Dugo najavljivani nacrt Zakona o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine trebao bi se naći pred parlamentarcima do kraja mjeseca.

Iz Saveza samostalnih sindikata BiH očekuju da bude i usvojen. Entitetski Parlament u listopadu prošle godine u formi nacrta je usvojio Zakon o minimalnoj plaći koja bi, po tom propisu, iznosila 1000 KM.

Nova Vlada odlučila je preispitati sve zakone koje je zatekla u proceduri, a očekivanja Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza, su da će set zakona, uključujući i onaj o minimalnoj plaći, sada konačno biti i usvojen.

- Dakle, trebao bi biti u primjeni od 1. siječnja 2024. i ono što je jako važno, u odnosu na prijedlog Udruge poslodavaca u načelu da poslodavci mogu povećati plaću do 400 KM, uz olakšavanje plaćanja određenih doprinosa, razlika između našeg zakonskog rješenja i onog poslodavaca je da će svaki poslodavac imati tu obvezu, neće biti prepušteno na volju ili milost i nemilost, izjavio je Šatorović.

Sluša se struka

Podsjetio je na odluku o isplati jednokratne pomoći te da mnoge kompanije koje nemaju organizirane sindikate nisu radnicima isplaćivale pomoć, a nisu morale plaćati poreze na to.

- Razlika između nas i njih je što mi želimo sustavno rješenje, dugoročno i koje će jamčiti primjenu, te ne želimo konfuziju među djelatnicima. Kako je nazvan popularno “Zakon o povećanju plaća od 400 KM”, kada otvorite to zakonsko rješenje, ne vidite nigdje priču o povećanju plaća radnicima. Ostavlja se mogućnost, što se moglo dogoditi, da onaj dio koji dobivaju u omotnicama samo bude legaliziran i da bude isplaćivan preko računa. Nismo imali jamstvo da poslodavci koji imaju prijavljene radnike na 1000 KM, da ih neće odjaviti te radnike prijaviti na 600 i podići ovih 400 i imati neke subvencije, objasnio je Šatorović dodajući kako vjeruje novoj Vladi FBiH dok se ne dokaže suprotno te da obećanje o zakonskom rješenju do kraja godine stoji.

Vlada Federacije je pripremila set fiskalnih zakona koji bi trebali olakšati poslovanje u ovom entitetu, ali istovremeno omogućiti i viši standard. Mjesecima govore kako fiskalne reforme podrazumijevaju smanjenje doprinosa na plaće te podizanje minimalne plaće.

Vlada dosad nije precizirala koliko bi to smanjenje trebalo točno iznositi. Međutim, prema informacijama, nakon analize i razgovora s poslodavcima i ekonomskim stručnjacima, pripremljeno je smanjenje stope doprinosa na plaću koja bi, umjesto trenutnih 41,5 posto, trebala iznositi oko 30 posto.

Istovremeno, Vlada želi stimulirati poslodavce da razliku u smanjenju preusmjere u plaće radnicima. Tako bi se istovremeno minimalna plaća podigla na 1.000 KM, što je odavno zahtjev sindikata u FBiH.

- Jedini otklon koji ćemo imati prema tome je upozorenje nekih ekonomista da će to u ovakvom ekonomskom kontekstu biti jako teško provodivo. Ali zbog toga upravo i radimo na tome da se izmijene fiskalni zakoni kako bi takav zakon o minimalnoj plaći bio realan, rekao je nedavno zastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH, Belmin Zukan.

Divljanje cijena

Ekonomski stručnjak Admir Čavalić upozorava da se Zakon o minimalnoj plaći ne smije donijeti bez prethodna dva nužna koraka.

- Prvi koraci nužno se moraju odnositi na fiskalne zakone. To su dakle Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak. I ovaj Zakon o minimalnoj plaći bez ta dva ne bi imao smisla. Na taj način bi se smanjio bruto trošak rada i stekli uvjeti da minimalna plaća iznosi tisuću maraka. To bi bilo korektnije zvati minimalno primanje, jer će to podrazumijevati i topli obrok i prevoz – nešto što se dosad nije tretiralo kao dio plaće, naveo je Čavalić.

U međuvremenu sindikalna potrošačka korpa za četveročlanu obitelj koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za kolovoz 2023. iznosi 3.322 KM. Građani strahuju da bi cijene mogle dodatno rasti s obzirom na poskupljenje goriva.

Predsjednik Udruge potrošača Futura Marin Bago kaže da je strah građana opravdan jer nas iskustvo uči da je svako poskupljenje goriva dovelo do divljanja cijena. S druge strane, ističe, kada bi gorivo pojeftinilo cijene se ne bi vratile na prijašnje.

- Imamo rekordna punjenja proračuna i pravo je vrijeme da se taj novac vrati građanima u vidu subvencija. Možemo pogledati što rade zemlje u regionu i EU i uzeti ono što je nama najjednostavnije. U Hrvatskoj već par godina ide nekoliko stotina milijuna subvencija prema poljoprivrednicima, privrednicima, penzionerima... Ako se baš ne može spriječiti divljanje cijena, u šta nisam uvjeren, može se ići ka pojedinačnim stavkama iz iznosa minimalne potrošačke korpe, objašnjava Bago.

U tom smislu građanima mogu dati subvencije u vidu omogućavanja besplatnog pohađanja vrtića za djecu, besplatnih užina za školarce te istovremeno mobiliziati poljoprivrednike i stočare te ih subvencijama potaknuti da proizvode.

Za Vladu će biti izazovno da popuni proračunske rupe koje će se eventualno pojaviti usljed smanjenja nameta, a jedna od mogućnosti o kojoj intenzivno razmišljaju je online fiskalizacija.

N. K.