Što će se dogoditi s famoznim kompromisom s Dodikovog imanja

Bošnjački politički prvaci su srušili i Butmirski i Prudski dogovor, a sada su na korak da pokopaju i kompromis iz Laktaša. Eutanazirali bi i Daytonski  sporazum kojeg je antiustavno i bez odobrenja Parlamenta potpisao Alija  Izetbegović, ali to ne smiju i ne mogu.

Čelnici Trojke, HDZ-a BiH i SNSD-a su prije nekoliko dana na Dodikovom imanju u Laktašima kod Banjaluke pustili 'bijeli dim' i podigli javnost na noge  objavom da su dogovorili nekoliko prevažnih političkih pitanja od krucijalne važnosti za budućnost BiH i njezin europski put.

Zbunjuju javnost

Međutim, već sutradan su ti isti akteri počeli zbunjivati javno mnijenje kontradiktornim tumačenjima famoznog dogovora iz Laktaša. Čelnik Naroda i pravde i neformalni vođa Trojke Elmedin Konaković je 'pojasnio' kako zapravo nikakav dogovor nije u konačnici potpisan te da je tekst zaključaka  'provaljen' u javnosti u biti bio 'domaćinski' prijedlog SNSD-a, odnosno  Milorada Dodika. 

-Od Europske unije je zatražen točan datum pregovora i da će otvaranje pregovora, ukoliko se desi, biti najveći iskorak u povijesti Bosne i Hercegovine na europskom putu. Dogovoreno je da se u Domu naroda glasa protiv prijedloga izbornoga zakona SDA i da ide u redovnu proceduru, te da su vidjeli da u njemu postoje jedna ili dvije nepravilnosti. U Središnjem izbornom povjerenstvu trenutno se nalaze osobe koje su bili savjetnici u SDA, DF i da je saziv SIP-a odbio stotine prigovora, a da sada treba izabrati 3.000 predsjednika i potpredsjednika biračkih odbora. Ovo ništa nije dogovoreno niti potpisano, o svemu je razgovarano. Ima još pet dokumenata, kazao je Konaković.

Rekao je da se većina se slaže o pitanju cenzusa jer od niskog cenzusa kreće politička korupcija i da jeste problem lista u RS-u ali da bi to možda i natjeralo sve probosanske stranke da izađu s jedinstvenom listom.

-HDZ zanima izbor člana Predsjedništva iz hrvatskog naroda. Imaju deset modela. Nismo dogovorili, ovo je dokument interpretacija jedne strane, kazao je šef NiP-a o izboru člana Predsjedništva i ponovio da se radi o trivijalnom dokumentu na kojem nema potpisa predsjednika stranaka.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović prilično je nezainteresirano propratio  Konakovićevo viđenje dogovora u Laktašima, ali je zato njegov dugogodišnji partner i domaćin sastanka Milorad Dodik doslovce pobjesnio nakon  Konakovićevog  'gaženja' navodnog kompromisa, pa čak i nekih vrlo konkretnih detalja. 

Dvojbe

Dvojba je, jesu li čelnici Trojke, HDZ-a BiH i SNSD-a dogovorili novi Izborni  zakon bez ustavnih promjena ili ne.  

-Konaković savršeno dobro zna da njegovi Bošnjaci, muslimani, ne žele da promijene Ustav u tom dijelu. Ni mi ne bi mogli da pristanemo na promjenu Ustava koja bi promijenila karakter odnosa u BiH i ugrozila konstitutivnost naroda, kao i postojanje same BiH. On zna da od toga nema ništa, ali hoće da posredno sruši inicijativu koju je predložio lider HDZ-a Dragan Čović u vezi s izmjenom Izbornog zakona kako smo se i dogovorili, kazao je Dodik.

Dodao je da podržava ono što je predložio Čović u dijelu koji se odnosi na izbor člana Predsjedništva u Federaciji BiH, a to znači Bošnjaka i Hrvata.

To je uvijek, kaže Dodik, bio njihov dogovor, kao i da je bio svjedok kada je upravo tako i dogovoreno.

Amerikanci jasni

Američko veleposlanstvo u BiH je pričekalo da se malo slegnu dojmovi iz Laktaša, ali su ubrzo ugasili svaku mrvicu euforije. Pokazali su vrlo žustro svu osjetljivost i protivljenje mogućem dogovoru, po  Dodikovoj varijanti, oko Izbornog zakona. Za Ameriku su ustavne  promjene ultimativni preduvjet za izmjene Izbornog zakona.

-Prijedlozi sadržani u dokumentu napisanom u Laktašima 18. siječnja  govore mnogo o izborima, a vrlo malo o izbornom integritetu. Kao što su Sjedinjene Američke Države već napomenule, jedini legalni način da se odgovori na presude Europskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom je kroz ustavne amandmane. Drugi prijedlozi u dokumentu bi ojačali postojeći neodgovorni sustav i pomjerili stranačku politiku u Bosni i Hercegovini ka oligarhiji, što je upravo pogrešan smjer za demokraciju u zemlji. Čini se da je terminologija koja se odnosi na skeniranje glasačkih listića osmišljena na način da sačuva opcije za izbornu prijevaru kojom su bili opterećeni i izbori u listopadu 2022., a ne da osigura da se glasački listić svakog građanina računa kao dat. Konačno, reforma biračkih odbora koja smanjuje kontrolu političkih stranaka nad ovim tijelima je ključna za jačanje demokracije u zemlji, istaknuto je u priopćenju veleposlanstva SAD-a u BiH.

Izetbegović i Komšić ugledali priliku

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović se agresivno obrušio na američke  diplomate optuživši ih da nedopustivo podrivaju dogovor domaćih političkih predstavnika, što je, po Milanoviću jedini ispravni i mogući put za bolne  kompromise u BiH.

Neuputni rušitelji Laktaškog dogovora, šefovi SDA i DF-a Bakir Izetbegović i Željko Komšić, ugledali su svoju priliku nakon što su se Amerikanci kritički osvrnuli na određene detalja sa Dodikovog sastanka. 

Moguće je da će i Elmedin Konaković pogaziti 'riječ', možda i po nečijim naputcima, barem se tako može naslutiti iz njegovih negacija nekih krucijalnih stavki. 

-Trojka gubi igru živaca protiv dvojca Dodik-Čović i zarad privremenog mira u kući i apstraktnog napretka na europskom putu BiH sprema se da napravi veoma konkretne ustupke koji prijete da trajno promijene odnos snaga u Bosni i Hercegovini u korist ovog dvojca. Radi se o tri institucije: Predsjedništvo BiH je vrhovni zapovjednik  Oružanih snaga i nadležno je za najbitnija imenovanja u diplomatskoj mreži BiH, Ustavni sud BiH je efikasna brana za udare na ustavno-pravni poredak i to se u praksi potvrdilo u posljednjih par godina, Središnje izborno povjerenstvo organizira izbore i kroz izmjene koje će vjerojatno nametnuti Visoki predstavnik će dobiti mandat za imenovanje par tisuća promatrača koji moraju biti profesionalni i nepristrani, optužuje Trojku dokazani euroskeptik Bakir Izetbegović.

Željko Komšić se grčevito bori za svoju opciju pa stoga i nije čudo što silno demonizira dogovor iz Laktaša.       

-Na kraju krajeva šta će nam i samo članstvo u EU ako državu prepustimo, a pitanje je hoćemo li i stići do članstva, hoće li država opstati ako je budu vodili HDZ i SNSD a neke “sarajevske opcije” budu samo “statirale u kukuruzu” u svemu tome. Moramo razgraničiti neke pojmove. Rad na depolitizaciji pravosuđa, sprječavanje pranja novca, Frontex i pitanje migracija, suzbijanje korupcije, rad na tim i sličnim stvarima je jačanje europske perspektive, a ne laktaško uguravanje Dodikovih i Čovićevih želja u taj, od nikoga traženih, europski paket obaveza. To nije europski put, nego slabljenje i izdaja države. Ono što je dogovoreno u Laktašima; Predsjedništvo BiH HDZ-u, Ustavni sud BiH SNSD-u, Središnje izborno  povjerenstvo i jednima i drugima, a "Trojki" maglovita europska perspektiva pod uvjetom da je sama europska perspektiva upravo ovo ispunjavanje želja HDZ-u i SNSD-u, potpuno je dakle, sa stanovišta zdravog razuma, a kamoli sa stanovišta interesa države neprihvatljivo, smatra Komšić.

Rezimirano i zanimljivo, Dodik, Izetbegović, Komšić i Murphy ne dvoje da je  dogovor u Laktašima postignut, da su zadirali u Izborni zakon i Središnje  izborno povjerenstvo.

Elmedin Konaković odbacuje te tvrdnje i brani se da ništa nije potpisano. Nermin Nikšić, šef SDP-a je imao stanovitih srčanih tegoba pa je prešutio famozni sporazum s Dodikovog imanja. Ali, zašto šuti Edin Forto, čelnik  Naše stranke. Ponaša se kao da nije bio u Laktašima.  Nešto dogovarati pa sutra demantirati, pomalo liči na matricu varanja Bakira Izetbegovića oko  famoznog Mostarskog sporazuma.  

D. G.