Piše: Dragan Bradvica

U moru nonpapera, rasprava u inozemstvu kakva bi Bosna i Hercegovina trebala izgledati u budućnosti kao i posljednjih peripetija unutar Europske unije oko naše zemlje iz žiže javnosti iscurila je možda i najvažnija činjenica oko budućnosti ove države – lipanj polako prolazi, a i dalje nema naznaka oko promjena Izbornog zakona BiH.

Naime, još od kraja prošle godine upravo se lipanj etiketirao kao posljednji mjesec do kojeg će se čekati izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi se nakon toga krenulo u implementaciju, a onda u izbore 2022. ušli s jasno zacrtanim novim pravilima. S obzirom kako je srijeda posljednji dan lipnja jasno je kako niti od tih najava neće biti ništa, kao i mnogih prije toga, pa se postavlja logično pitanje što dalje?

Postoji li više ikakvih mogućnosti za približavanje stavova ili će sve ostati po starom? Ukoliko ne dođe do promjena ulazimo li u 2022. u najveću političku krizu od Daytona do danas?

Različite težnje

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nebrojeno puta je jasno ukazivao na to kako je za njih kraj lipnja krajnji rok za implantaciju presuda međunarodnih i domaćih sudova. Ponajprije se to odnosi na poštivanje principa konstitutivnih naroda i legitimnog predstavljanja (poznata presuda Ustavnog suda BiH u slučaju 'Ljubić').

Konkretnije, Hrvati u BiH žele da se uspostave jasna pravila po kojima će moći birati svoj člana Predsjedništva BiH i izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH, a koji će biti izraz isključivo njihove volje, a ne nikakvog nametanja. Kako je taj rok prošao postavlja se pitanje koji su sljedeći koraci HDZ-a BiH, kao najjače stranke Hrvata u BiH, odnosno hoće li uopće i biti ikakvih poteza?

Naime, Čović je isto tako u više navrata govorio kako oni imaju razrađene i planove u slučaju da ne dođe do promjena Izbornog zakona BiH ali nikada nije precizirao što oni konkretno znače.

S druge pak strane, lider SDA Bakir Izetbegović davano je određene signale kako je spreman na dogovore te da se Hrvatima izađe u susret kada je u pitanju izbor člana Predsjedništva BiH ali uz uvjet da se djelovanje Domova naroda ograniči samo na vitalni nacionalni interes. Konkretnije, stava je kako je nužno napraviti katalog toga što je vitalni nacionalni interes koji bi se mogao potezati na Domovina naroda, a za sve ostalo bilo bi dovoljno prohodnost kroz Zastupničke domove.

Uz to, inzistiraju na implementacijama presuda Europskog suda za ljudska prava ('Sejdić-Finci', 'Pilav',…) te shodno tome i izmjenama Ustava BiH. Sve ostale stranke sa sjedištem u Sarajevu također ne kriju kako se protive izmjenama Izbornog zakona onako kako to vidi HDZ BiH.

Predstavnici međunarodne zajednice su isto tako zainteresirani za izmjene Izbornog zakona BiH, pa je dio njih jasno govori kako opće izbore 2022. nećemo dočekati po 'starim pravilima igre'. Međutim, ono na što su oni fokusirani više su tehničke promjene koje bi uvažile preporuke Vijeća Europe, OESS-a, EU i drugih organizacija vezano za otklanjanje brojnih anomalija koje omogućavaju masovne prevare u izbornom procesu. S obzirom kako nema dogovora oko politički stvari, ali i činjenice da vladajućima nije u prevelikom interesu da ostanu bez alata kojima su do sada raspolagali, teško je očekivati da do ovih izmjena dođe.

Nove krize

Ukoliko znamo sve ovo (što je samo dio razmimoilaženja među političkim predstavnicima Bošnjaka i Hrvata) jasno je da je dogovor jako daleko. A s obzirom kako je to tako, jasno je kako se on može postići samo i isključivo ukoliko SAD i EU izvrše dodatni pritisak na domaće lidere (kao što je bio slučaj s izborima u Mostaru).

Ipak, čini se kako na najznačajnijim adresama u Europi i SAD-u nemaju namjeru više glumiti dadilje nestašnoj balkanskoj djeci po svakom mogućem pitanju nego jasno i nedvosmisleno ukazuju na nužnost da se oni sami dogovore. Na kraju krajeva, za to su ih narodi i birali. Domaći dogovor bi svakako bio najbolje i najodrživije rješenje jer ukoliko ono došlo sa strane, teško da će ikada zaživjeti u punoj mjeri.

Ali do toga nije došlo pa se sve glasnije spominje kako se izbori 2022. neće čak ni održati nego će doći do bojkota i blokada. Takvu mogućnost više nego jasno je prije nekog vremena najavio prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik. Ne treba posebno niti naglašavati kakav bi to 'politički tornado' izazvalo u BiH koja je već navikla da su joj krize normalno stanje stvari u zemlji.