Dodatna sredstva za Zapadni Balkan u narednom proračunu EU-a
Europska komija (EK) će predložiti zemljama članicama EU-a da iznos predpristupnih fondova (IPA) za naredni multifinancijski okvir (2021.-2027.) bude 14,5 milijardi eura, potvrdio je europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi. “Sve to će nam omogućiti da na jesen izađemo sa značajnim investicijskim planom za Zapadni Balkan. Nadam se da ćemo imati pozitivne povratne informacije od Vijeća EU-a jer su ovi prijedlozi robusni i značajni i mogli bi pomoći da pokrenemo ekonomski oporavak u našem susjedstvu”, prenosi Radio Slobodna Europa (RSE) riječi Varhelyija.
Instrument za pretpristupnu pomoć, tj. IPA fondovi, su mehanizam EU-a koji pruža financijsku pomoć zemljama kanidatima i potencijalnim kandidatima, što obuhvaća sve zemlje Zapadnog Balkana i Tursku. Taj mehanizam je osmišljen tako da usmjeri potporu na reforme kroz jedinstveni i fleksibilni sustav od kojeg neposrednu korist ostvaruju građani, dok zemlje dobivaju dodatnu pomoć za postizanje europskih standarda. U financijskom okviru u razdoblju 2014.-2020., IPA fondovi su iznosili 11,7 milijardi eura.
EU povjerenik za proširenje je predstavio prijedloge EK-a za cjelokupan proračuna za oblast vanjskih poslova EU-a u narednom sedmogodišnjem period i potvrdio da se u tom razdoblju očekuju značajnija ulaganja za zemlje europskog susjedstva i Zapadni Balkan. Prema prijedlogu EK-a, Zapadnom Balkanu će biti na raspolaganju i Europski fond za održivi razvoj u visini od 96,4 milijarde eura, uključujući i 10,5 milijardi eura jamstava za saniranje ekonomskih posljedica COVID19. EK je dodatno predložila da se iz sadašnjeg proračuna EU-a do kraja godine za zemlje Zapadnog Balkana, istočnog i južnog susjedstva osigura još 1 miljarda eura ta će sredstva, prema Varhelyiju, biti na raspolaganju već ove godine kako bi se stvorilo uvjete za gospodarski rast nakon krize COVID19. Varhelyi je osobito naglasio da EU ima snažni interes održati dugoročniji oporavak od pandemije COVID-19, osobito na Zapadnom Balkanu, te bi se navedenim sredstvima za ciljanje ulaganja u ključne gospodarske sektore, osiguranje likvidnosti malim i srednjim poduzećima i pružanje makrofinancijske pomoći, potaklo njihov razvoj i potrebne reforme.