Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Na Saboru Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u Sarajevu je u subotu izabran novi predsjednik - Stipe Prlić, bivši direktor JP HT d.o.o, kao i dopredsjednici, Petar Matanović i Marinko Pejić.

Prlić je bivši direktor JP HT d.o.o. Mostar kojeg je Uprava suspendirala zbog afere 'Gibraltar', u kojoj su on i ostali optuženi oslobođeni svih optužbi. Međutim, Prlić nikada nije vraćen na prijašnju dužnost, a zbog ispunjavanja uvjeta za umirovljenje, a potom i umirovljenja, potpuno se povukao iz javnosti.

Nakon skoro četiri godine anonimnosti, Prlić je netom nakon izbora za predsjednika najavio "pozicioniranje važnije uloge HNV-a u bh društvu" i odmah kritizirao Hrvatski narodni sabor (HNS) i njihov prijedlog izmjene Izbornog zakona.

Prlić: Ja sam u zapadnoj Hercegovini zaštićen

-U svom radu nastojat ću pozicionirati HNV u BiH da ima važniju ulogu u bh društvu. Također, zalagat ću se za vrijednosti zbog kojih je osnovan HNV kao prva nevladina organizacija s hrvatskim predznakom u BiH. Samim osnivanjem HNV-a dali smo jasnu poruku da smo za mir, da svi ljudi u ovoj našoj domovini žive ravnopravno koliko je to što više moguće i nismo za produbljivanje nacionalnih podjela, rekao je Stipe Prlić, nakon što je izabran za novog predsjednika.

Kako je istaknuto na Saboru, HNV smatra da izmjene Ustava i Izbornog zakona trebaju biti u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i Međunarodnog suda za ljudska prava iz Strasbourga (Sjedić-Finci i drugi), te s međunarodnim konvencijama o zaštiti ljudskih prava.

U tom pogledu, smatra Prlić, po zakonu koji sada predlaže Hrvatski narodni sabor (HNS) ne bi se mogli izabrati predstavnici hrvatskog naroda tamo gdje ne prelaze 5,8 posto stanovništva.

-Samim osnivanjem HNV-a dali smo jasnu poruku da smo za mir, da svi ljudi u ovoj našoj domovini žive ravnopravno što je više moguće i nismo za produbljivanje nacionalnih podjela, po zakonu koji sada predlaže Hrvatski narodni sabor ne bi se mogli izabrati predstavnici hrvatskog naroda tamo gdje ne prelaze 5,8 posto stanovništva. Mislim da je s tim prijedlogom zakinut veći broj Hrvata u BiH, koji žive u dijelovima gdje su u manjini. Umjesto da o njima vodimo računa, mi vodimo računa o zapadnoj Hercegovini. Ja sam tamo zaštićen u svakom pogledu i ne vidim nikakav problem za nas, gdje smo u većini. Isto tako ne bi trebalo da bude bilo tko bez zaštite tamo gdje je manjina, poručio je Prlić.

Podsjetimo da je Prlić duže vrijeme bio kandidat za predsjednika, no kandidaturu nije želio prihvatiti jer je tada bila aktualna afera ‘Gibraltar’. Naime, 2015. bivši čelnici HT Eroneta Stipe Prlić i Zoran Bakula bili su optuženi za zloupotrebu službenog položaja ili ovlasti i primanje i davanje mita u slučaju “Gibraltar” koji se vodio pred Sudom BiH, a bio je optužen i direktor marketinške agencije SV-RSA Neven Kulenović.

Prlić je zbog ove afere promptno suspendiran s dužnosti direktora JP HT d.o.o. Mostar. Nakon što su svi optuženi oslobođeni krivnje Prlić nije vraćen na posao te otišao u mirovinu.

HNV-ovci o 'presudi Ljubić', vitalnom nacionalnom interesu, Domu naroda...

-Treba potražiti srednji put, kompromis između nacionalnog i građanskog, na liniji kreativne provedbe Daytonskog sporazuma, ne iluzija. Niti je to separatizam RS-a, niti je to unitarizam SDA, niti je to treći entitet HDZ-a, to je jedan srednji put, srednje rješenje koje će pomiriti građansku državu i prava konstitutivnih naroda u BiH koja se čak od nekih političkih snaga osporavaju. To je grubo kršenje ZAVNOBIH-a, grubo kršenje Ustava. Konstitutivnost naroda je nešto što mora biti ispoštovano, osnova na kojem će se razvijati građanska prava, slobode ljudi, individualna prava, rekao profesor Ekonmoskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet, član HNV-a.

Član HNV-a je i dr. Ivo Komšić, bivši član Predsjedništva Republike BiH iz reda hrvatskog naroda od 1993. do 1996. i bivši  gradonačelnik Sarajeva od 2013. do 2017. godine. Komšić je jedan od utemeljitelja SDP-a BiH, a nakon razočaranja u tu stranku, inicijator Pokreta socijalne pravde i demokracije (SPD) koja pokušava okupiti lijevi blok stranaka za sljedeće izbore, među kojima je i DF njegovog prezimenjaka i aktualnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Govoreći o presudi Ustavnog suda po prizivu Bože Ljubića, predsjednika Glavnog vijeća HNS-a, Komšić je kazao: "Presudu je provelo Središnje izborno povjerenstvo (SIP) nakon posljednjih izbora kada je izračunalo broj mandata izaslanika u Domu naroda FBiH ne inzistirajući na najmanje jednom pripadniku konstitutivnog naroda u svakoj županiji, ako ih tamo nema. Time je ispoštovana odluka Ustavnog suda, usklađen Izborni zakon i Ustav FBiH i na tome se isključivo bazirala presuda suda. Znači da je presuda Ustavnog suda po Ljubićevoj apelaciji Ljubića provedena. Praktički je SIP promijenio Izborni zakon u skladu s Ustavom. Odnosno, svaka priča o izmjeni Izbornog zakona suvišna je u ovom dijelu, a on jest jedini. Sve ostalo što je tražio Ljubić, uključujući i proporcionalnu zastupljenost je palo".

Pitanje je hoće li se HNV, pod Prlićevim vodstvom nametnuti kao svojevrsni, pandan tzv. "hrvatske ljevice" prema HNS-u jer su članovi ove nevladine udruge s hrvatskim predznakom redom bili ili su još uvijek i članovi nekih od stranaka lijevog političkog spektra u BiH. U svakom slučaju, rasprava bi mogla biti zanimljiva.

HNV: Protiv "zločinačke Herceg-Bosne" i HNS-a

HNV BiH se u vodećem, hrvatskom političkom korpusu, pretežito percipira kao "nebitna udruga pojedinih sarajevskih Hrvata koja koegzistira s bošnjačkom politikom Sarajeva", iako su joj u članstvu brojni istaknuti intelektualci Hrvati, ljevičari po političkom spektru. Na njihovim službenim stranicama stoji da su prva nevladina, hrvatska organizacija, formirana davne 1994. godine i koje je, kako se navodi, "faktički zaustavila rat Armije BiH i HVO-a u BiH" jer je njihov "federalni koncept uređenja prihvatila tadašnja američka administracija kao mirovni projekt za BiH i na temelju kojeg je došlo do Washingtonskog sporazuma".

"Tim projektom su prekinuti pregovori u Ženevi o podjeli države, ugašena zločinačka tvorevina “Herceg-Bosna", omogućen vojni savez Armije BiH, HVO-a i Hrvatske vojske kao pretpostavka za vojni poraz tadašnje Vojske Republike Srpske, dijelova bivše JNA i paravojnih formacija iz Srbije koje su vojno djelovale u BiH i Hrvatskoj. Završne vojne operacije tog saveza bile su u vojnoj akciji 'Oluja', nakon čega su uslijedili Daytonski pregovori i Daytonski sporazum. Dakle, HNV BiH je bio aktivni sudionik, kako Washingtonskog, tako i Dayonskog sporazuma", navodi se u opisu HNV-a.

Međutim, zašto je percepcija HNV-a takva kakva jest, posebice u zapadnoj Hercegovini, pokazuje i njihova tvrdnja o nekadašnjoj Herceg-Bosni kao "zločinačkoj tvorevini", što vjerojatno najveći dio Hrvata u BiH "neće lako progutati", unatoč vrlo realnim stavovima iz HNV-a oko drugih neriješenih pitanja u BiH.

U HNV-u također ističu kako današnja nefunkcionalnost i neracionalnost vlasti proizilazi iz tog daytonskog rješenja.

"U vrijeme nastanka i djelovanja HNV-a nije postojao Hrvatski narodni sabor (HNS), koji je kasnije formiran da bi zasjenio HNV i unio zabunu u javnost sličnim imenom, ali s potpuno suprotnim političkim namjerama od onih koje je imao i ima HNV. Kao prva nevladina hrvatska organizacija u BiH, nastala i formalizirana u ratu, HNV BiH nije odustao od svog projekta iz 1994. godine, i danas se zalaže za kantonizaciju cijele BiH, protiv je entitetske podjele države, za cjelovitu je i suverenu državu i za ravnopravnost naroda na cijeloj njenoj teritoriji. Zbog toga se HNV oštro protivi svakoj obnovi zločinačke “Herceg-Bosne", negiranju države BiH koje dolazi iz Republike Srpske i Srbije i svakom obliku daljnje podjele države. HNV se od svoga nastanka do danas zalaže za prijateljske odnose BiH i Hrvatske i očekuje od Hrvatske pomoć, ne samo Hrvatima, nego državi BiH na njenom putu ka Europi", stavovi su članova HNV-a.