Piše: V.S.Herceg

Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić jučer je otkrio da je za oko 300 osoba zabranjen ulazak u BiH jer predstavljaju prijetnju javnom redu, miru i sigurnosti Bosne i Hercegovine. On je pri tom kazao da je na tom popisu najmanje državljana Republike Srbije.

-Ima više od 60 državljana Crne Gore, više od 70 iz Albanije, isto toliko Turaka i 27 državljana Srbije, i tu je apsolutno nadležnost Obavještajno-sigurnosne agencije i mi ne ulazimo u to već radimo tehnički dio prema zakonu. Dužni smo unijeti te akte u bazu i po njima zakonski postupa Granična policija i Služba za poslove sa strancima, kazao je prvi čovjek Službe za poslove sa strancima.

No, čini se da zabranu ulaska u BiH pojedinim državljanima susjedne Srbije, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, shvaća osobno. Čak što više, on će od graničnih policajaca srpske nacionalnosti zatražiti da takve osobe - krijumčare u BiH.

Dodik traži

Naime, Dodik je optužio Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) BiH da je postala "otuđeni centar moći kojim upravlja isključivo ravnatelj te službe Osman Mehmedagić", pri tom najavivši nevjerojatno - da će od predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeletije (SNSD) tražiti da posebnim pismom dadne uputu graničnim policajcima srpske nacionalnosti kojom bi od njih tražio da u svojim smjenama ne poštuju uvedene zabrane i dopuste ulazak u zemlju i osobama označenim kao prijetnja nacionalnoj sigurnosti. Na 'tepetu' se našla i Granična policija BiH.

-Kada se netko najavi da dolazi iz Srbije, mi ćemo pokušati da to bude kroz smjenu kada rade Srbi i tako ćemo to rješavati. Ali ako je to intencija, odlično su uspjeli. Mi to nismo htjeli. Ako hoće, imat će igru, rekao je Dodik, pri tom u vrlo nezgodan položaj stavljajući i samog Tegeltiju, a posebno djelatnike Granične policije BiH srpske nacionalnosti izravno od njih tražeći krijumčarenje ljudi, posebice, onih koji su okarakterizirani kao prijetnja sigurnosti BiH.

Za podsjetiti je da, sukladno Zakonu o obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, upravo tročlano Predsjedništvo BiH u kojem je i Dodik, prima obavještajne podatke od OSA-e, a da predsjedatelj Vijeća ministara BiH koordinira aktivnosti Agencije i osigurava smjernice u pogledu sigurnosno-obavještajne politike, nadzire rad Agencije i snosi političku odgovornost za njen rad, vrši nadzor nad radom Agencije i osigurava zakonitost u obavljanju njenog rada, što uključuje davanje općih smjernica Agenciji za izvršavanje zadataka itd.

'Granična policija za provođenje zakona, a ne nezakonite naloge bilo kojeg političara'

Iz Granične policije na to su reagirali kako oni rade isključivo po zakonu te da neće dopustiti bilo kakve političke intervencije u njihov rad.

-Pripadnici Granične policije BiH, bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost, opredijeljeni su za provođenje zakona, a ne nezakonite naloge bilo kojeg političara. Radom policijskih službenika upravlja ravnatelj Granične policije BiH. Trenutno je to, za one koji su tu činjenicu zaboravili, Zoran Galić, a ne političar, makar dolazio i iz Predsjedništva BiH, komentirao je za agenciju HINA, ovu skandaloznu Dodikovu najavu savjetnik ravnatelja Granične policije BiH, Svevlad Hoffman.

Kao što je to potvrdio i direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić, i Granična policija BiH postupa po danim uputama i podatcima u računalnom sustavu gdje se, unosom osobnih podataka i putnih dokumenata dobivaju informacije o mjerama koje se trebaju poduzeti prema provjeravanoj osobi na graničnom prijelazu.

Podsjetimo da su ove oštre reakcije uslijedile nakon što Goranu Petronijeviću, odvjetniku tima obrane Radovana Karadžića, 25. ožujka nije dozvoljen ulazak u BiH na graničnom prijelazu Zvornik, kao ni bivšem zapovjedniku Žandarmetije Srbije na graničnom prijelazu Rača, generalu Bratislavu Dikiću, a prije toga na graničnom prijelazu Vardište beogradskom profesoru Milošu Koviću koji kao gostujući profesor predaje i na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu. Svu trojicu povezuje promoviranje proruskih i srpskih nacionalističkih stajališta - bivši zapovjednik Žandarmetije Srbije i general Bratislav Dikić je među 14 optuženih za državni udar i terorizam u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora u listopadu 2016. godine.

Dikiću je u ovom slučaju odvjetnik bio upravo Petronijević koji je i jedan od organizatora anti-NATO prosvjeda u Nišu. Profesor Ković, kojem je također zabranjen ulazak u BiH, bio jedan od svjedoka obrane Ratku Mladiću tijekom suđenja u Haagu, a između ostaloga, 2020. godine bio je i aktivni učesnik prosvjeda koje je SPC organizirala u Crnoj Gori u znak neslaganja zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Zabrana ulaska u BiH za navedenu trojicu bio je i povod za nove reakcije iz RS-a, ali i Republike Srbije, kao i za dodatne optužbe prema državnim institucijama - ovaj put obavještajno-sigurnosnu agenciju.

Ipak, a kao što je to Dnevni list već pisao, mjere zabrane ulaska pojedinoj osobi ne donose se po osnovu proizvoljnih zaključaka ili površnih provjera ili, a na što aludira član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, po osnovu nacionalne pripadnosti ili nacionalne netrpeljivosti.

Zašto se dobije "status" prijetnje za nacionalnu sigurnost?

Prema Zakonu o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Agencija je odgovorna za prikupljanje obavještajnih podataka u svezi s prijetnjama po sigurnost BiH, kako unutar, tako i izvan BiH, njihovo analiziranje i prenošenje ovlaštenim dužnosnicima i tijelima, kao i za prikupljanje, analiziranje i prenošenje obavještajnih podataka s ciljem pružanja pomoći ovlaštenim službenim osobama kako je definirano zakonima o Kaznenom postupku u BiH, te ostalim nadležnim tijelima u BiH kada je to potrebno radi suzbijanja prijetnji po sigurnost BiH. U konačnici, svaka sigurnosna agencija neke države jedan je od najvažnijih stupova obrane njenog suvereniteta i sigurnosti i svojevrsni sigurnosni alarm.

I tu dolazimo do točnog pojašnjenja "prijetnja po sigurnost BiH", pod kojom se smatra prijetnja suverenitetu teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku, osnovama ekonomske stabilnosti BiH, kao i prijetnje po globalnu sigurnost koje su štetne po BiH. Prema tome, isto uključuje terorizam, špijunaža usmjerena protiv BiH ili štetna po sigurnost BiH na bilo koji drugi način, sabotaža usmjerena protiv vitalne nacionalne infrastrukture BiH, organizirani kriminal usmjeren protiv BiH ili štetan po sigurnost BiH na bilo koji drugi način, trgovina drogama, oružjem i ljudima usmjerena protiv BiH ili štetna po sigurnost BiH na bilo koji drugi način, nezakonita međunarodna proizvodnja oružja za masovno uništenje, ili njihovih komponenti, kao i materijala i uređaja koji su potrebni za njihovu proizvodnju, nezakonita trgovina proizvodima i tehnologijama koje su pod međunarodnom kontrolom,  radnje kažnjive po međunarodnom humanitarnom pravu, djela organiziranog nasilja ili zastrašivanja nacionalnih ili vjerskih grupa u BiH.

Prema Poglavlju IX, članku 83. ovog Zakona, Član 83. izričito stoji da je "zabranjeno prikupljanje informacija o osobama samo na osnovu njihovog nacionalnog ili rasnog porijekla, vjerskih uvjerenja, seksualnog ponašanja ili političkih uvjerenja, članstva u određenom pokretu ili organizaciji koja nije propisana zakonom". Stoga se čini da su razlozi za zabranu ulaska u BiH daleko ozbiljniji od tek političkih uvjerenja ili nacionalne pripadnosti, a kako se to želi prikazati.