Priredila: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Reforma policijskih struktura u BiH ponovo se pokušava provesti ubrzano, fragmentirano i bez javne rasprave. Nacrt izmjena Zakona o policijskim službenicima BiH, predložen i vraćen u proceduru u rekordnim rokovima, izazvao je ozbiljnu zabrinutost u stručnoj zajednici. Umjesto najavljene stabilizacije, stručnjaci upozoravaju na moguću blokadu operativnog sustava, produbljivanje hijerarhijskih pukotina i jačanje političkog upliva u područje sigurnosti.

Na ova pitanja već neko vrijeme upozorava prof.dr.Sandi Dizdarević, izvanredni profesor, a o čemu je Dnevni list već pisao kada se radilo o propustima u svezi ovih pitanja na razini FBiH. Sada Dizdarević, u razgovoru za Antiportal upozorio je na 'pukotine' i na državnoj razini, posebno se osvrćući na zamku "hitnih procedura" o ovim prevažnim pitanjima za državu BiH i stvarnoj cijeni političkih upliva i zahvata u sigurnosni sustav.

Komentirajući proceduru oko novog zakona o policijskim službenicima BiH te što, zapravo, Nacrtu zakona predstavlja toliku prioritetnu stavku da se toliko žuri s usvajanjem, prije nego što se osiguraju šira rasprava i javni uvid u vrlo moguće posljedice na stabilnost sigurnosnog sektora, prof.dr. Dizdarević kaže kako je to "instrument za opstanak 'generala' na štetu svih ostalih"

"Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima BiH upravo je instrument za opstanak 'generala' na štetu svih ostalih unutar policijskih struktura. Ne samo da su ovlašteni predlagači započeli s taktikom 'iznenadnog napada”, već ono što je puno opasnije je kako su samo u nekoliko dana izmijenili starosnu dob i dodatno neke tehničke elemente i već 8. 12. 2025. ga ponovno predložili Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. To je dokaz da se pod paravanom iz obrazloženja nastoje što prije usvojiti predložene izmjene i dopune kako bi se zaštitili pojedini 'generali', koji bi trebali svoj radni vijek završiti krajem ove ili početkom sljedeće godine, oprostiti i otići u zasluženu mirovinu. To su predlagači vrlo eksplicitno propisali kroz nekoliko odredbi nastojeći takve zaštititi. Prva je da se starosna dob policijskog službenika, bez obzira na to što je napunio 40 godina staža osiguranja, produžava do 60 godina starosti. Da bi bilo jasnije, upravo većem broju 'generala', odnosno glavnih i generalnih inspektora, odgovara produženje starosne dobi do 60 godina, jer se trenutno nalaze na starosnoj dobi od 56 do 58. Zbog toga je i važenje izmjena i dopuna, odnosno izuzetaka koje su predviđene kao izmjene i dopune s propisanim rokom do 31.12.2028.", kaže Dizdarević.

Sporne ključne odredbe

On smatra kako je vrlo pomno i podmuklo propisana i odredba tačke 14. iz člana 119. stav 1, koji se odnosi na mandat, odnosno na to da podnositelji zahtjeva za produženje roka, tj. svog radnog angažmana, mogu najduže do 31.12.2028. godine produžiti i oni koji su imenovani policijski službenici, konkretno, direktori i zamjenici direktora državnih policijskih agencija. 

"Treći element koji su predlagači propisali u korist produženih političkih policajaca odnosi se na kadrovsku strukturu na koju bi se izmjene i dopune odnosile, odnosno da se 80% odnosi od najnižeg do čina samostalnog inspektora, dok se preostalih 20% odnosi na glavne rukovodeće policijske službenike. Kada statistički obradite broj rukovodećih policijskih službenika, poput direktora, zamjenika i načelnika odjela unutar jedne policijske agencije na razini BiH, onda pod ovih 20% ulaze svi s činom glavnog inspektora. Dakle, brzina predlaganja i nastojanja usvajanja mimo mišljenja sindikata, mimo mišljenja stručne i akademske javnosti, kao i opće javnosti je vrlo jasan znak kako se radi o sprezi politike i rukovodećih policijskih službenika, koji ima za cilj ništa drugo već jamstvo njihove vlastite uzajamne, ekonomske i istražne sigurnosti", zaključuje Dizdarević.

Ističe kako su ovakve izmjene i dopune Zakona o policijskim službenicima BiH, po hitnoj proceduri, zapravo izravan udar na operativni kadar policijskih agencija. 

Svoj stav Dizdarević objašnjava:" To znači da će cjelokupan operativni kadar, od najnižeg do srednjeg menadžmenta (samostalnih inspektora), ostati zamrznuti do 31.12.2028. godine. Nemojte zaboraviti da upravo ovaj kadar nosi sve operativne aktivnosti unutar policijske agencije. U odnosu na predložene izmjene i dopune nema nikakvih kontrolnih mehanizama, već zapravo suprotno, a to je narušavanje temeljnih načela policijskog rada, ali i činjenice da kada stvarate strukturalnu anomiju norme, onda čitav podsistem postaje anomija".

Velika većina protiv ovakvih izmjena zakona

Čini se kako u cijelom procesu izostaje stručni i socijalni dijalog. Odgovarajući na pitanje Antiportala je li itko od izvršne vlasti na državnoj razini razgovarao s predstavnicima policijskih sindikata po ovim pitanjima prije nego što je ”hitni paket bacio na stol", Dizdarević kaže:

"Na žalost nije. Napominjem da je kod svake izmjene i dopune zakona nužno učešće sindikalnih organizacija. S predstavnicima sindikata se sjelo tek kada su izmjene i dopune Zakona već stavljene u proceduru pa su pod pritiskom sindikata povučene na prošloj sjednici. Ono što nitko nije istaknuo je i činjenica kako je upravo unutar Agencije za istragu i zaštitu (SIPA) BiH provedena anketa, na pitanje jesu li policijski službenici za zakon ili protiv izmjena i dopuna. Rezultati su vrlo jasni - čak 97% policijskih službenika je ukazalo na to da nije za izmjene i dopune ovakvog sadržaja. U odnosu na druge policijske službenike na razini BiH, niti je operativni kadar, čiji su predstavnici i dio sindikata, proveo anketu, niti je zapravo upitan za mišljenje".

Prijedlog dobrovoljnog produženja staža do 60 godina po novom prijedlogu za službenike sa 40+ godina iskustva nosi rizik zamrzavanja napredovanja mlađih kadrova, što bi produžilo postojeće blokade u hijerarhiji. O dugoročnim posljedicama ovakvog pristupa na profesionalizaciju policije, posebno u pogledu EU standarda za transparentnost i meritokraciju, Dizdarević upozorava na katastrofalne posljedice.

"Odgovorno vam tvrdim da, ukoliko izmjene i dopune Zakona budu usvojene, neće doći do stabilizacije operativnih aktivnosti kao što se to u obrazloženju navodi, već će proizvesti još veći jazz između srednjeg i najvišeg menadžmenta. U svim policijskim agencijama na državnoj razini postoji dovoljan broj samostalnih inspektora koji u navedenim činovima rade po nekoliko godina, koji su vrhunski operativci i zaslužuju napredovanje na pozicije i dobivanje činova glavnih inspektora. Ako bi se izmjene i dopune usvojile, ovi kadrovi ostali bi “zacementirani” još četiri godine u istom činu, a upravo su oni nositelji operativnih i istražnih radnji zajedno s drugim kolegama nižih činova. Sama činjenica da samostalni inspektori ostaju u istom činu dodatne četiri godine značila bi da svi niži činovi ostaju na istom, jer nema napredovanja bez prethodnog pomjeranja u više činove", upozorava.

Politička kontrola i urušavanje EU standarda

Dizdarević se referira na još jedan vrlo važan argument, a koji se ne spominje.

"Upravo odlazeća generacija koja treba u mirovinu, s činovima glavnog inspektora (zbog kojih se izmjene i dopune predlažu) zapravo koči posljednjih 20 godina izmjene i dopune zakona prema kojim bi diplomirani kriminalisti imali prioritet, jer upravo velika većina tih 'generala' su s fakultetima koji apsolutno nisu srodni s policijsko-kriminalističkim djelatnostima", navodi Dizdarević. 

On se, pri tom, osvrće na EU standarde i Peterburšku deklaraciju o policiji te uspoređujući sa standardima koji su prihvaćeni u policijskim strukturama na razini BiH, uz bojazan zaključuje kako bi "sve policijske agencije trebali zaključati odmah".

"Kod nas postoji vrlo jasna veza između politike i direktora, kao i zamjenika direktora, jer ih preko 'neovisnih odbora' upravo oni postavljaju, dok u EU neovisni odbori uistinu i jesu neovisni i čine ih najeminentniji profesori prava, sigurnosti i kriminalistike. Na svim razinama u BiH to je postala već realna politička praksa da prije izbora direktora i zamjenika direktora predstavnici političkih stranaka izađu i javno kažu kako njihov kandidat ili barem iz njihovog etničkog tabora, mora biti direktor ili zamjenik. Time ovakve izmjene i dopune zapravo nastavljaju kontinuitet urušavanja sigurnosnog sustava", pojašnjava.

Urušavanje policijskog sustava

No, jedno od gorućih pitanja je i činjenica kako, usprkos obećanjima, BiH, ali ni druge razine vlasti godinama nisu uradili sveobuhvatnu analizu opterećenosti policijskih kadrova, zdravstvenih posljedica koje nosi ovaj zahtjevan posao, normi fizičke spremnosti i izloženosti stresu. O tome nema zakonskih odredbi, kao da se radi o administrativnim, a ne o operativnim službenicima.

"To je politički utjecaj i ušminkani zakon koji pod paravanom obrazloženja koja nemaju uporište u struci i znanosti. Nažalost, mi iz godine u godinu slušamo direktore policijskih agencija kako govore da im nedostaje kadra. Umjesto da se na razini države BiH formira tim stručnjaka koji će izraditi strategiju zapošljavanja policijskog kadra, naši predlagači to rade 'ad hoc'. To je pokazatelj slabosti i političke nepromišljenosti, a još manje stručnog osvrta i doprinosa stabilnosti i sigurnosti", upozorava prof.dr. Sandi Dizdarević.

On se pri tom osvrće i na beneficirani radni staž s obzirom na specifičnost i složenosti poslova i stresa i posljedica koje s vremenom izaziva poput niz somatskih i psihičkih poteškoća, a što ovakvim izmjenama i dopunama gubi smisao u potpunosti.

"Da bi bilo jasnije, posao policijskog službenika obuhvaća izloženost konstantnom stresu i opasnosti, zbog čega je uveden uvećan staž kako bi mogao otići ranije u mirovinu, a ovakve izmjene i dopune izravno krše pozitivne norme i praksu svih policijskih službi i struke. Time si dajem za pravo predlagačima postaviti pitanje - smatraju li da je policijski službenik s 58 godina starosti sposoban za obavljanje složenih aktivnosti isto kao i na vrhuncu karijere? Ako je odgovor da, onda je nužno da se konsultirate s nekim od policijskih psihologa o njihovom mentalnom stanju", zakljuje Dizdarević.

Kao posljedice donošenja izmjena i dopuna zakona u ovakvom, lošem obliku, Dizdarević navodi kako bi došlo do pasivnog prosvjeda srednjeg i nižeg operativnog sastava koji bi u krajnjoj instanci za posljedicu imao izbjegavanje zadaća, nekvalitetan operativan i istražni rad. 

Pri tom podsjeća kako nitko ne spominje reformu policije te ističe: "Praktično gledajući, ako smo u posljednjih nekoliko godina imali katastrofalno stanje u sistemu sigurnosti, poput loših istraga, istražnih radnji, nedovoljno kvalitetnih operativnih akcija, postavlja se pitanje, zašto ostavljate rukovodni kadar među ovih 20% kada su upravo oni rukovodili u vrijeme takvih policijskih operacija?

Na koncu, prof.dr.Dizdarević ponovno upozorava na ozbiljne posljedice kada političari nastoje zakonskim normama održati devijacije i to prvenstveno pripisuje neznanju.  

"Ovakve izmjene i dopune zakona nisu sustavna potreba policije već pojedinaca, točnije produženih političkih rukovoditelja na najvažnijim rukovodećim pozicijama unutar policijskih agencija. Predlagači nisu dio policijske struke, niti imaju policijske spoznaje, ali ono što su predložili dodatno zabrinjava, a to je da im je prijedlog serviran upravo od nekompetentnih policijskih kadrova koji bi, mimo postojećih zakonskih normi, još uživati blagodati svojih pozicija", zaključuje Dizdarević.