Piše: Dragan Bradvica

Dio ekonomskih parametara jasno ukazuje kako se naše gospodarstvo opravlja i to je dobra vijest za sve u ovoj zemlji. Nadati se kako će se pozitivan trend nastaviti i u sljedećem razdoblju.

Međutim, ono što je za obične žitelje najvažnije jeste radno mjesto i bolje plaće. A ukoliko usporedimo podatke iz ožujka ove i ožujka prošle godine vidjeti ćemo koliko je koronakriza opustošila bh. ekonomiju. Posljednji podaci Agencije za statistiku BiH jasno pokazuju kako i dalje uvjerljivo najviše zaposlenih imamo u prerađivačkoj industriji gdje je u ožujku ove godine radilo 164.001 osoba, a u trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala 146.408.

Međutim, ukoliko usporedimo podatke iz ožujka 2020. samo za ove dvije branše vidjet ćemo značajno manje radnika – tako u prerađivačkoj industriji je radilo 166.887 (dakle pad zaposlenih u samo godinu dana za 2.886), a u trgovini na malo 155.087 (pad za 8.679). Ukoliko dalje uspoređujemo, u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane u ožujku 2020. radilo je 42.357 osoba, a u ožujku 2021. njih 35.375 (pad za 6.982 osobe). Zanimljivo, bilježi se i pad zaposlenih u obrazovanju – u ožujku 2020. bilo ih 69.220, a u ožujku ove godine 68.402 (pad za 818 osoba).

Očekivano, i u krizi jedini neokrznuti izlaze oni iz 'državnih jasli'. Naime, u odjeljku 'javna uprava i obrana, obavezno socijalno osiguranje' u ožujku 2020. radilo je ukupno 75.733 osoba, a u ožujku ove godine njih 76.043, dakle više za 310 osoba.

Naši vlastodršci inače se nikada ne zaborave pohvaliti da rade na smanjenju broja uposlenih i povećanju funkcionalnosti javne uprave ali ih događaji u praksi demantiraju. Naša javna uprava je jedna od najgorih i najneproduktivnijih u Europu, pa sva istraživanja provedena među potencijalnim investitorima više nego jasno pokazuju kako nam je takva državna admiracija u biti prepreka za investicije. U normalnim i uređenim društvima je obrnuta situacija, ali u zemlji apsurda ne.