Doima se u zadnja dva tri dana kako je narogušeni predsjednik RS-a Milorad  Dodik malo 'pojeftinio'. Umjesto uvreda i prijetnji novim radikalnim odmetničkim potezima, više energije troši na političko i pravno pojašnjavanje zadnjih odluka Narodne skupštine oko zabrane provođenja odluka Ustavnog suda i Visokog predstavnika na području manjeg entiteta.

Dodik upadljivo naglašava kako ničim ne dovodi u pitanje ustavno-pravni poredak države BiH i da su sve spomenute odluke zapravo isprovocirane u Sarajevu i imaju namjeru obraniti RS.

Međunarodna zajednica i domaća pravna struka još uvijek dvoje oko ustavne suštine odluka NSRS-a, njezinog eventualnog sukoba s Ustavom i daytonskim sporazumom i mogućeg kaznenoga djela kojeg je navodno počinio i sam Milorad Dodik potpisivanjem ukaza o neobjavljivanju odluka u Službenom listu RS-a.

Kazneno djelo ili ne?

Sarajevske političke elite plebiscitarno traže smjenu Milorada Dodika i njegovo procesuiranje jer smatraju da je počinio teška kaznena djela.

Političko Sarajevo bi iza rešetaka rado vidjelo i premijera Viškovića i novog ravnatelja Službenog lista u Banjoj luci Lukića, koji je neposredno nakon imenovanja počeo ispunjavati Dodikove kontroverzne naputke i odluke. 

Ipak, nekadašnja pravna perjanica SDA Alma Čolo, koja je nedavno napustila  tu stranku, izazvala je bijes i lavinu osuda sarajevske kvazi-patriotske javnosti zbog pravnih rezervi koje je javno iznijela oko činjenja kaznenih djela u RS.         

-Smatram da donošenjem ovog zakona nisu ispunjena obilježja kaznenog  djela Napad na ustavni poredak iz člana 156. Kaznenog zakona BiH, jer ovo kazneno djelo pretpostavlja upotrebu fizičke sile ili prijetnju upotrebom fizičke sile.  Članom 156. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine propisano je: “Tko upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina“, pojasnila je Čolo.

Prema tomu i očevidno, poznata pravnica tvrdi da donošenje ovog zakona nema obilježj kaznenog djela iz člana 156. jer nema upotrebe fizičke sile niti prijetnje uporabe fizičke sile.

Dodik uzeo predah?

Srpski nacionalni poglavica Milorad Dodik je nedavno otvoreno nasrnuo na Ustavni sud BiH, najosjetljiviju pravnu instituciju u zemlji. Pozvao je jedinog suca iz RS-a Zlatka Kneževića da se povuče, što je on dosta konfuznim ponašanjem i smušenim pojašnjenjem prvo učinio a onda je svoj odlazak odgodio do kraja godine. 

Nebitno, zanimljivo je kako Dodik u zadnje vrijeme ne spominje Tužiteljstvo i Sud BiH i ne prijeti nekim udarom na te pravne institucije. Ranije je robusni  predsjednik RS-a itekako znao tumačiti kako Tužiteljstvo i Sud BiH nisu dio Daytonskog sporazuma nego “izmišljotine” međunarodne zajednice i kao takve neprihvatljive za RS.

Rigidno je najavljivao njhovo razvlašćivanje i zabranu djelovanja na prostoru  manjeg entiteta. Podsježamo, Sud i Tužiteljstvo BiH doista nisu daytonske kategorije, poput Ustavnog suda BiH, ali su proizvod teškog političkog kompromisa, ovjerenog u Parlamentu BiH i uz glasove zastupnika Dodikovog SNSD-a. 

Možda je Milorad Dodik uzeo malo predaha nakon što je ozbiljno uzdrmao Ustavni sud BiH i na sebe navukao gnjev domaće i međunarodne javnosti. Kao da je odlučio malo poštediti Sud i Tužiteljstvo BiH. Motivi i razlozi za odgodu mogu biti i posve pragmatični i bizarni.

Kajganić i Ćulum

Naime, nakon što je Dodik vrlo ozbiiljno došao na ivicu sukoba sa Ustavom i zakonima ove zemlje njemu zapravo u ovom trenutku trebaju naročito Tužiteljstvo i SIPA, odnosno čelni ljudi tih institucija Milanko Kajganić i Darko Ćulum.

Obojica su dokazano lojalni svom vođi i vjerojatno bi, kao i mnogi iz RS-a u  državnim institucijama, učinili sve da zaštite svog predsjednika. 

Poznato je da Glavni tužitelj kajganić stavlja paraf na svaku optužnicu i bez  njegove 'šare' niti jedan tužitelj ne može izolirano podići optužnicu.

Dakle Kajganićeve mogućnosti, utjecaj i razni marifetluci imaju neslućene domete, naravno sve dok se eventualno ne bi umiješao Ured disciplinskoga tužitelja pri VSTV-u. 

Kao šef SIPA-e Darko Ćulum, ako bi se izložio nekom riziku, svakako može svojim tajnim kanalima eventualno 'provaliti' neku akciju državne policije usmjernu prema Miloradu Dodiku.

To bi Dodiku makar dalo vremena da negdje možda pobjegne. Naravno, sve su to teoretske pretpostavke, ali ako imamo na umu fanatičnu odanost nekih visokih dužnosnika iz RS-a, one vrlo brzo mogu biti demonstrirane i u  praksi.

Možda i zbog toga Milorad Dodik i djeluje prilično samouvjereno, iako je i on dovoljno lukav da prepozna sva silna ograničenja i zamke koje vrebaju s mnogih strana. Jednom zgodom je čak spominjao i britansku tajnu službu i njegovu likvidaciju, ali i američke dronove.

Ipak, u danima koji slijede prvo se mora precizno dijagnosticirati Dodikovo djelovanje i jasno razlučiti da li on ima problema sa Ustavom i zakonima ove  zemlje.

Tek tada će se moći u praksi testirati ponašanje i Glavnog tužtelja i  ravnatelja SIPA-e, ali i svih drugih institucija zaduženih za očuvanje ustavnog poretka i suvereniteta zemlje. Jedno su želje i vapaji ostrašćenih bošnjačkih nacionalista i lažnih patriota a posve druge ustavne i zakonske norme.  D. G.