Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Nakon što je prije mjesec dana, točnije 27. svibnja, Edin Garaplija, bivši pripadnik Službe državne sigurnosti i šef Podcentra za praćenje tajne službe AID, danas poslovni čovjek i stručnjak za sigurnost, podnio kaznenu prijavu protiv predsjednika SDA Bakira Izetbegovića i njegovih nekadašnjih najbližih suradnika, Kemala Ademovića, člana rukovodstva Doma naroda PSBiH i zamjenika predsjednika Naroda i pravde, Osmana Mehmedagića, bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, Nedžada Herende, bivšeg pripadnika zloglasne jedinice ‘Ševe’, te više NN osoba, iz Tužiteljstva BiH medijima je potvrđeno kako je formiralo predmet po njegovoj prijavi.

Garaplija je ove osobe kazneno prijavio za organizirani kriminal i politička ubojstva, a svoju prijavu podnio u Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova, a istu je proslijedio i Tužiteljstvu BiH i OHR-u.

"Nakon prijema podneska, u skladu sa standardnom procedurom, formiran predmet koji je dat u rad postupajućem tužitelju, koji će poduzeti potrebne radnje radi provjere navoda iz prijave", potvrdili su iz Tužiteljstva BiH za agenciju SRNA.

Kako je Dnevni list već prije pisao, i sama prijava unijela je nemir među prijavljene, a potvrda Tužiteljstva o formiranom predmetu, što znači da će se „početi čačkati“, još više povećava nervozu prozvanih.

„Konačan obračun pravne države s dubokom državom“

Podsjetimo kako je Garaplija istaknuo je cilj kaznene prijave „konačan obračun pravne države s dubokom državom“.

“Kao što je jedan visoki dužnosnik SDA prije 33 godine najavio: „Od ponedjeljka će biti pravna država“, evo ja ovdje, ispred Federalnog MUP-a. Poručujem da je taj ponedjeljak stigao. Predao sam kaznenu prijavu za organizirani kriminal i politička ubojstva protiv najviših rukovoditelja SDA, dakle, predsjednika stranke, gospodina Bakira Izetbegovića i njegovih pomagača Osmana Mehmedagića i Kemala Ademovića”, kazao je Garaplija. Ademović je, inače, sada član stranke Narod i pravda.

Istaknuo je kako već 30 godina upozorava na „duboku državu“ te kako je došlo vrijeme da se pokaže  je li pravna država jača od duboke države.

Ubojstva Ugljena, Leutara, Delalića, Bajramovića…

U kaznenoj prijavi navodi se da su Izetbegović, Ademović, Mehmedagić, Herenda i druge NN osobe pristupile 1996. godine grupi za organizirani kriminal te da su zajedno djelovali s ciljem činjenja više kaznenih djela, planiranja, izvršenja i pomaganja nepoznatim izvršiteljima, propuštanja i nečinjenja, iako su bili obvezni i u skladu sa svojim službenim dužnostima, kao vršitelji visokih izvršnih i zakonodavnih dužnostima u organima i tijelima BiH, provesti radnje s ciljem prijavljivanja i rasvjetljavanja najtežih kaznenih djela.

Garaplija je u kaznenoj prijavi naveo kako su ove osobe izvršile prikrivanje kaznenih djela terorizma i ubojstva vršitelja najviših sigurnosnih dužnosti u Federaciji BiH, a koja su činili pripadnici tajne jedinice za likvidacije ‘Ševe’ i druge NN osobe. 

Tako se u prijavi navode ubojstva Nedžada Ugljena, zamjenika direktora Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID) BiH, ubijenog 1996. godine; Joze Leutara, zamjenika ministra unutarnjih poslova FBiH, ubijenog 1999. godine; Ramiza Delalića, ratnog zapovjednika 9. brdske brigade Prvog korpusa Armije RBiH, ubijenog 2007. godine; Ismeta Bajramovića, ratnog zapovjednika Vojne policije Armije RBiH, i drugih NN osoba na zapovjednim i rukovodnim dužnostima u periodu od 1992. do danas.

U obrazloženju kaznene prijave Garaplija navodi:

“Izetbegović, Ademović, Mehmedagić i druga NN osobe u periodu od 2006. do 2007. godine organiziraju kriminalnu grupu za likvidaciju Ramiza Delalića, zapovjednika 9. brdske brigade Armije RBiH, a nad kojim su prije atentata određeni vremenski period neovlašteno vršili tajni nadzor komunikacija i praćenje kretanja kako bi doznali mjesta njegovog boravka i navike”.

Ismet Bajramović Ćelo rekao kako će se “tresti država ako počne pričati“

Garaplija vrlo precizno opisuje sporne događaje, s konkretnim imenima aktera te oktriva ono o čemu se do sada samo nagađalo ili što je znao samo uski krug upućenih osoba, ali koje godinama o svemu šute.

“Nakon saznanja da je Ismet Bajramović Ćelo, koji je likvidiran 2008. godine, u svojim izjavama istražiteljima Tužiteljstva i medijima rekao „da će se tresti država ako počne pričati“, za određena kaznena djela i ubojstva, u što je upetljan visoki državni vrh, organizirana je kriminalna grupa koja angažira NN osobu za likvidaciju Ismeta Bajramovića.

Nakon što je omamljen nepoznatim sredstvom, Bajramoviću je ispaljen hitac u glavu iz neposredne blizine, a kao oružje izvršenja iskorišten je osobni pištolj ubijenog te je u cilju zataškavanja ovog kaznenog djela insceniran položaj oružja i tijela kao da se radi o samoubojstvu”, navodi se u kaznenoj prijavi Edina Garaplije.

“Grijeh“ Joze Leutara:  Saznanja o visokoj korupciji i pronevjeri ratnih donacija

“Jozo Leutar vodio je specijalnu istragu o pronevjerama ratnih donacija za obranu BiH i velikih iznosa novca na računima bh. poduzeća u inozemstvu.

Nakon saznanja da je Leutar, putem službenih kanala suradnje s međunarodnom policijskom agencijom Interpol, dobio dokumentaciju kojom se dokazuje upetljanost tadašnjeg najvišeg državnog vrha, s Alijom Izetbegovićem na čelu, organizirana grupa s Bakirom Izetbegovićem, Kemalom Ademovićem, Osmanom Mehmedagićem na čelu, kao visokim rukovoditeljima tajne policije, a pod kontrolom klana Izetbegović, te drugim osobama iz vrha sigurnosnog sektora, priprema, organizira i naređuje likvidaciju Joze Leutara s ciljem zataškavanja svih njegovih saznanja o visokoj korupciji i kriminalu do kojih je došao“. 

„Tajni vilajet“

Inače, Edin Garaplija nedavno je u Mostaru predstavo svoju knjigu ‘Tajni Vilajet’ u kojoj govori o svojim saznanjima ‘duboke države’ u ratnom Sarajevu, ubojstvima, ubojicama, kriminalu i akterima tog vremena u BiH – upravo o onim temama koje su bile i povod njegove kaznene prijave. 

Sam Garaplija je na predstavljanju knjige kazao kako se dugo stvarao pakleni plan raspačavanja Bosne i Hercegovine, gdje bi jedan dio pripao Srbiji, drugi Hrvatskoj, a treći bi bio „begovat“.

„Zašto se ovo nama dogodilo? U knjizi se demistificira sam pojam ‘vilajet’, kao turska namjesništva koji su prepoznavali domaće begove koji će u njihovo ime te vilajete rukovoditi. I to je bila namjera – da se BiH podijeli na tri dijela, gdje će velikoj Srbiji pripasti njen dio, Hrvatskoj njen dio, a unutra ostati begovat koji će zadovoljiti želje i ambicije tadašnje vlasti. Svjesni smo da pojedinci iz tih vremena i danas imaju utjecaj i da su na dužnostima i da su svoje pipke pustili ne samo na pravosuđe, već i u policijskim i sigurnosnim agencijama. Na žalost, još uvijek imamo recidive prošlosti koje je teško očistiti“, kazao je autor na predstavljanju svoje knjige u Mostaru, istaknuvši kako je njegova knjiga „svjedočenje i doprinos čišćenju društva“.

„Nisu oni prijatelji BiH i domoljubi kakvim se prikazuju. Oni su izdajnici zajedničke BiH. Oni su po ustaljenom scenariju za svoje protivnike govorili da su izdajnici, a među njima sam i ja jer je to na TV rekao i Alija Izetbegović, što je uobičajena zamjena teza“, kazao je tada autor 'Tajnog vilajeta' i bivši 'državni sigurnjak'.

Izetbegovićevo targetiranje: Nacionalni izdajnik i iranski terorist

Podsjetimo, nakon što je priveo Nedžada Herendu zvanog Brko, pripadnika jedinice ‘Ševe’, koji je u saslušanju priznao mnoge zločine u ratnom Sarajevu, uslijedila je odmazda i krivotvorenje dokaza. On i njegovih dvojica kolega zbog privođenja Herende su uhićeni, lažno optuženi za otmicu iz koristoljublja i pokušaj ubojstva, uz nalog da se „brane šutnjom i čuvaju državnu tajnu“. 

Godine 1997. osuđeni su na ukupno 25 godina zatvora, a sam Garaplija na 13, od kojih je u KPD Zenica odrobijao 5, a njegove kolege na 7 i pet godina. Za Herendom je raspisana tjeralica i za sada nema informacija gdje se nalazi.

Nekadašnji predsjednik BiH i predsjednik SDA, Alija Izetbegović, Garapliju je u TV Dnevniku javno nazvao „nacionalnim izdajnikom i iranskim teroristom“.

Priča ide dalje  - uz pomoć Garaplijinog odvjetničkog tima, Josipa Muselimovića i Faruka Balijagića, na koncu je oslobođen krivnje.

Edin Garaplija preživio je tri atentata, a danas njegova knjiga ‘Tamni vilajet’ unosi paniku među aktere zaboravljenih događanja u ratnom Sarajevu, ali i BiH, ali i zbog mnogih krivotvorenih događaja koji su danas postali istina. Može li se pravna država BiH obračunati s „dubokom državom“ BiH i tko će u tom 'okršaju' izgubiti? Ovo je veliki test za bh pravosuđe -  utvrditi činjenice i dokazati da pravna država u BiH, iako često prozivana i nipodoštavana - funkcionira.

Tajni vilajet: Razotkrivanje zločina

Između ostaloga, Edin Garaplija u svojoj knjizi 'Tajni vilajet' piše i pokušaju atentata na Sefera Halilovića načelnika Glavnog stožera ABiH koji se usudio postaviti pitanje o tijeku novca, ubojstvu Ismeta Bajramovića Ćele, terorističkom napadu u Mostaru, masakru u Tuzli, prisustvu ruskih generala, ali i o dva vrlo poznata zločina koja su se dogodila u ratnom Sarajevu, a koje je priznao Nedžad Herenda Brko. Radi se o ubojstvu 1992. godine, zarobljenih vojnika JNA koji su dovedeni ispred Doma policije kod Velikog parka. 

“Dok su zarobljeni vojnici čekali da ih prebace u sarajevski zatvor, prišao im je Brko, s još nekoliko pripadnika jedinice Juzufa Prazine Juke. Herenda naređuje da se zarobljenici prislone uz zid, nakon čega ih je hladnokrvno strijeljao, na očigled desetine svjedoka. Tijela strijeljanih vojnika su ostala ležati na pločniku do sutradan, nakon čega su ih pripadnici Ševa i Jukine jedinice prevezli u prigradsko naselje Dariva, blizu linije razgraničenja, gdje su ih spalili prikrivajući dokaze o ovom zločinu. Odmah nakon likvidacije zarobljenika, paraobavještajci su se potrudili da se pošalje depeša Ministarstvu obrane BiH u kojoj se navodi da su vojnici nakon predaje dobrovoljno priključili u redove TO BiH“, navodi Garaplija u knjizi.

Jedan od zločina o kojem Garaplija piše je i ubojstvo 'sarajevskih Romea i Julije', Boška Brkića i Admire Ismić, mladića srpske nacionalnosti i djevojke Bošnjakinje koji su željeli pobjeći iz ratnog Sarajeva.

„Vježbali smo na starim babama“

„Ovo dvoje mladih, po nacionalnosti Srbin i Bošnjakinja, postali su sinonim stradanja mladih na zaraćenim stranama u ovom suludom ratu. Njihova ljubac i zajednička smrt koja ih je stigla kroz fijuk Brkinog snajpera sredinom svibnja 1993. postali su urbana svjetska legenda. Poginuli su pri pokušaju prelaska s teritorije pod kontrolom Armije BiH na teritoriju pod kontrolom pobunjenika na Grabovici. Brko nam je bez imalo kajanja priznao da je on, s još jednim snajperistom iz Ševa, djelovao iz pravca nekadašnjeg sarajevskog kluba studenata elektrotehnike 'Stelex'. Prvo je pogođen Boško koji je prvi pokušao pretrčati most, a porom i Admira koja mu je pritrčala u pomoć. Njihova beživotna tijela ostala su zagrljena danima ležati u vlastitoj krvi. Na istom mjestu gdje su nekoliko mjeseci ranije pobunjenički snajperisti ubili učesnice mirnih prosvjeda protiv rata, Olgu i Suadu, zločinci s naše strane su uzvratili“, piše Edin Garaplija u 'Tamnom vilajetu'.

„…I taman kad smo pomislili da ne može gore, Brko bi nas zaprepastio svojim novim priznanjem – da su pored vojnika za mete, uzimali i civile na Grbavici. 'Vježbali smo ponekad i na starim babama', priznao nam je bez ustezanja. Na moje pitanje kako je mogao biti siguran da to nisu bile neke Bošnjakinje koje su ostale na Grbavici, odgovorio je hladnokrvno: 'Nisu, to su bile Srpkinje, jer su nosile crninu'“, dio je u kojem se piše o saslušanju Nedžada Herende.

U 'Tajnom vilajetu', Edina Garaplije, nema NN osoba. Autor navodi imena aktera, počinitelja zločina, nalogodavaca i onih koje zločine prikrivaju punim imenom i prezimenom te je ova knjiga uzburkala mnoge duhove u BiH, pa i one aktere koji su još uvijek politički aktivni i sudjeluju u vlasti u BiH.