Priredila: V.S.Herceg

Vlada Republike Srpske (RS) grčevito traži nove izvore financiranja, a to više nisu MMF, Svjetska banka ili zapadne financijske institucije tvrde pojedini analitičari iz RS nakon njegove višednevne posjete premijera RS, Radovana Viškovića, Kini prošlog mjeseca, izvješćuje Glas Amerike (Voice of America/VOA).

Sve bez međunarodnog natječaja

Nepuna dva tjedna nakon višednevne posjete premijera RS-a Radovana Viškovića Kini, u Banja Luci je 25 travnja, potpisan Memorandum o razumijevanju i suradnji na projektima izgradnje autoputa s predstavnicima kineske korporacije za putove i mostove (CRBS).

Međutim, vrlo malo je priopćeno pojedinosti i o potpisanom Memorandumu i o posjeti Kini.

-Kineski partneri prema Republici Srpskoj pokazali su razumijevanje u smislu da nas nisu bilo čime uvjetovali. Nisu nam ništa tražili u smislu "dat ćete nam zemlju, vodu, šumu ili elektrane". Ne, kazao je premijer RS-a Radovan Višković.

No, analitičarri upozoravaju da se ovi kontakti netransparentno odvijaju, a da je osnovni cilj pokušaj iznalaženja sredstava za sve veće izdatke u entitetskom proračunu.

Siniša Vukelić, urednik portala Capital, kaže kako se sve ovo odvija iza zatvorenih vrata.

-Sve se dogovara izravnim sporazumima, bez međunarodnog natječaja na kojima su kineske tvrtke ovdje dobivale posao. Vlada traži izvore financiranja na Istoku, nakon što se zaduživala ba bečkoj, londonskoj burzi. Nakon što su zaoštreni odnosi sa Zapadom, vlada RS-a se okrenula Kini kako bi dobila nova sredstva u proračun RS-a. I ono što znamo je da je predsjednik RS-a Milorad Dodik kazao kako će RS emitirati obveznice i da će možda Kina biti kupac tih obveznica, kazao je Vukelić za Glas Amerike.

Zašto su Kini zanimljive obveznice RS-a?

-Vi možete trgovati obveznicama nevezano za izdavatelje, tako da bi, u principu, ukoliko bi te obveznice preuzela kineska banka, naime pokrića plaćanja, onda bi uvijek bila u mogućnosti da to dalje preproda, ocjenjuje za VOA ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

-To kineksim bankama može biti zanimljivo iz jednostavnog razloga što je kamata koja je definirana od strane vlade RS-a za međunarodno zaduživanje, definirana na razini od 6,5 posto, što je dosta visoko za bilo koji oblik obveznica koje se plasiraju, kazao je Pavlović.

Inače, procjenjuje se da RS međunarodnim kreditorima, samo u 2023. godini treba vratiti oko 1,2 milijarde KM duga, od čega prva, velika rata dospijeva u lipnju, odnosno, tek za mjesec dana.