Piše: Dragan Bradvica

Iz dana u dan sve je razvidnije kako u sljedećem razdoblju neće biti novih pregovora oko izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. A i da ih bude veliko je pitanje mogu li oni uopće polučiti bilo kakve rezultate jer su stavovi zakovani i od njih se ne odstupa, dok dio stranaka sa sjedištem u Sarajevu uopće i ne žele pregovarati.

S obzirom na to, jasno je kako se izbori mogu održati jedino po osnovnu postojećeg Izbornog zakona BiH, a prema najavama iz Središnjeg izbornog povjerenstva oni će u zakonskom roku raspisati izbore koji bi se trebali održati u listopadu.

Rok za to je početak svibnja što znači za manje od mjesec dana. S obzirom na to još je, barem se tako trenutno čini, otvoreno samo jedno pitanje - na koji način će se ponašati stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH?

Stranke iz Republike Srpske, naročito vladajući SNSD, imaju mnogo primjedbi na izbor i rad SIP-a BiH, ali jasno daju do znanja kako su za to da izbora bude, a stranke sa sjedištem u Sarajevu smatraju kako nema nikakvog razloga za izbora u listopadu ne bude.

Hoće li biti izbora u listopadu?

Lider SDA BakirIzetbegović je jasno potvrdio kako pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH neće biti u narednom razdoblju.

- Suicidno je to pokušavati u narednim tjednima, kazao je Izetbegović.

Zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamentarnoj skupštini BiH Damir Arnaut također je govorio o ovoj tematici.

- Od ljudi iz EU dobio sam potvrdu da oni ne planiraju ništa organizirati u Bruxellesu, međutim da bi, ako Izetbegović i Čović nešto budu spremni potpisati, onda oni u tom slučaju organizirali nešto u Bruxellesu. U suštini, prvo čekaju mig od Izetbegovića i Čovića, navodi Arnaut.

Prema tome, jasno je kako je ostalo malo nade za nove pregovore, a još manje da dođe do dogovora. Shodno tome, razvodno je i to da će ogorčenje unutar hrvatskog konstitutivnog naroda u BiH dodatno rasti jer je jasno da i dalje neće moći izabrati svog člana Predsjedništva BiH i izaslanike u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ali iz HNS-a, odnosno HDZ-a BiH još uvijek nema jasnog stava što i kako dalje.

Iako svakodnevno ponavljaju kako uvjeta za održavanje izbora u listopadu nema, gotovo da nema međunarodnih predstavnika u BiH koji ne tvrde suprotno i poručuje da će izbora u listopadu biti – sa ili bez novog Izbornog zakona BiH.

Istini za volju, presuda u 'slučaju Ljubić' donijeta je 2016. godine, a sredinom 2017. Ustavni sud je donio odluku da ukida odgovarajuće propise iz Izbornog zakona jer ih Parlamentarna skupština BiH u predviđenom roku od šest mjeseci nije uskladila sa Ustavom, što je i učinjeno.

S obzirom na to, stranke okupljene oko HNS-a su na opće izbore 2018. izašle po istim pravilima kakva važe i danas, a sada pak tvrde kako bi izbori bili nezakoniti. Na to upozoravaju i neke stranke koje su dio HNS-a pa je čelnik HSS-a BiH Mario Karamatić gostujući na podcast 'Bura' sredinom veljače upozorio na ovu tematiku.

- Hoće li se izbori raspisati? Hoće. Ako visoki predstavnik i američka administracija kažu da hoće, onda hoće. Jesu li ti izbori zakoniti i ustavni, veliko je pitanje, o tome bi se dalo polemizirati, nisam pravnik pa ne bi ulazio u taj dio. Ali činjenica jeste da su izbori 2018. raspisani po identičnom Izbornom zakonu BiH, sa identičnim izbrisanim odredbama i da smo mi na te izbore izašli. SIP BiH je tada donijelo naputak kako raspodijeliti mandate, pozvali su se na neka dva članka koja nisu izbrisana iz Izbornog zakona BiH i mi smo tada to prihvatili. Sada se promijenio saziv SIP-a BiH i kako sada možemo reći da su onda to oni imali pravo uraditi, a sada isto to pravo nemaju? Meni to nije pravni argument. Izbora će biti, tada je kazao Karamatić.

Kako dalje?

Dakle, s obzirom na stavove visokog predstavnika u BiH, predstavnika SAD-a, EU, OESS-a u BiH, ne čini se izglednim kako će HDZ BiH ići na blokade izbornog procesa. Isto tako, ukoliko se izbori uistinu održe, a stranke okupljene oko HNS-a bojkotiraju izbore postavlja se pitanje što će s time dobiti (ne treba zanemariti i to da se mnogi unutar HDZ-a BiH udobne dužnosničke fotelje ne bi odrekli po bilo koju cijenu).

Nadalje, ukoliko se na izbore izađe, osvoji dio glasova i uđe u vlast s istim onim strankama koje se optužuje da rade na ugnjetavanju osnovnih političkih prava Hrvata u BiH, da još četiri godine u fotelji člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda gledamo Željka Komšića (s čijom je strankom HDZ BiH još i u vlasti na državnoj razini) još će se samo jednom povući pitanje je li ovoj stranci jedino i isključivo važno biti na vlasti, a interesi naroda u drugom ili trećem planu.

Ne treba smetnuti i s uma i to da ukoliko se po važećim pravilima izađe na izbore postoji realna mogućnost da se uglavnom bošnjačkim glasovima uz Komšića izabere i šest izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije i tako se predsjednik i podpredsjednici Federacije mogu izabrati bez glasova legitimno izabranih izaslanika Hrvata u BiH i time dodatno urušiti ionako urušena politička prava hrvatskog naroda u našoj zemlji. A, nažalost, dio stranka sa sjedištem u Sarajevu to otvoreno najavljuju.

Prema tome, iako je kriza u BiH permanentno stanje stvari već 25 godina, trenutna je možda i najveća od Daytona do danas i ostaje nada kako će legitimni politički predstavnici Hrvata u BiH biti dovoljno odlučni ali i mudri u donošenju odluka u sljedećem razdoblju. I ono što je jednako važno, da se odluke donose u interesu naroda, ane na osnovu usko stranačkih i pojedinačnih interesa.