Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i lider SNSD-a Milorad Dodik oglasio se na Twitteru i objasnio što se nije pojavio na mostarskom sajmu.

Kao jedan od razloga naveo je da nije htio da sjedi sa visokom predstavnikom Christianom Schmidtom.

“Međutim, kada sam vidio da treba da sjedim za stolom s Kristijanom Šmitom, onda nisam htio da kvarim idilu o kojoj Konaković govori i da remetim osjećaj uspjeha u formiranju Vlade Federacije, onako kako je formirana.
Sve drugo je izvan tog – uspješna usaglašenost o kojoj je govorio Konaković, koji kaže da je za dogovor, a onda mimo bilo kakvog dogovora nameće stav kako će BiH glasati u Savjetu Evrope Kosovu, ili kako da se glasa u UN-u bez konsultacija s Predsjedništvom BiH. To nije dogovor, već kršenje dogovora”, napisao je Dodik.

Dotakao se Dodik i teme u vezi interkonekcija odnosno tema koje su kamen spoticanja na Vijeću ministara BiH.

“Priča o gasovodu iz Srbije traje već 15 godina i znamo da nivo BiH treba da da formalnu saglasnost za dodirnu tačku. Konaković pojašnjava da je to voluntarizam Republike Srpske, što nije tačno u pogledu voluntarizma.
Svih ovih godina pokušavali smo da se dobije formalna saglasnost za gasovod i dalje ne razumijemo zašto ne može. Po tom pitanju isto je bilo još od Zlatka Lagumdžije pa do danas. Na zadnjem radnom sastanku s predstavnicima “trojke” rečeno je da razvojni projekti neće biti zaustavljani. A jedan od razloga zašto nije održana posljednja sjednica Savjeta ministara je upravo tačka dnevnog reda o gasovodu. Onda se nakon toga dodaju druge tačke dnevnog reda, a ta konekcija izostavi. To nije dogovor i ne može biti.  Sada ide njihova priča o južnoj konekciji, to je samo novo uslovljavanje. Ali, mi nemamo ništa protiv stavljanja te južne konekcije na dnevni red sjednice Savjeta ministra. Što se tiče zakona o spoljnim poslovima, BiH ga nikad nije imala i o tome treba da se dogovara.
Konaković spominje i zakon o VSTS, koji je problematičan i on predstavalja jedan od prijedloga Evropske komisije iz 14 prioriteta.  Ali kako to da se iz prioriteta izdvaja samo ono što odgovara Bošnjacima ili ko je taj koji kaže šta je to što je bitnije od drugog iz tih prioriteta?, pita se Dodik.

Na kraju, Dodik se dotakao i aktuelne teme Izbornog zakona BiH.

“Ono što je danas moglo da se vidi, Konaković je s HDZ-om postigao dogovor o Izbornom zakonu i to je dobro. Nadam se da će taj dogovor biti održiv. Vidjećemo”, naveo je na kraju Dodik.

Konaković odgovorio Dodiku

Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde u ekskluzivnom odgovoru za N1 komentarisao je navode Milorada Dodika da su se Konaković i Dragan Čović dogovorili u vezi izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Konaković za N1 kaže da “Dodik usklađeno zvuči sa Bakirom Izetbegovićem i Željkom Komšićem”.

Konaković podsjeća da Izborni zakon nije moguće usakladiti bez njih trojice.

“Oni moraju da kažu kakva se to hemija dešava između njih trojice. Možda Dodik vraća neke ustupke jer su vidim Komšić i Izetbegović sinhronizovano podržali njegove stavove oko OHR-a, vidim da su zajedno protiv Schmidta, protiv stranih sudija, da zajedno pričaju o miješanju sudija u pravosuđe u Bosni i Hercegovini, a onda on danas usklađuje svoj politički stav, ne znam iz kojeg razloga, sa onim što bjesumučno pokušava objasniti SDA i DF a zapravo zamajavajući javnosti”, objasnio je Konaković za N1.

Izmjene Ustava i Izbornog zakona podrazumijevaju širi konsenzus  oko kojeg se svi u BiH moraju dogovarati.

“Šta da smo se dogovorili, to je pitanje za njih sviju koji pričaju gluposti u zadnjim danima. Šta da imamo dogovor, ko će to izglasati? Mislite da je Čović neinteligentan da mu ja mogu nešto isporučiti ili Nikšić, uz poznavanje činjenica kako se mijenja Izborni zakon”, kazao je za N1 Konaković.

Na kraju, Konaković je uputio poziv Dodiku da nastave sa pozitivnim procesima koji su pokrenuti.

“Pitanje istočne interkonekcije ide na Vijeće ministara, to je naš stav već dobro poznat, a naravno po zakonu i Ustavu BiH. Struka će reći svoje mišljenje. Ne dozovljavamo da neko koči Južnu interkonekciju , koči zakone iz 14 prioriteta, da koči zakon o vanjskim poslovima. Zašto? Ako imamo dobru vjeru i dogovor oko opšteg fukncionisanja onda ne možemo birati teme koje nam sviđaju ili ne”, istakao je Konaković.