Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Mladi HDZ-ovac Davor Pranjić, potpredsjednik RS-a iz reda hrvatskog naroda, dočekao je svojih pet minuta političke slave preuzevši privremeno predsjedničke dužnosti od Milorada Dodika, iako upitno i s neizvjesnim konačnim ishodom. 

Dodik je na Sudu BiH pravomoćno presuđen na jednu godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne dužnosti zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, a nakon čega mu je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) oduzelo mandat predsjednika RS-a. Prema Ustavu RS-a, predsjednik RS-a određuje koji će ga od dva potpredsjednika u slučaju njegove privremene spriječenosti zamjenjivati na toj dužnosti. 

Dodik je za RTRS izjavo kako je Pranjićevp privremeno preuzimanje dužnosti predsjednika RS-a "isključivo tehničke prirode i zbog Sarajeva", a sam Dodik i dalje se smatra predsjednikom. Ovo je otvorilo nove polemike, i s pravnog i političkog stajališta. 

Oporbene stranke u RS-u smatraju kako se radi o još jednom Dodikovom kukavičluku, a ustavni stručnjaci ističu kako je posrijedi kršenje Ustava. Dok traju ovi prijepori, pitanje je hoće li, Pranjić biti još jedna Dodikova žrtva? I to ne samo Dodikova već i svog stranačkog šefa Dragana Čovića bez čijeg 'zelenog svjetla' Pranjić ne bi preuzeo ovaj vrući krumpir, te završiti pod optužnicama kao predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić, bivši predsjednik Vlade tog entiteta Radovn Višković i mnogi drugi koji su upravo zbog Dodika pod američkim, britanskim i drugim sankcijama ili na optuženičkim klupama? 

Ili je Pranjić mudra 'tampon zona' u odlasku Dodika s političke scene koji je HDZ-u postao vrlo neugodan partner. Kako god bilo, Dodik je, nakon što je otkupio jednogodišnju zatvorsku kaznu, ponovno pokazao kako poštuje presude Suda BiH, makar to bilo iz "tehničkih razloga". Na koncu, nije objavljeno kada je Dodik prenio ovlasti na Pranjića.  

Dodik: „Milorad Dodik će obavljati poslove predstavljanja srpskog naroda“

Ovo je već drugi put da Dodik upravo Pranjiću, a ne drugom potpredsjedniku Ćamilu Durakoviću, daje povjerenje - već jednom ga je odredio kao privremenu zamjenu prilikom njegovog bolničkog liječenja u prosincu prošle godine. On je, a što je objavljeno u novom broju Službenog glasnika RS-a, već potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutarnjim poslovima prema kojma se uvodi rezervni sastav policije u RS-u, a što je Dodikova inicijativa.

Dodik, kao osuđena osoba kojoj je zabranjeno javno djelovanje, a SIP ukinuo mandat predsjednika RS-a, čini se kako je našao načina za provođenje svojih političkih ciljeva, samo "drugom rukom".

"Da sam ja potpisao ukaz, oni bi rekli kako kršim i tražili bi novi proces. U Sarajevu samo čekaju formalni razlog da bi me ponovno gurnuli u proces tvrdeći da kršim odluke koje su nepravedne. Gospodin Pranjić je korektan čovjek koji radi svoj posao. On je i ranije potpisivao ukaze. Sada smo nevoljno i nepravno u situaciji u kojoj ti u Sarajevu čekaju formalan razlog da bi me ponovno ugurali u proces i mrcvarili tvrdeći da ja kršim njihove odluke. Taj proces i dalje traje, sada idemo na Ustavni sud koji je takav kakav jest. Onda ćemo vjerojatno to završavati na Europskom sudu za ljudska prava", rekao je Dodik za RTRS, kazavši kako "se ne smije dopustiti zastoj u donošenju pravnih akata" te da će tu ulogu preuzeti potpredsjednik.

Istodobno je ponovio kako će on (Dodik op.au.) nastaviti obavljati sve predsjedničke obveze.

"Moramo ostati slobodni i boriti se protiv nepravde. Pokušavaju se progurati dvostruki standardi, ali RS funkcionira. Milorad Dodik će obavljati poslove predstavljanja srpskog naroda, svaki dan s više energije nego do sada. Što je sporno u tome što je potpredsjednik potpisao ukaz? Nema većeg mjesta instrumentalizacije laži nego u Federaciji BiH", zaključio je Dodik.

Međutim, podsjetimo na nedavnu izjavu predsjednika HDZ BiH Dragana Čovića koji je kazao kako "“u ovom trenutku nema predsjednika Republike Srpske i to treba popuniti”, čime je poslao poruku kako poštuje odluku i Suda BiH i SIP-a o oduzimanju mandata Dodiku.

Očito uvrijeđen Čovićevom izjavom, Dodik mu je preko naloga X odgovorio: “Čitam da je moj prijatelj Dragan Čović rekao kako Republika Srpska nema predsjednika!!! Mislim da Herceg-Bosna nema predsjednika i da ga treba izabrati”.

Iako je jasno da ovaj politički dvojac Dodik-Čović njeguje dugogodišnje savezništvo, ipak treba sačekati daljnji razvoj situacije, jer Čoviću, svakako, i zbog nestabilnog odnosa s federalnim partnerima, kao i zbog agresivnog pristupa stranaka oporbe u RS-u, ali i zbog zajedničkih interesa, nije lako grubo se odreći Dodika. Je li Pranjić Dodikova osveta Čoviću ili je posrijedi novi „deal“? Teško je razmrsiti konce ove komplicirane mreže.

Pranjić je nešto pokušao kazati…

Potpredsjednik RS-a Davor Pranjić, u izjavi za Dnevnik.hr Nove TV, potvrdio je kako je cjelokupna situacija u BiH delikatna te da se ovlasti koje su mu prenesene "odnose isključivo na potpisivanje ukaza", što je "njegova zakonska i ustavna obveza", čime je samo potvrdio Dodikove riječi. 

"Ustavna obveza svih nas koji obavljamo dužnosti je da se kontinuitet vlasti mora očuvati zbog izbjegavanja nekih novih pravnih postupaka kojim bi se netko eventualno bavio", rekao je Pranjić, kazavši kako 

Na pitanje novinarke znači li to da Milorad Dodik priznaje Sud BiH, Pranjić je rekao da dužnosnici u RS-u imaju svoj stav po tom pitanju.

"Oni su to kroz neke zaključke unutar parlamenta donijeli i s te strane oni slijede tu politiku koja je s njihove strane jedinstvena. Ono što s naše strane jest, da se osigura pokušaj smirivanja situacije i da izađemo iz ove, ja bih rekao, i te kako duboke krize. Možemo kazati da se kraj ne nazire, ali svakako je i poziv da se situacija smiri i da nitko iz Sarajeva ne treba izazivati bilo kakvu retoriku ili reakcije koje bi eventualno potekle iz Banja Luke", neodređeno je rekao Pranjić. 

Komentirajući najavljene prijevremene izbore za predsjednika RS-a, rekao je kako "ima još puno nepoznanica".

"Ulazimo u iznimno napet period, ali evo i poziv, kao jedan od koraka, da se sve smiri, jer sve ovo nas vodi u, ja bih rekao, duboku ekonomsku (krizu) koja će uslijediti godinama koje su ispred nas. Ako mi ne budemo predvodili procese koji donose dobrobit državi, ne možemo niti očekivati da će nešto nakon nas, sutra, ili za godinu dana biti bolje", pokušao je "nešto", očito neuspješno, razjasniti Pranjić. 

„Dodik se lažno predstavlja“

Profesori ustavnog prava Davor Trlin i Milan Blagojević ocijenili su da je postupak kojim je bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik prenio ovlasti na potpredsjednika entiteta Davora Pranjića neustavan, te da ukaz kojim je proglašen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutarnjim poslovima, objavljen 19. septembra, nema pravnu valjanost.

Trlin smatra da je Dodikov potez nezakonit iako ga se u političkoj javnosti pokušava prikazati kao praktičan ili tehnički.

"On se može okarakterizirati kao praktičan ili kontroverzan, ali svakako nije u skladu s Ustavom RS-a. Čak i da je Dodik i dalje predsjednik RS-a, ovlasti bi mogao prenijeti samo u slučaju privremene spriječenosti, dok je u ovom slučaju riječ o trajnoj zabrani. Prema tome, prijenos ovlasti na Pranjića nije pravno utemeljen", komentirao je Trlin za agenciju FENA.

Podsjetio je da je Dodiku mandat prestao nakon što mu je Sud BiH pravomoćnom presudom izrekao mjeru zabrane obavljanja dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, što je SIP BiH i formalno verificirao.

"Iako je situacija pravno jasna, političke elite u RS-u ponašaju se kao da presuda i odluke Suda BiH i CIK-a ne postoje, te kao da Dodik i dalje obavlja dužnost predsjednika. Međutim, on nije predsjednik i ne može biti najmanje šest godina", naglasio je Trlin.

Dodao je da Dodik ovakvim manevrom pokušava zadržati faktičku kontrolu nad sustavom, iako formalno više nema ustavni legitimitet.

"Djeluje da je Dodik svjestan mogućih posljedica, pa čak i kaznene odgovornosti za lažno predstavljanje. U suštini, on nastoji održati političku i koalicijsku kontrolu, posebno u okviru saveza SNSD–HDZ, a Pranjićeva uloga u tome djeluje kao mehanizam očuvanja tog aranžmana. Ovo nije puki tehnički prijenos, već potez s dubokim političkim implikacijama", istaknuo je Trlin.

Prema njegovim riječima, pravosuđe u RS-u trebalo bi razmotriti postojanje kaznenog djela lažnog predstavljanja, dok se sa stajališta državnog pravnog poretka može govoriti i o kaznenom djelu napada na ustavni poredak.

"Ako tužiteljstvo ocijeni da postoje elementi, Dodik bi mogao odgovarati za lažno predstavljanje, a otvara se i pitanje šire kaznene odgovornosti. Sve pokazuje da se odluke Suda BiH svjesno derogiraju", poručio je Trlin te dodao da se "politički procesi zadržavaju pod kontrolom struktura koje nemaju pravni legitimitet".

„Pranjić omogućio Dodiku nastavak obavljanja dužnosti, to je kazneno djelo“

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević dodatno je naglasio da je sam ukaz koji je Pranjić potpisao, a kojim je proglašen zakon, suprotan Ustavu RS i Ustavu BiH.

"U ukazu se Pranjić poziva na Odluku broj 01-010-2441/25, ali nije navedeno tko je tu odluku donio, kada je donijeta, niti koja ovlaštenja ona sadrži. Također, u ukazu nema podataka u kojem broju Službenog glasnika RS-a je objavljena ta odluka, a zna se da nije objavljena, što je uvjet da bi bilo koji opći pravni akt stupio na snagu. Bez toga, ukaz i sam zakon koji je proglašen ne mogu biti pravno valjani", naveo je Blagojević.

Objasnio je da odluka na koju se Pranjić poziva ima karakter općeg pravnog akta, jer se odnosi na više adresata i proizvodi apstraktne pravne posljedice.

"Upravo zato mora biti objavljena u Službenom glasniku. Budući da nije, jasno je da je i odluka i ukaz neustavan, a zakon koji se na njega oslanja pravno ništavan", pojasnio je Blagojević, koji podsjeća kako je Dodik već od 12. lipnja 2025. prestao biti predsjednik RS-a nakon što mu je Sud BiH pravomoćno zabranio obavljanje te dužnosti.

"On nije privremeno spriječen, već nije predsjednik. Ustav RS-a predviđa mogućnost prijenosa ovlasti potpredsjednicima samo u slučaju privremene spriječenosti, ali ovdje je riječ o trajnoj zabrani. Dodik stoga ne može nikoga ovlastiti za potpisivanje ukaza. Ovim postupkom grubo je prekršen i Ustav RS i Ustav BiH, a posebno imperativni princip vladavine prava iz člana 1. Ustava BiH", zaključio je Blagojević.

Smatra kako bi ovlašteni subjekti iz člana 6. Ustava BiH morali hitno pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom BiH kako bi osporili i ukaz i zakon.

"U protivnom, ovo nasilje nad Ustavom BiH nastavit će proizvoditi pravne posljedice. Ovako se omogućava Dodiku da i dalje faktički obavlja dužnost predsjednika, iako mu je to pravomoćno zabranjeno. Prihvaćajući postupanje po Dodikovoj odluci, Pranjić je omogućio Dodiku nastavak obavljanja dužnosti. To predstavlja kazneno djelo kršenja sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti iz člana 342. KZ RS. Za to djelo javni tužitelj dužan je pokrenuti postupak po službenoj dužnosti", naglasio je Blagojević.

Zaključio je da je riječ o ozbiljnom napadu na ustavni poredak i vladavinu prava, te da bi pravosudne institucije, kako na entitetskoj, tako i na državnoj razini, morale hitno reagirati. Obojica profesora suglasni su kako je riječ o presedanu u kojem se formalno derogiraju odluke suda i izigrava ustavni sustav.