Reforma pravosuđa okarakterizirana je kao jedan od ključnih prioriteta za ispunjavanje statusa države kandidatkinje za članicu EU-a, posebice nakon nedavne preporuke Europske komisije koja je za BiH uvjetno preporučila status kandidatkinje i to unatoč činjenici kako nije ostvaren napredak na ključnim područjima.

Međutim, bh političari do sada nisu uspjeli donijeti potrebne zakone koji bi vodili ka reformi pravosuđa. S druge strane, koliki je značaj reformskih procesa u pravosudnom sustavu te usvajanju europskih standarda pokazuje i činjenica da je od završetka rata u BiH, prema grubim procjenama, u razna područja bh pravosuđa, EU uložila više od 3,5 milijardi eura.

No, sva izvješća pokazuju da se u reformi pravosuđa učinilo vrlo malo, a posljednjih godina - nimalo.

Sattler: Reforme pravosuđa na vrhu prioriteta i nemaju alternativnu

Prilikom ispunjavanja uvjeta za članstvo u EU, susjedna Republika Hrvatska više od 10 godina "borila se" s usklađivanjem hrvatskog s europskim standardima u pravosuđu.

BiH to neuspješno čini skoro tri desetljeća, a kakvo je stanje u pravosuđu može pokazati i samo neki od činjenica - skoro svaki od bivših prvih dužnosnika Tužiteljstva BiH je na optuženičkoj klupi, neki od istaknutih tužitelja su usko povezani s kriminalnim radnjama i krim miljeom.

Neki, poput bivše državne tužiteljice Dijane Kajmaković su pod sankcijama SAD-a zbog involviranosti u kriminalne radnje itd. Međunarodni dužnosnici uporni su u naglašavanju kako je reforma pravosuđa jedan od ključnih prioriteta za BiH ukoliko želi članstvo u EU.

Ali, kako se čini, dok deklarativno iznose stavove o podršci euroatlantskim integracijama, bh političarima teško se oprostiti od sustava na koji imaju značajan utjecaj.

-Reforme vezane za vladavinu prava na vrhu liste prioritetnih reformi i nemaju alternativu. Nema vremena za gubljenje, donositelji odluka u BiH moraju djelovati. Građani ne očekuju ništa manje, poručio je u jednoj od svojim mnogih izjava na ovu temu šef Izaslanstva EU u BiH Johann Sattler.

Schmidt u izvješću UN-u o neusvajanju zakona o VSTV-u: Politički motivirane težnje za slabljenjem državnih institucija i pravosuđa

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, u svom trećem redovitom izvješću o BiH pred Vijećem sigurnosti UN-a, u dijelu o vladavini prava, snažno je podržao poboljšanje u Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) BiH, koje imenuje i disciplinski kažnjava sve sudce i tužitelje, pri tom istaknuvši kako se provedba vladavine prava oslanja na pravosuđe te da je profesionalno pravosuđe bez neprimjerenog političkog pritiska i utjecaja ključno za funkcioniranje pravne države.

Međutim, na usvajanje tog poboljšanja još se čeka.

-Mali paket tehničkih izmjena i dopuna Zakona o VSTV BiH ostao je neusvojen nakon što je odbijen u Parlamentu i vraćen Vijeću ministara BiH u daljnju zakonodavnu proceduru. Izmjene predviđaju temeljne promjene kojima bi se osigurao integritet pravosudnih dužnosnika te riješila pitanja sukoba interesa, stegovne odgovornosti te zakonitosti i transparentnosti odluka o imenovanjima. Budući da su amandmani tehnički, njihovo odbijanje u Parlamentu je zbog politički motivirane težnje za slabljenjem državnih institucija i pravosuđa, ocijenio je Schmidt u svom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a.

Vrlo precizno analizirajući stanje u bh pravosuđu, Schmidt navodi kako se nastavila nedosljedna praksa u imenovanju sudaca te da su, 30. lipnja,  šef Izaslanstva EU i poseban predstavnik EU-a, veleposlanik SAD-a, voditelj Misije OESS-a u BiH i on, poslali pismo VSTV-u u kojem podsjećaju da imenovanja sudaca treba biti rezultat objektivnog procesa kvalifikacije temeljenog na zaslugama te da odluke o pojedinim imenovanjima moraju biti obrazložene i sadržavati konkretno obrazloženje za pojedino imenovanje.

Schmidt je istaknuo i kako su iz VSTV-a dobili odgovor te da isti sugerira spremnost u rješavanju ovog problema i poduzimanja daljnjih koraka za promicanje vladavine prava.

Važnost ishoda sudskih procesa zbog vraćanja povjerenja građana

-Sud BiH, jedini državni sud redovne nadležnosti i tijelo nadležno za rješavanje pravnih pitanja i sukoba nadležnosti između države, entiteta i Brčko Distrikta, kao i najteža korupcija i organiziranog kriminala, još uvijek nije u potpunosti prihvaćen. U kontekstu još jednog osporavanja pred Ustavnim sudom BiH, 19. kolovoza sam dostavio pravno mišljenje u svojstvu prijatelja suda (amicus curiae), jer je Zakon o sudu inicijalno donio Visoki sud. Izazov se odnosi na zakonske odredbe koje su prije nekoliko godina prepoznate kao spremne za ažuriranje, a novi nacrt zakona smatran je prioritetom. Rad je sporo napredovao, ali je nacrt dovršen i u rujnu poslan na mišljenje Venecijanskoj komisiji Vijeća Europe, navodi još jedan "izazov“ Schmidt kada je riječ o bh pravosuđu.

Također, on se posebno osvrće i kako je 26. rujna, drugu tužiteljicu u Tužiteljstvu BiH, Dianu Kajmaković, sankcionirao Ured za kontrolu strane imovine Ministarstva financija SAD-a zbog odgovornosti ili suučesništva u korupciji ili potkopavanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu, ali i kako je  Ministarstvo SAD-a 3. listopada također uvrstilo aktualnog premijera FBiH Fadila Novalića (SDA) kao posebno označenog državljanina za djelovanje u službenoj dužnosti.

-Ove međunarodne sankcije naglašavaju važnost sudskog ishoda domaćih kaznenih procesa kako bi se vratilo povjerenje građana u njihove vlasti, navodi Schmidt u svom najnovijem izvješću o BiH.

Arnaut: Na djelu potpuna sprega politike i pravosuđa

 Damir Arnaut, zastupnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, iz Kluba zastupnika Naša stranka-Neovisni blok i predsjedavajući Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, odgovarajući na pitanje zašto se toliko, dramatično, kasni sa svim reformama, a posebno reformama u pravosuđu u BiH, kaže: "Jer je na djelu potpuna sprega politike i pravosuđa, što je Istražna komisija i dokazala. I jer oni koji su na vlasti hoće da tako ostane kako bi mogli nastaviti s korupcijom".

Arnaut pri tom i vrlo jasno navodi kočničare ovih reformi.

-Konkretno, to su SNSD i HDZ koji su blokirali ove zakone i SDA koja im je ciljano dala mehanizme blokade. Nijedna od ove tri stranke ne žele EU članstvo zbog pravila i standarda koje ono donosi. Kada se te tri stranke, ili čak samo dvije od njih, zajedno nađu u vlasti oni mogu blokirati EU put, smatra Arnaut.

Prema njegovom mišljenju, za deblokadu procesa reformi pravosuđa potrebno je, kako kaže, "razbiti taj tronožac".

-Izbaciti bar dvije noge iz vlasti i u roku šest mjeseci usvojiti EU zakone. Trojka i oporba iz RS su složni oko toga, a HDZ sam to neće moći zaustaviti, zaključuje Arnaut.

Nakon jednog neusvojenog, novi Nacrt zakona o VSTV-u

No, podsjetimo kako je Vijeće ministara BiH krajem prošle godine usvojilo prijedloge Izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u te ga uputilo u parlamentarnu proceduru, da bi ga, potom, u ožujku usvojio Zastupnički dom Parlamenta BiH, ali potom i odbijen u Domu naroda BiH zbog neslaganja izaslanika iz SNSD-a.

Ministarstvo pravde BiH u srpnju ove godine ponovno je pripremilo Nacrt Zakona o VSTV-u BiH, a nakon što je VSTV u lipnju 2022. dopisom obratilo tom ministarstvu naglašavajući potrebu da se bez odlaganja nastave aktivnosti na poboljšanju zakonodavnog okvira u ovoj oblasti, odnosno da se pristupi iniciranju novog zakonodavnog procesa.

Josip Grubeša, ministar pravde BiH, u prijašnjoj izjavi za medije, potvrdio je kako je pripremljen Nacrt zakona o VSTV-u te da on razlikuje od onog koji nije prošao parlamentarnu proceduru.

-Na traženje Ministarstva pravde BiH, Europska komisija je dostavila preliminarne komentare na Prijedlog zakona, koji su stigli nakon što je raniji propis usvojen na Vijeću ministara BiH, zbog čega nije bilo moguće unijeti tražene izmjene. Sugerirano je da se dodatno unaprijede neke odredbe zakona. U odnosu na Prijedlog zakona koji nije prošao parlamentarnu proceduru, u ovaj Nacrt zakona su uvršteni preliminarni komentari Europske komisije, zbog čega se nikako ne može govoriti o istovjetnom tekstu, rekao je ministar Grubeša.

Između ostaloga, u prijedlogu zakona je navedena i nužnost osiguranja dodatnih financijskih sredstava i to za potrebe uspostave i funkcioniranja Odjela za integritet nositelja pravosudnih dužnosti - iz proračuna za 2022. 641.000 KM, a iz proračuna za 2023. godinu 667.000 KM.

VSTV: Podrška nacrtu zakona

Iz VSTV-a su već prije potvrdili kako je Ministarstvo pravde BiH 29. kolovoza 2022. godine dostavilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH, a koji je ovo tijelo razmotrio na sjednici 28. rujna te dalo svoje mišljenje o istom.

-Mišljenjem je podržan Nacrt zakona kojim su obuhvaćena pitanja sukoba interesa članova VSTV-a BiH, zatim podnošenje i provjeravanje izvješća o imovini sudaca, tužitelja i članova VSTV-a BiH, uspostavljanje kapaciteta za vršenje provjere navedenih izvješća formiranjem posebne organizacijske jedinice u okviru Tajništva VSTV-a BiH, zatim uvođenje pravnog lijeka protiv odluka o imenovanju, redefiniranje disciplinskih prekršaja, te izmjene i dopune pojedinih odredaba o disciplinskom postupku koji se vode protiv sudaca i tužitelja, ali i članova Vijeća, te su sadržana pravila o nespojivim dužnostima te uvjetima pod kojima sudci i tužitelji mogu obavljati dodatne aktivnosti, istaknuli su iz VSTV-a BiH.

Naglašavaju da je u Mišljenju Vijeće dalo i niz konkretnih prijedloga koji su usmjereni na osiguranje veće jasnoće i konzistentnosti zakonskog teksta, kako bi se izbjegli problemi u njegovom tumačenju i primjeni, po usvajanju u parlamentarnoj proceduri.

-Vijeće izražava nadu da će Nacrt zakona dobiti potrebnu podršku. Ipak Vijeće i ovim putem naglašava da je neovisno o ovoj zakonodavnoj inicijativi koja je ograničena na pojedina pitanja, nužno bez odlaganja nastaviti rad na novelaciji kompletnog Zakona o VSTV-u BiH. Vijeće ostaje opredijeljeno da da maksimalan doprinos u ovom procesu, naglašavaju iz VSTV-a, zaključujući da su, kada je riječ o Nacrtu zakona o sudovima BiH, 15. rujna ove godine primili dopis Ministarstva pravde BiH u kojem se traži dostavljanje mišljenja o Nacrtu zakona o sudovima BiH.

No, unatoč podršci, pitanje je kada će se novi Nacrt zakona naći u parlamentarnoj proceduri i - pred kojim zastupnicima. Naime, o Nacrtu zakona treba se izjašnjavati Vijeće ministara BiH koje potom šalje prijedlog zakona u parlamentarnu proceduru.

S obzirom na završene izbore, pitanje je hoće li o istom odlučivati ministri i zastupnici u 'tehničkom mandatu' ili novi sazivi. To povlači i pitanje brzine formiranja vlasti i još jednog od beskonačnih čekanja i odugovlačenja. Kao što i BiH čeka pred vratima EU-a.

Dnevni list