Beograd je ignorirao pozive iz Sarajeva da se ne prisustvuje obilježavanju Dana RS, što je dodatno zakompliciralo međusobne odnose, donosi u utorak Deutsche Welle (DW) te dodaje kako se, pak, istodobno odnosi sa Zagrebom, navodno, popravljaju.

Državni vrh Srbije je, reklo bi se, iznenada riješio da je vrijeme za popravljanje odnosa s Hrvatskom.

Nalog koji je predsjednik Aleksandar Vučić dao svojim suradnicima glasio je da se pokrene akciju, kako se navodi, odleđivanja odnosa s Hrvatskom a ta je zadaća povjerena ministru vanjskih poslova Ivici Dačiću te je Božićni posjet Zagrebu 6. siječnja bio prvi korak u tom pravcu.

Odnosi Srbije i Hrvatske, navodi, nadalje, DW, već godinama su na niskoj razini i uglavnom ih obilježavaju pikantne izjave političara s obje strane. Klasičnu diplomatsku komunikaciju zamijenile su medijska prepucavanja i nadmudrivanja.

-Hrvatska je, pri tom, gotovo pa opsesivna tema predsjednika Srbije i njegovih glasača: uspoređivanje ekonomskih (ne)uspjeha, odmjeravanja tko je bolje prošao u epidemiji Covida, procjenjivanje količine zla koje su dva naroda nanijeli jedan drugom, procjene tko ima bolju/goru estradu, stalne usporedbe sportskih (ne)uspjeha… Pomalo nezdravo rivalstvo dvije zemlje obilježilo je godine vladavine Srpske napredne stranke, stoji u analizi njemačkog medija.

Podilaženje Europskoj uniji

Kako za DW ističe Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, rano je procjenjivati je li ta namjera za popravljanjem odnosa iskrena ili ne.

-No, istodobno s posjetom Ivice Dačića Hrvatskoj, u Beogradu su i Aleksandar Vulin i Ana Brnabić govorili o Hrvatskoj kao ustaškoj zemlji, podsjeća sugovornica DW Biserko uz opasku da bi se moglo reći da je namjera da se popravi odnose dijelom i politika podilaženja Europskoj uniji.

-Ne smijemo zaboraviti da ovdje ne govorimo samo o odnosima Srbije i Hrvatske, već da imamo i druge neuralgične točke na Kosovu, u Crnoj Gori i u BiH. Vjerojatno se sada smatra da bi tu trebalo pokazati neku dobru volju kada je u pitanju regija imajući u vidu pritiske koji dolaze iz Moskve i ideje o 'srpskom svijetu' od koje se nije odustalo, ukazuje Biserko.

-Mislim da je, u svakom slučaju, ovo dobar momenat za ovakav korak, kaže, pak, za DW Zoran Stojiljković s Fakulteta političkih nauka.

-Postoji potreba Srbije da ne uđe u neku vrstu europske izolacije. Odnosi u regihi su bitni za proces europskih integracija, no isto tako mislim i da je ta vrsta politizacije međusobnih odnosa izgubila moć okupljanja i mobilizacije kod desnih snaga u obje države, ocjenjuje Stojiljković.

Dačić kao faktor pomirenja

Teško je zaobići i simboliku činjenice da se otopljavanjem odnosa bavi Ivica Dačić, koji se svakako prepoznao u riječima premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je istakao da je „Hrvatska bila žrtva agresije Miloševićevog režima“, komentira, nadalje, DW.

-Naslijeđe rata i ratnih politika još uvijek je problem za sve odnose u regiji, smatra predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Biserko, te dodaje da Srbija u tom smislu nije spremna priznati nikakvu odgovornost, a što je, očito, nastavak Miloševićeve politike, jer svi nositelji te politike su sada na važnim mjestima i oni na svoj način tumače ono što se dogodilo.

Autentični predstavnici te politike su se uvijek bolje razumjeli, suglasan je i Stojiljković.

-U takvim situacijama, nemate koga da se buni s desne, nacionalne strane. Ta vrsta aranžmana između HDZ-a i sličnih stranaka u Srbiji bila je nekako trajnija i uspješnija, i sve se to manje dovodilo u pitanje no kada su na vlasti bili SDP Hrvatske u Hrvatskoj i Demokratska stranka (DS) u Srbiji, zamjećuje Stojiljković.

Republika Srpska kao ratni plijen'

-Ako se pružilo ruku Hrvatskoj, odnos Srbije i BiH je,s druge strane, na silaznoj putanji. Beograd je ignorirao pozive iz Sarajeva da se ne prisustvuje obilježavanju Dana RS-a 9. siječnja, a što je svakako dodatno zakomplicirvalo međusobne odnose. Razlog tomu je i što je Hrvatska, kao članica EU-a i NATO-a, ispala iz „srpskog svijeta, napominje Biserko i upozorava da je Republika Srpska, pak, i nadalje viđena kao ratni plijen od kojeg se ne odustaje.

-Izmještanje obilježavanja 9. siječnja iz Banja Luke u Istočno Sarajevo je također dodatna provokacija, jer ne znam što bi to drugo trebalo manifestirati do spremnost na sukobe, skreće pozornost Biserko.

Stojiljković tu situaciju vidi kao spojene posude i kaže da postoji rezerva u Sarajevu prema politici Zagreba i Beograda, koji ponekad povišenim glasom izražavaju bojazan za položaj pripadnika svojih naroda u BiH.

-Stoga se i, nakon samo naznake neke normalizacije odnosa Srbije i Hrvatske,u nekim krugovima u BiH nervozno reagira. Tu se može vidjeti neku bojazan od prijetnje zajedničkim tutorstvom Srbije i Hrvatske nad BiH, zaključuje Stojiljković.