Europska unija ubrzava pregovore o pravnom okviru za digitalni euro. Ipak i dalje postoje duboka neslaganja oko kompenzacije banaka, zaštite privatnosti i uloge zemalja van eurozone. Europska centralna banka poručuje da je projekt hitan zbog sve veće ovisnosti od američkih sustava plaćanja.

Lideri Europske unije su početkom godine pozvali ministre financija da ubrzaju pregovore o pravnom okviru za digitalni euro. Taj signal je, čini se, stigao do adresa.

Tijekom srpnja pregovori u Savjetu EU su se intenzivirali. Većina ministara podržala je cilj Danske da se do kraja 2025. godine postigne zajednička pozicija.

Ipak, put do cilja nije jednostavan. Više država i dalje inzistira da je potrebno uraditi dodatni tehnički posao prije nego što se krene u narednu fazu razvoja ovog novog sredstva plaćanja.

„Moramo pronaći fer model kompenzacije i dobre uvjete distribucije za banke. Građanima osigurati visok nivo zaštite privatnosti od prvog dana“, kazao je Lars Klingbeil iz Njemačke na sastanku ministara u Brussels-u.

Pitanja kompenzacije i privatnosti nisu jedine točke prijepora. Ministri su otvorili dileme i o utjecaju na zemlje van eurozone, visini limita za držanje nove valute. Pa čak i o tome tko će donijeti konačnu odluku da li projekt treba ići do kraja.

Švedska traži sustav koji ne bi bio previše opterećujući za banke izvan eurozone. Nizozemska želi nizak limit držanja kako bi se digitalni euro koristio isključivo kao sredstvo plaćanja. Mađarska zahtijeva pravo glasa u procesu izdavanja.

Na početku srpnja, potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos jasno je poručio da odluke o lansiranju digitalnog eura neće biti dok pravni okvir ne bude spreman. O zakonodavstvu trenutačno rade i Savjet i Europski parlament. Kada bude usvojeno, Upravni odbor ECB-a će odlučiti hoće li se kretati dalje. Ta odluka bi otvorila pripremnu fazu od oko dvije i po godine.

De Guindos je upozorio ministre da je hitno djelovanje neophodno: „Europa mora djelovati zajedno kako bi ojačala svoju financijsku autonomiju. Ubrzanje napretka na digitalnom euru je ključno da smanjimo zavisnost od SAD-a, jer su većina provajdera elektronskih plaćanja američke kompanije.“

Dominacija američkih kartica
Danas čak 13 od 20 zemalja eurozone nema nacionalne kartične sustave. Oslanja se na međunarodne provajdere poput Vise i Mastercarda.

Pritisak dodatno raste jer su SAD nedavno usvojile tzv. Genius Act, kojim se regulira tržište stabilnih kriptovaluta. ECB-ov Piero Cipollone u travnju je upozorio da promocija dolarskih stabilnih kriptovaluta od strane američke vlade izaziva zabrinutost za europsku financijsku stabilnost i stratešku autonomiju, što planove za digitalni euro čini još hitnijim.

Prema pisanju Financial Timesa, ECB čak razmatra mogućnost da digitalni euro funkcionira na javnom blockchainuTermin blockchain jednostavno se može prevesti na hrvatski ... poput Ethereuma ili Solane, umjesto na zatvorenom sustava. Za Euronews su poručili da eksperimentiraju s različitim tehnologijama – i centraliziranim i decentraliziranim – ali odluka još nije donijeta.

Organizacija potrošača BEUC poručila je da infrastruktura za digitalni euro mora biti razvijena u Europi i od strane europskih provajdera. „Geopolitičke neizvjesnosti jasno pokazuju potrebu da se smanji ovisnost od neeuropskih dobavljača u strateškim oblastima“, rekla je Ana Martin iz BEUC-a.

Ipak, Europski parlament ne pokazuje isti nivo hitnosti. Još od veljače 2024, kada je predstavljen prvi nacrt izvješća, nije održano glasanje o prijedlogu. Doskorašnji izvjestitelj, njemački poslanik Stefan Berger, povukao se s funkcije u prosincu 2024, a naslijedio ga je Španjolac Fernando Navarrete. ECB je u travnju 2025. pozvao Parlament da ubrza proceduru, ali za sada nema vidljivog pomaka, piše Financa.