Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Globalna inflacija trebala bi ove godine pasti na 3,8 posto, dok se do 2027. očekuje dodatno usporavanje na 3,4 posto, izjavila je u ponedjeljak ravnateljica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva. 

Kao ključne faktore smanjenja inflatornih pritisaka navela je slabiju globalnu potražnju i niže cijene energije. 

Govoreći na Godišnjem arapskom fiskalnom forumu u Dubaiju, Georgieva je ocijenila da se globalni ekonomski rast održao 'iznenađujuće dobro' usprkos dubokim promjenama u geopolitici, trgovinskoj politici, tehnološkom razvoju i demografskim trendovima. Prema njenim riječima, svjetska ekonomija pokazuje veću otpornost nego što se ranije očekivalo, iako su rizici i dalje prisutni.

Što nas globalno čeka u ovoj godini?

Šefica MMF-a upozorila je na rast unilateralnih trgovinskih aranžmana i naglasila potrebu za jačom međunarodnom trgovinskom integracijom. Istakla je da fragmentacija globalne trgovine predstavlja ozbiljan izazov za dugoročni rast i stabilnost.

- U svijetu fragmentirane trgovine, veća trgovinska integracija je apsolutno od ključne važnosti, poručila je Georgieva. 

Dodala je da su strahovanja od oštrog pada globalne trgovine u protekloj godini bila pretjerana.

- Vidjeli smo da trgovina nije pala onako kako smo se bojali. Naprotiv, trgovina raste, doduše nešto sporije od globalnog ekonomskog rasta, rekla je Georgieva, naglašavajući da je takav trend ipak ohrabrujući u trenutnim globalnim okolnostima. Prema ocjeni MMF-a, daljnje smanjenje inflacije moglo bi pružiti prostor centralnim bankama da prilagode monetarne politike, ali je Georgieva upozorila da političari moraju ostati oprezni zbog mogućih novih šokova, uključujući geopolitičke tenzije i poremećaje u lancima snabdijevanja, navodi Reuters.

Ekonomski sunovrat

To je ono kako stoji globalna ekonomija. Nažalost, u Bosni i Hercegovini se događaju suprotni efekti. I ovaj put ne zbog globalnog okruženja, nego katastrofalnih ekonomskih poteza domaćih vlasti, naročito predstavnika opskurne, ali zato do bola nesposobne sarajevske 'trojke' (SDP, NiP, NS). Ljudi su svojim potezima u posljednje tri godine na koljena bacili javne kompanije, spengavanjima uništili i primisao pravne države, a populističkim odlukama o minimalnoj plaći i neradnoj nedjelji i ekonomiju. 

Dok se globalna ekonomija oporavlja u BiH imamo inflaciju koja je 4,34 posto, a cijene usluga otišle su na gore za čak 4,83 posto, i, vjerovali ili ne, značajna pad zaposlenih prvi put nakon pandemije koronavirusa. Imamo značajnih problema u industriji, brojne kategorije stanovništva su nezadovoljne, a infantilna i populistička vlast požar gasi benzinom – odgovor na sve to je bjesomučno zaduživanje po visokim kamatnim stopama. I ove godine će biti iznad dvije milijarde maraka samo u Federaciji. Dakle, normalan svijet u jednu, a 'trojkaši' na drugu stranu.