Piše: V.S.Herceg

Nakon štu su ostala dva člana Predsjedništva, Šefik Džaferović (SDA) i Željko Komšić (DF) izglasala davanje vjerodajnica novom njemačkom veleposlaniku Thomasu Fitschenu, srpski član Predsjedništva Milorad Dodik (SNSD) ostao je pri svom stavu te će ovo pitanje, kao vitalni nacionalni interes, uputiti na odlučivanje u Narodnoj Skupštini Republike Srpske (NS RS).

Ovo je ujedno i najveći diplomatski skandal između BiH i Njemačke, koja je ujedno i jedan od najvećih donatora bh projektima, u tri deseteljeća dugim i korektnim bilateralnim odnosima.

Kao najvažniji razlog zašto je protiv davanja vjerodajnica njemačkom veleposlaniku, Dodik navodi Rezoluciju u BiH u kojoj su on, ali i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, osobno prozvani kao "nacionalistički političari čije političke aktivnosti imaju za cilj uništiti BiH kao državu i dom raznolikog stanovništva” te kako je to “prijetnja miru u jugoistočnoj Europi što je neprihvatljivo i zahtjeva odlučan, čvrst otpor EU, njenih država članica i međunarodne zajednice". Dodik izričito od Bundestaga traži njeno odbacivanje.

Njemačka će "preispitati podršku pristupanja BiH ka EU"

SusanneSchutz, opunomoćene veleposlanice u Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke za jugoistočnu Europu, kako su prenijeli mediji, kazala je kako "ovakav slučaj nije zabilježen u praksi europskih zemalja, a takav potez nije povučen ni prema Ruskoj Federaciji”.

“Ukoliko u kratkom roku ne dobiju jasno objašnjenje, njemačka strana će preispitati svoje dalje ponašanje i podršku BiH u dostizanju proklamiranih vanjskopolitičkih prioriteta BiH, a najprije pristupanje obitelji europskih država odnosno dobivanje kandidatskog statusa", ozbiljno je upozorenje njemačke strane.

Ali, unatoč svemu, Dodik je jučer najavio: "Na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine pokrenuti zaštitu vitalnog interesa Republike Srpske, jer njemačka politika pokazuje aspiraciju dominiranja u BiH i ugrožavanja interesa srpskog naroda i RS. Ako ovo netko ne razumije, onda se ne treba baviti politikom”, rekao je Dodik i dodao da “sve ove godine u politici nikada nije blefirao. Vodim odgovornu, jasnu i preciznu politiku. Ovdje ništa nije upereno protiv Njemačke kao države, nego protiv njene politike”, rekao je on kazavši kako će “rasprava na Skupštini pokazati tko prihvaća globalne trendove, a tko ne te tko se ponaša podanički, a tko ne”.

Dodik je na svom službenom Twitter profilu napisao da Narodna Skupština Republike Srpske mora zauzeti stav popitanju davanja vjerodajnica njemačkom veleposlaniku.

“I zato ću pokrenuti mehanizam zaštite vitalnog, nacionalnog interesa. Moramo jasno tražiti od Njemačke da se odrekne rezolucije iz Bundestaga, koja je štetna za Srpsku. Dok se to ne dogodi, ne smijemo dozvoliti imenovanje veleposlanika koji će provoditi takvu politiku”, napisao je.

Hoće li Skupština RS-a 'obraniti' Dodika?

On je prije nekoliko dana, komentirajući na ovu temu kazao: "Morali smo skrenuti pažnju. Evo već jučer to daje neke rezultate. Njemačko Veleposlanstvo je reklo kako stoji iza Daytonskog sporazuma i iza Republike Srpske. Doduše na jedan uvijen način, ali ipak je rekla. To nismo mogli čuti u zadnjih nekoliko godina, a evo sada imamo tu priču".

No, zbog odnosa snaga oporbe i vlasti vrlo je upitno kako će Skupština RS-a glasati o još jednom pitanju koje nameće Dodik.

Početkom srpnja zastupnici njemačkog Bundestaga izglasali su Rezoluciju o BiH. To je bilo na inicijativu zastupnika vladajuće koalicije koji su izašli sa zahtjevom prema njemačkoj vladi u kojem traže pružanje jače podrške BiH i to zbog, kako su naglasili, rastućih tencija i secesionističkih politika u zemlji. No, vladajuće zastupnike SPD-a, Saveza 90/Zeleni i FDP-a podržao je i najveći dio oporbenjaka, među kojima i CDU, članica Europske pučke stranke.

Ipak, najveću prašinu u javnosti podiglo je upravo "targetiranje" Čovića i Dodika kao najvećom prijetnjom dok se ime predsjednika najjače bošnjačke stranke SDA, Bakira Izetbegovića samo spominjalo i bilo povod čak i oštrim polemikama i među samim zastupnicima SPD-a, AdisomAhmetovićem koji je smatrao da se u društvu Čovića i Dodika ne treba naći i Izetbegović te Josipom Juratovićem koji je smatrao da treba. Međutim, sve je ostalo na polemici, a Bundestag je izglasao rezoluciju s Čovićem i Dodikom, bez Izetbegovića.

Što stoji u Rezoluciji o BiH

U dokumentu Rezolucije u negativnom kontekstu posebno u navedeni Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a, kao i Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, i to kao nacionalistički političari čije “političke aktivnosti imaju za cilj uništiti BiH kao državu i dom raznolikog stanovništva” te ističu kako je to “prijetnja miru u jugoistočnoj Europi”, što je, zaključuju, “neprihvatljivo i zahtjeva odlučan, čvrst otpor EU, njenih država članica i međunarodne zajednice.

U opširnom obrazloženju naglašava se i kako bh političari ne promoviraju političko i društveno suočavanje s ratnim zločinima u cilju pomirenja i izgradnje povjerenja, spominju se udžbenici u kojima su, kako navode, ratni zločinci prikazani kao heroji, a što pridonosi indoktrinaciji mladih i sprječavanju pomirenja.

Spominje se i odluka Narodne skupštine RS iz prosinca 2021. kada je izglasana podrška za povlačenje entiteta iz OS BiH i iz pravosudnog i poreznog sustava, spominju se “neustavni, paravojni mimohodi” i sve glasniji pozivi na secesiju, kao i promjena Izbornog zakona te navode kako je “važno spriječiti da se jednostavnom izmjenom izbornog zakona bez promjene Ustava samo prikrije postojanje etničke podjele ili da se ono čak pojača ili utemelji”.

"Postoji rizik da bi teška politička kriza u BiH mogla eskalirati u sigurnosnu krizu i da trenutna politička situacija i djelovanje dijelova političke elite ugrožavaju mukotrpno postignuti mir u jugoistočnoj Europi. Članovi političkog vrha Srbije ne samo da pokazuju nedostatak distanciranja od etničko-nacionalističke ideje ‘Velike Srbije’, već svojim izjavama potpiruju takve ideje. Ne smije se ni podcijeniti energična podrška snagama podjela u regiji koje daje rusko rukovodstvo pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija ima neskriveni interes da destabilizira regiju zapadnog Balkana, a time i EU. Kao suverena država, BiH ima pravo slobodno birati svoje saveze. U tom kontekstu, Bundestag pozitivno uzima u obzir volju zemlje da se približi NATO-u, što je, između ostalog, izraženo i usvajanjem Akcijskog plana za članstvo 2019. godine. EU stoga mora mobilizirati svu svoju snagu i potencijal kako bi se suprotstavila svim pokušajima destabilizacije i obrani demokraciju i mir u svom susjedstvu”, navodi se u rezoluciji.

Također, razmatrajući promjene Ustava i Izbornog zakona BiH, ističe se zabrinutost, a posebno se osvrću na “princip legitimnog predstavljanja” za kojeg smatraju da “treba biti odbačen”.

“Bundestag treba jasno dati do znanja da to koči ravnopravno učešće svih građana u političkom procesu i nije u skladu s vrijednostima i standardima EU i dodatno bi produbilo podjele u BiH i otežalo implementaciju relevantnih presuda Europskog suda za ljudska prava. Stvaranje čak i trećeg entiteta, pored postojeće Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, ugrozilo bi teritorijalni integritet zemlje i masovno bi se suprotstavilo cilju pluralističkog građanskog društva. O budućnosti svoje zemlje odlučuju lokalni političari. Međutim, ne možemo i nećemo dozvoliti ponovnu eskalaciju nasilja u regiji. Također, odlučno odbacujemo svaki oblik etnonacionalizma i sugestiju pomjeranja granica po principu lokalnih većina. Integritet BiH se ne dovodi u pitanje. Bundestag izričito pozdravlja zakon koji kriminalizira negiranje genocida u Srebrenici, ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca”, ističe se u rezoluciji koju su izglasali zastupnici Bundestaga.