj ličnosti iz političkog i javnog života BiH, od kojih se nitko nije želio obratiti medijima iz poštovanja prema žrtvama.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva usvojilo je konačno rješenje izgleda i sadržaja teksta tog obilježja, a za datum obilježavanja određen je 9. 11.

Tekst na spomeniku glasi: Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana: Bošković (Spasoje) Nevenka, 1933 - 1992., Bošković (Simo) Marko, 1929 - 1992., Ćeranić (Mihajlo) Dragomir, 1943 - 1992., Drašković (Branko) Mileva, 1936 - 1993., Frankić-Brkljač (Vinko) Ranko, 1952 - 1993., Jovanović (Vojo) Duško, 1954 - 1993., Komljenac (Ilija) Marina, 1926 - 1993., Lavriv (Mihaila) Ana, 1942 - 1993., Lavriv (Stefan) Vasilj, 1933 - 1993., Lemez (Neđo) Novka, 1950 - 1992., Nikolić (Nikola) Ergin, 1966 - 1993., Radosavljević (Boro) Branislav, 1952 - 1993., Šteta (Lutvo) Ago, 1942 - 1994., Vučurović (Dobrivoje) Zoran, 1952 - 1992. i Žuža (Jefto) Stojan, 1933 - 1992."

Podsjetimo, tadašnji potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudarić još je 2011. godine pokrenuo inicijativu za podizanje spomen obilježja građanima Sarajeva koji su tokom rata ubijeni i bačeni u jamu "Kazani" na Trebeviću kod Sarajeva. Deset godina nakon začetka njegove inicijative ova ideja je konačno realizirana.

Govoreći tada o ovoj inicijativi tadašnji potpredsjednik FBiH Svetozar Pudarić, koji ni sam nije doživio postavljanje ove ploče, između ostalog je rekao:

"Želim da izvršimo ljudski čin suosjećanja i onu obavezu koju imamo – sjećanja na žrtve koje su pobili zločinci koji su tada nosili uniformu vojske koja je branila grad. I da se nikakvi zločinci ne mogu sakrivati iza desetina hiljada drugih koji su branili svoj grad, koji su branili antifašističke vrijednosti od navale fašizma devedesetih godina prošlog stoljeća. To je suštinska poruka koju mi moramo poslati. Kao što danas imate desetine ploča i obilježja nevinim žrtvama, na isti način mi smo dužni da obilježimo i one žrtve koje ne smijemo izbrisati - jer ukoliko ih budemo pokušavali izbrisati, kao što su dosad neki pokušavali raditi, mi dovodimo u pitanje i karakter same obrane i BiH i Sarajeva. Ne može za mene biti heroj onaj tko je ušao u kuću Ristovića u Velešiće i pobio cijelu familiju. Ne može Sarajevo zaboraviti da se to desilo. Ne može heroj biti onaj tko je ubio dvoje djece snajperom dok su se igrala na Grbavici za vrijeme rata. I taj ne može biti heroj“, ističe Pudarić.